Male brodice konkurentne su i na inozemnim tržištima

Prema vrijednosti proizvedenih plovila u Hrvatskoj prošle godine, najuspješniji mali brodograditelji bili su Elan motorni brodovi, Prinz Adriatic iz Oroslavja, AD brodovi, Pičuljan te zadarski SAS Vektor, no to su ujedno i tvrtke najviše pogođene krizom. Po broju, pak, proizvedenih brodica najveći su Reful Marine, Škver Kuštera, Diokom novi (u kategoriji plovila do šest metara), a Grašo, Manikela i Reful Marine za plovila od šest do osam metara.

Prema riječima Marija Polle, tajnika Udruženja male brodogradnje pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, posljednjih desetak godina u Hrvatskoj je osnovano više od 30 tvrtki koje se bave proizvodnjom brodica.

Interes na tržištu postoji za sve kategorije plovila, no ostaje pitanje kupovne moći, ističe Polla, te dodaje kako kriza najteže pogađa proizvođače plovila srednje kategorije koji su za bogate neatraktivni, a za siromašne preskupi. Ponudom pretežito malih brodica hrvatska mala brodogradnja ima proizvod kojim može konkurirati, a uz to ima i brodogradilišta koja se, uz određene uvjete, mogu uključiti u proizvodnju megajahti, napominje Polla.

S obzirom na znatna ulaganja u opremu za zaštitu okoliša kao i potrebu racionalizacije proizvodnje, budućnost hrvatske male brodogradnje Polla vidi u koncentriranju prerade plastike (lijevanje trupova) u nekoliko specijaliziranih pogona. Današnji proizvođači bi se u tom slučaju bavili opremanjem brodica. Naime, proizvođači bi mogli unificirati pojedine dijelove opreme i na taj način utjecati na porast proizvodnje, odnosno smanjenje cijena opreme, čime bi povećali vlastitu konkurentnost.

Polla ne vjeruje da će u budućnosti inozemni investitori otvarati nove pogone male brodogradnje u Hrvatskoj, jer iako je stopa nezaposlenosti visoka, do radne snage se teško dolazi jer nema obrazovnih programa za zanimanja potrebna u brodogradnji pa poslodavac mora sam obrazovati radnike. Osim toga, propisi, odnosno ekološki uvjeti koje pogon mora zadovoljiti su stroži nego u Europi i zahtijevaju veća ulaganja u opremu za ventilaciju i pročišćavanje zraka, pa su investitori i s te strane demotivirani, ističe Polla.

Podsjeća da u Hrvatskoj ima sve više radnih i industrijskih zona u kojima se ulaganja potiču na razne načine tako da pogon nije teško podignuti. Za sada su krizu dobro podnosile tvrtke koje ne proizvode samo plovila, nego i druge proizvode ili u djelatnosti imaju drugih izvora prihoda no takvih je mali broj, kaže Polla.

Prema njegovim riječima, recept koji bi pomogao industriji uopće, pa i maloj brodogradnji, je poticanje proizvodnje za izvoz. Tu na prvo mjesto stavlja naknadu izvoznicima za kronično precijenjeni tečaj kune kao opću mjeru namijenjenu izvoznicima. Malim brodograditeljima bi pomoglo ukidanje carine na uvoz opreme koja se ugrađuje na plovila za sport i razonodu. Prema sadašnjim propisima, takav tretman ima oprema koja se ugrađuje na plovila duža od 12 metara.

Također bi valjalo razmišljati o obnovi čarterske flote uz poticaje ministarstva mora i ministarstva gospodarstva po receptu kojim se potiče obnova ribarske i turističke flote, ističe Polla. Nemali doprinos oživljavanju tržišta predstavljala bi i gradnja novih vezova jer mnogi potencijalni kupci odustaju od kupnje jer ne znaju gdje vezati brodicu, kaže Polla.

Zaključuje da strana tržišta pokazuju interes za hrvatska plovila računajući na kvalitetu koja ne zaostaje za svjetskom i niže cijene od domicilnih, no to iziskuje proizvodnju određenog broja probnih brodica odnosno angažiranje znatnih obrtnih sredstava kojima tvrtke ne raspolažu, odnosno ishodovanje kreditnih sredstava do kojih se dolazi teško ili nikako.

Mala brodogradnja u krizi od lani

Europska mala brodogradnja zapala je u krizu već sredinom prošle godine, a rezultirala je smanjenjem proizvodnje, otpuštanjem radnika i zatvaranjem pogona, a izlaz iz krize će se vjerojatno vidjeti uskoro, već na Salonu nautike u Genovi, te još više u siječnju iduće godine u Düsseldorfu.

Samo šest proizvođača brodica u stranom vlasništvu

Osim velikih brodogradilišta, u Hrvatskoj djeluje i 35 malih brodogradilišta i 103 proizvođača brodica. Velika većina tih brodogradilišta i proizvođača brodica osnovana je domaćim kapitalom, a vlasnici su hrvatski državljani. Samo šest tvrtki koje se bave proizvodnjom brodica osnovano je stranim kapitalom, od čega tri slovenskim, jedna belgijskim, jedna nizozemskim i jedna ruskim kapitalom. Tih šest tvrtki zapošljavalo je 320 od ukupno 2550 radnika zaposlenih u maloj brodogradnji u Hrvatskoj.

Lani proizvedeno 1200 plovila

Prema anketi koju je provelo Udruženje male brodogradnje, u 2008. godini proizvedeno je oko 1200 plovila, od čega 750 (60 posto) dugih do šest metara, a 200 (16 posto) od šest do osam metara. Samo dvadesetak proizvođača proizvodi plovila duža od osam metara, a 11 ih je prisutno s brodicama dužima od 12 metara.