Luković: Kamate padaju na financijskom tržištu

Od 1. prosinca 2009. Zagrebačka banka u svoju redovnu ponudu ponovno uvodi stambene kredite za mlade, namijenjene klijentima u dobi do 40 godina, na rok otplate do 25 godina. U odnosu na standardnu ponudu, kamatna je stopa niža za 0,5-postotnih bodova, te iznosi sedam posto uz valutnu klauzulu u eurima (efektivna kamatna stopa 7,28 posto), dok je omjer visine kredita i instrumenta osiguranja smanjen i iznosi 1:1,10.

Druge banke ne očekuju pad
No, zanimljivo je da je tim povodom Franjo Luković, predsjednik Uprave Zagrebačke banke, ustvrdio da su povoljniji stambeni krediti sada mogući, jer su i domaći i inozemni izvori financiranja nešto jeftiniji nego u prvoj polovici 2009. “Postoje naznake da su kamatne stope na hrvatskom financijskom tržištu dostigle svoj maksimum, te da se može očekivati njihovo postupno snižavanje”, istaknuo je Luković.

Najava Franje Lukovića o mogućnosti postupnog snižavanja kamatnih stopa u suprotnosti je s predviđanjima većine drugih vodećih banaka u Hrvatskoj, pa je tako Societe Generale Splitska banka prošloga tjedna prognozirala da u 2010. ne treba očekivati pad aktivnih kamata. ”Što se tiče aktivnih kamatnih stopa, ne očekujemo njihov daljnji rast, ali ni njihovo smanjivanje u 2010., prije svega zbog povećane razine rizika, odnosno rasta troškova u tom pogledu”, stav je i Erste banke, dok su nam u RBA odgovorili da će kretanje kamata ovisiti o stanju na tržištu.

“Mišljenja smo da značajnija promjena kamatnih stopa na kredite građanima na postojeće kredite u Hrvatskoj nije realna opcija”, istaknuli su u OTP banci, dok su u Hypo banci naveli da kamatna stopa na kredite Hypo Alpe-Adria-Bank za mlade iznosi 6,85 posto (EKS 7,23 posto) i da ta banka za sada ne namjerava snižavati kamatne stope na stambene kredite.

”PBZ kontinuirano u svojoj ponudi ima stambene kredite za mlade uz povoljniju kamatnu stopu, već po kamatnoj stopi od 6,50 do 6, 70 posto, a još prije nekoliko mjeseci smanjila je i kamatnu stopu na kredite za automobile uz osiguranje s 11 posto na već 9,70 za klijente banke.Također podsjećamo na to da je PBZ jedina od većih banaka u zemlji koja nije povećala kamatne stope klijentima na stare kredite ugovorene po promjenjivim kamatnim stopama − poručili su iz PBZ-a.

Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke, kazao nam je da kamatnu politiku banaka trenutačno treba promatrati i u sklopu činjenice da drastično pada potražnja za stambenim kreditima i da poteze banaka određuje želja za zadržavanjem udjela na tržištu. “Ako znamo da se država zadužila po kamati od 6,75 posto, onda je jasno da cijena inozemnih izvora novca nije baš mala, što znači da je bankama prvenstveno stalo do toga da održe svoju poziciju na tržištu”, smatra Šantić.

Borba za tržišne udjele
Željko Rohatinski, guverner HNB-a, u nedavnom je intervjuu, pak, ustvrdio: “Imajući na umu cijenu inozemnog izvora novca, kao i činjenicu da će se povećati udio loših plasmana, što za banke znači dodatni trošak koji će one, naravno, dijelom prenijeti i na svoje komitente, korisnike kredita, ne vjerujem da u 2010. može doći do značajnijeg smanjenja aktivnih kamatnih stopa.”

Procjena šefa monetarne vlasti također govori u prilog tvrdnji da trenutačno samo borba za tržišne udjele (zbog pada potražnje za stambenim kreditima) može navesti banke da smanje kamate na te kredite.