Majstori nikad traženiji, ali ih nedostaje više od 24 tisuće

U skoroj bi budućnosti trebalo biti više građevinara jer se povećao interes za obrtnička zanimanja
Procjena je da Hrvatskoj nedostaje čak 24.500 radnika strukovnih zanimanja potrebnih za energetsku obnovu zgrada u sljedećoj godini, a vjeruje se da će taj broj rasti s ubrzavanjem obnove na područjima stradalima od potresa. I nakon šteta na obiteljskim kućama i poljoprivrednim objektima nastalih za nedavnih olujnih nevremena na području Slavonije došao je do izražaja problem nedostatka građevinskih radnika, bez kojih nema ni gradnje zamjenskih kuća i stambenih zgrada ni konstrukcijske obnove javnih ustanova.

Vješte ruke

Rezultati istraživanja u okviru projekta "CRO skills RELOAD", koji provodi Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu u suradnji s partnerima - Hrvatskom obrtničkom komorom, Hrvatskim savjetom za zelenu gradnju, Regionalnom energetskom agencijom Sjever i Zajednicom građevinskih škola Republike Hrvatske - pokazuju, međutim, da je u lipnju ove godine broj obrta u građevini deset posto, ili 901 obrt, veći spram lipnja prošle godine. Ukupno je riječ o 9641 obrtu, koji zapošljavaju 13.563 radnika, a u posljednjih pet godina zabilježen je rast broja obrta u građevinarstvu za 48 posto.

Predsjednik Hrvatske obrtničke komore Dalibor Kratohvil naglasio je da unatoč rastu obrta u građevinarstvu od deset posto i svih obrta za ukupno čak osam posto, majstora nema dovoljno zbog velike potražnje na tržištu i potrebe za obnovom i sanacijom šteta na nekoliko lokacija u Hrvatskoj. "Kao što naglašavam stalno - majstori nikad nisu bili traženiji, plaćeniji i cjenjeniji. Svijest o tome u javnosti je sve snažnija, najvažnije, kod roditelja i mladih, pa tako raste i interes za strukovnim zanimanjima. Primjerice, u 2022./2023. godini zabilježen je porast broja upisanih u zanimanja zidar i fasader, uz kontinuirano visok interes za instalatera grijanja i klimatizacije te kućnih instalacija, vodoinstalatera i elektroinstalatera. Pozivam mlade da se odluče za strukovna zanimanja - uspjeh, ali i poslovna i privatna sreća tada su gotovo potpuno u vašim vještim rukama", poručuje Kratohvil.

HGK u svojim analizama navodi da su najveći izazovi s kojima se građevinski sektor trenutno susreće nedostatak kvalificirane radne snage i velik porast cijena građevnog materijala i proizvoda. Rješenje se za sada vidi u uvozu radne snage. U prošloj godini priloženo je oko 33.000 zahtjeva za stranim radnicima, ali stvaran broj onih koji je došao na naše tržište još je niži. Tradicionalno najveći bazen iz kojega je donedavno građevinska radna snaga dolazila u Hrvatsku bile su susjedne države, Bosna i Hercegovina, Srbija, Crna Gora, te Albanija i Makedonija, no kako su i oni sve više emigrirali put zapada Europe, gdje su njihova zanimanja cjenjenija i bolje plaćena, hrvatski građevinci okrenuli su se dovođenju radnika iz Ukrajine i azijskih zemalja. U skoroj bi budućnosti, međutim, i na domaćem tržištu rada trebalo biti sve više građevinara, jer se znatno povećao interes učenika za obrtnička zanimanja. Povećan je broj upisanih učenika prvog razreda u obrtničke i industrijsko-građevinske srednje škole. No, dok te generacije iziđu na tržište rada i dok ne budu potpuno samostalne i osposobljene, proći će još bar pet-šest godina.

Cijeniti radnike

O ovoj temi razgovarali smo s Ivom Lukićem Učom, umirovljenim hrvatskim braniteljem, upraviteljem Braniteljske zadruge Zenge u Osijeku, koja se bavi građevinskim poslovima, zidanjem, betoniranjem, adaptacijom i gradnjom novih krovova... On smatra da se broj obrta povećava jer se uvozi jeftinija radna snaga iz Azije i tu se vidi prostor za brzu i dobru zaradu. "Posla ima i dobro se može zaraditi, ali treba radnike i platiti. Pogledajte po gradilištima i vidjet ćete da hrvatskih državljana na njima ima jako malo. No ti obrtnici koji imaju uvoznu radnu snagu imaju problem što im radnici, čim se malo prilagode i nauče raditi, odlaze dalje prema Zapadu", kaže Lukić, napominjući da je ključ svega primjereno platiti radnika i steći njegovo povjerenje.

Ističe tako da je zadruga registrirana prije pet godina i da od početka do danas u njoj radi ista ekipa. "Od prvog dana imamo istih šest majstora i dva pomoćna, poslužna radnika. Dobro su plaćeni, imaju sve što im pripada zakonom o radu i, što je najvažnije, zadovoljni su jer postoji obostrano poštovanje i povjerenje. Mislim da se samo tako može zadržati dobre majstore", tvrdi Lukić držeći kako želja za brzim bogaćenjem na štetu radnika traje kratko i donosi probleme kada vam nema tko završiti preuzeti posao. Na kraju kaže kako mu je drago čuti da se mladi ljudi sve više odlučuju upisati u obrtnička zanimanja, no nije siguran da će i to dovesti do ozbiljnijih pomaka. "Opet ćemo školovati mlade ljude, naučiti ih raditi za nekog drugog, za neka gradilišta po zapadnoj Europi. Dok god se ne promijeni svijest vlasnika obrta i poduzeća, da radnik mora biti na prvom mjestu i da radnik mora biti zadovoljan jer on stvara dobit, dotad će naši mladi odlaziti tamo gdje su cjenjeniji i bolje plaćeni", zaključuje Lukić.