Mahaček: Tržište još ne prepoznaje kvalitetu pilećeg mesa iz ekstenzivnog uzgoja

Ekstenzivan način uzgoja peradi prepoznat je od strane kupaca u potražnji za jajima, no za meso još uvijek nije toliko jaka svijest, kaže Zlatko Mahaček.

U Požeškoj kotlini, točnije u selu Bjeliševac živi jedan od najvećih ekstenzivnih uzgajivača peradi u ovoj županiji na čijem se imanju na nešto više od jednog hektra, drži nekoliko vrsta peradi, koza i ovaca, a koje vjerno čuvaju bijeli hrvatski ovčari.

"Ne bih baš rekao da sam najveći, nego možda zbog načina na koji uzgajam, da sam izuzetak jer je sve na otvorenom, prirodno, bez kemikalija, što se nažalost u industrijskoj proizvodnji ne događa“, kaže za Poljoprivrednu televiziju OPG-ovac Zlatko Mahaček.

U ljeti i više od tisuću kljunova
Njegovi proizvodi su, ističe, zdravi i kvalitetni, no tržište to ne nagrađuje, a cijene su iste kao i kod onih proizvedenih u industriji.

Točan broj sve peradi teško je uopće prebrojiti. Zato prati prirodan ciklus reprodukcije koji je sada nešto manji nego u ljeti. "Sada je vrijeme kada su životinje u reprodukciji“, pojašnjava dodajući kako ih je zbog pandemije nešto ostalo i od prošle godine što nisu uspjeli prodati.

"Trenutno ih je par stotina, a preko ljeta brojka se popne i na više od tisuću“, dodaje.

Mahaček sa svojim životinjama često provodi i do deset sati. Zbog nedostatka vlastite zemlje, a u dogovoru sa susjedima, izvodi guske i koze na ispašu na čiste i neprskane pašnjake. Izrazito mu je, naglašava, bitno da životinje imaju zdravu hranidbu.

"Za mene su prednosti zdrava hrana, a životinje su sretne dok žive u dobrim uvjetima. Zato im je meso, ali i ostali proizvodi, puno kvalitetnije. Na industrijskim farmama ne vide ni Sunce ni Mjesec, jedu kojekakvu 'nakemijanu' hranu, a takvi proizvodi u konačnici nutritivno ne sadrže sve što bi trebali“, smatra sugovornik.

Drži ga ljubav prema životinjama
Objašnjava, kada bi gledao samo na profit, odavno bi smanjio broj i zatvorio OPG, no drži ga ljubav prema životinjama. Ekstenzivan način uzgoja prepoznat je od strane kupaca u potražnji za jajima, no za meso još uvijek nije toliko jaka svijest, pa je većini lakše kupiti industrijsko uzgojeno meso u trgovinama.

Komentirajući potražnju za vrijeme Uskrsa kaže kako jaja uglavnom dijeli, jer živi u selu koje je udaljenije od Požege i ljudima se ne isplati doći zbog jedne litre mlijeka i par komada jaja. "Ljudi su zbog pandemije u strahu pa većinom kupuju u najbližim trgovinama“, napominje.

Kada se prisjetimo slike tradicionalnog starog slavonskog sela sjetimo se da je svaka kuća imala barem kokoši, a mnogi su držali i guske, patke i purane. Životinje su imali priliku više pratiti svoj prirodan ciklus razvoja. Nažalost, to je danas postao sve rjeđi prizor na modernim farmama.

"Svima bih preporučio, pogotovo ljudima na selu koji su se 'pogospodili' i više nemaju ni kokoši, a kamoli neku drugu životinju, da ih počnu uzgajati, prvenstveno za svoje potrebe. Treba imati jednu kozu da imaš mlijeka, koku za jaja i ostalu perad za meso. Osim što ima koristi, to i opušta“, zaključuje Mahaček.