Mala tvrtka iz Samobora počela od nule, sada izvozi u Kinu

KINA ima preko milijardu stanovnika i već desetljećima ostvaruje snažan gospodarski rast te je zbog toga najzanimljivije tržište za brojne kompanije diljem svijeta.

Hrvatska do sada nije dovoljno iskoristila taj potencijal - robna razmjena s Kinom prošle godine iznosila je oko 650 milijuna dolara, a naš izvoz samo 77 milijuna dolara.

Iako su neke kompanije iz prehrambenog sektora, poput Kraša, krenule u proboj na to tržište, samoborski Geolux pokazuje da na kinesko tržište mogu računati i mali proizvođači, ako imaju kvalitetan proizvod.

Geolux, mala tvrtka iz Samobora, započela je izvoz senzora za mjerenje protoka vode, koji su ugrađeni u sustav za navodnjavanje izgrađen po narudžbi kineskog Ministarstva za upravljanje vodenim resursima, a pušten je u rad početkom srpnja 2016. godine.

Kinezi ih pronašli preko interneta

Nikša Orlić i Tomislav Grubeša, osnivači Geoulxa, upoznali su se u srednjoj školi i odlučili zajednički pokrenuti posao. Do posla u Kini došli su gotovo slučajno - kontaktirala ih je kineska kompanija koja je njihove proizvode pronašla na internetu.

"Na Kinesko tržište ušli smo preko partnerske tvrtke iz Kine, koja je nas prva kontaktirala. Oni su do nas došli preko naše web stranice, jer su tražili nekoga sa iskustvom u razvoju radarskih senzora. Nakon što su nas inicijalno kontaktirali, trebalo je proći još nešto vremena da ih uvjerimo da zaista znamo i možemo razviti specifičan senzor prema njihovim potrebama, a tu su uvelike pomogle reference koje smo imali od prijašnjih projekata", kaže Nikša Orlić, koji osim što je suosnivač, ima i funkciju direktora tvrtke.

Što se tiče poslovne kulture i okruženja u Kini, Orlić kaže da se poslovanje s njihovom partnerskom tvrtkom ne razlikuje od rada s bilo kime u Europi ili SAD-u, a prednost je što su zbog veličine tržišta, mogućnosti širenja praktično neograničene.

"Budući da te Kinesko tržište ogromno, sigurno se može naći i dobrih i loših partnera u Kini, ali tvrtka s kojom mi surađujemo, Eagle Technologies, je ozbiljna tvrtka, koja već niz godina radi velike projekte za kineska ministarstva i sveučilišta, i poslovanje s njima se ne razlikuje od poslovanje s nekim iz Europe ili Amerike. Prednost Kine je što je to zbilja veliko tržište, i jednom kada uđete unutra, postoji ogroman potencijal za rast. Dosta je to drugačije od Europe, u kojoj je puno malih država i gdje se praktički treba probijati posebno u svaku državu", kaže Orlić.

Proizvode različite senzore temeljene na radarskoj tehnologiji

Tomislav Grubeša, suosnivač i tehnički direktor tvrtke kaže da razvijaju senzore temeljene na radarskoj tehnologiji koji se mogu koristiti za različite namjene. Od onih koje ne volimo - za nadzor brzine prometa - pa do senzora za mjerenje protoka voda, kakav su proizveli za Kineze.

"Geolux se specijalizirao za razvoj i proizvodnju senzora temeljenih na radarskoj tehnologiji. Tu su senzori za korištenje u prometnim sustavima, oni koji vas ulove kada prebrzo vozite i pomognu policiji da vam naplate kaznu - ti senzori nisu baš popularni među ljudima, ali zapravo spašavaju živote. Zatim, imamo detektore pokreta koji mogu uhvatiti svako kretanje na površini velikoj kao nogometno igralište, i koji se koriste za osiguranje otvorenih skladišta ili gradilišta noću od krađe. Razvili smo, i razvijamo i neke specijalizirane senzore temeljene na istoj tehnologiji, na primjer trenutno razvijamo senzor za detekciju snježnih i kamenih lavina s jednom Španjolskom tvrtkom. Proizvod koji izvozimo u Kinu služi za mjerenje brzine toka rijeka ili kanala za navodnjavanje, a njegova prednost pred klasičnim metodama mjerenja brzine toka je u tome što se senzor ne uranja u vodu. Kod klasičnih metoda mjerenja brzine toka rijeke senzor je potrebno držati uronjen u vodi, i onda razne prljavštine iz vode mogu loše utjecati na rad takvog senzora", kaže Grubeša.

Geolux je dugo radio bez zaposlenih, jer nisu imali vanjskog investitora koji bi im pokrio troškove, no prošle godine su počeli stizati konkretniji prihodi što im je omogućilo zapošljavanje četiri stručnjaka.

"Tvrtka je dugo poslovala bez zaposlenih, jer su osnivači bez vanjskog investitora ulagali vlastita sredstva i vrijeme u razvoj. Bitno je napomenuti da su radarski senzori poprilično kompleksni uređaji, i ako nemate investiciju koja će pokriti zapošljavanje nekoliko stručnjaka onda sve morate raditi sami, i to traje. Prošle godine je dobro krenula prodaja, i to nam je omogućilo da ove godine krenemo raditi s četiri zaposlena. Jedan je tehničar elektrotehnike, a trojica su inženjeri s FER-a; Tomislav i ja (kao osnivači) se znamo još iz srednje škole i imamo 35 godina, a dvojica kolega su par godina mlađi od nas. Imamo i jednog genijalnog studenta FER-a koji honorarno radi za nas. Trenutno imamo klijente u nekoliko europskih država, u Izraelu, Kini, Singapuru, SAD-u i Koreji", kaže Orlić.

Usprkos birokraciji i porezima ima tvrtki koje rade sjajne proizvode

Orlić kaže da se poslovna klima u hrvatskoj poboljšava i da ima dosta visokotehnoloških firmi, ali da za to nije zaslužna država, nego upornost i rad poduzetnika, koji su krenuli u posao usprkos visokim porezima i administraciji. Ipak, kao pozitivan primjer ističu Hrvatsku agenciju za malo gospodarstvo i investicije (HAMAG-BICRO) koja im je financijski pomogla u razvoju proizvoda.

"Poslovna klima u Hrvatskoj je sve bolja, iako je još uvijek tu i previše birokracije i preveliko porezno opterećenje. Pozitivno je što ima jako puno visokotehnoloških tvrtki koje rade fantastične proizvode u Hrvatskoj i trend je dobar. Negativno je što, koliko ja vidim na svom primjeru i iz razgovora s kolegama poduzetnicima, taj pozitivni trend uglavnom nije plod nekakvog državnog pomaganja poduzetnicima (bilo financijski, bilo propisima), nego je plod upornosti i stručnosti ljudi koji rade u Hrvatskoj, unatoč birokraciji i visokim porezima. Međutim, ima i jako dobrih primjera gdje institucije zaista pomažu poduzetnicima, mislim da tu treba istaknuti HAMAG-BICRO, koji je nama izravno pomogao financiranjem kroz PoC6 program, a znam i jednu drugu tvrtku koja je pred par godina isto tako dobila bespovratna sredstva kroz HAMAG-BICRO, koja su im pomogla da razviju proizvod i sada ga dobro prodaju. Isto tako, svi ljudi iz Ministarstva gospodarstva s kojima smo do sada komunicirali su na osobnoj razini izrazito pristupačni i jako hoće pomoći", kaže Orlić.