Male tvrtke trebaju jeftiniju regulativu i lakši pristup ulagačima

Regulatorni okvir za poslovanje malih i srednjih poduzeća bi država morala višestruko pojednostaviti, od barijera za ulazak i izlazak s tržišta, do nižih stopa oporezivanja dobiti, kao i dodatnih olakšica za fondove i investitore i poslovne anđele koji žele ulagati u mala i srednja poduzeća, zaključili su sudionici okruglog stola pod nazivom "Mala i srednja poduzeća: Mitovi i floskule", u organizaciji Hrvatske udruge banaka i magazina Banka.

Na okruglom stolu sudjelovali su Slavica Singer s Ekonomskog fakulteta u Osijeku, koja je predstavila rezultate istraživanja Global Enterpreneurship Monitora (GEM) za 2013. Godinu i Velimir Šonje iz Arhivanalitike koji je za Hrvatsku udrugu banaka napisao analizu o financiranju malih i srednjih poduzeća u Hrvatskoj.

Uz njih, u okruglom su stolu sudjelovali Jurica Zrnc iz Hrvatske narodne banke, koji je govorio o važnosti novih poduzeća za zapošljavanje u Hrvatskoj, Vladimir Kristijan iz Erste banke koji je govorio o kreditiranju malih i srednjih poduzeća i Gordana Ćorić s veleučilišta VERN, koja je govorila o važnosti brzorastućih tvrtki.

Nova mala i srednja poduzeća su najvažniji kreator novog zapošljavanja

Hrvatska mala i srednja poduzeća zapošljavaju dvije trećine ukupne radne snage i bila su najvažniji nositelj novog zapošljavanja u pretkriznom razdoblju, kao i izbacivanja novih i inovativnih proizvoda na tržište, kazali su Slavica Singer i Jurica Zrnc.

Singer je predstavila i pojedinačne nalaze istraživanja GEM-a, prema kojima su hrvatski mali i srednji poduzetnici u 2013. godini i dalje bili, u najvećoj mjeri, poduzetnici iz nužde, koji su slabo uočavali nove poslove. Tako je TEA koeficijent motivacije, odnosno prilike i nužde, iznosio u prošloj godini za hrvatske poduzetnike tek 1,6, dok je koeficijent na prosjeku EU iznosio 4,3, prema nalazima GEM-a.

U prošloj godini je percepcija o prilikama iznosila 17,6 posto, što je razina percepcije o prilikama manja nego 2002. godine, kad je istraživanje GEM-a u Hrvatskoj prvi put provedeno. U Europskoj uniji taj prosjek iznosio je 28,7 posto.

Upozorila je kako hrvatska ekonomija već 20 godina prolazi transformaciju iz temeljene na efikasnosti u temeljenu na inovativnosti, što je glavna odlika visokorazvijenih i bogatih gospodarstava, a već se dvanaest godina nisu promijenili uvjeti poslovanja za hrvatske poduzetnike.

Tako u Hrvatskoj stimulativan učinak na poduzetničko djelovanje imaju samo dvije komponente ekosustava, pristup fizičkoj infrastrukturi i otvorenost tržišta.

Zanimljivo, pokazalo je istraživanje, da hrvatske tvrtke ulažu više od prosjeka EU u nove tehnologije, ali produciraju upola manje novih proizvoda od prosjeka EU.

No, zato su tu prepreke poduzetničkom djelovanju: odsutnost aktivnih vladinih politika prema regulatornom okviru, koji u deset godina nije reformiran kako bi olakšao poduzetničko djelovanje, neodstatak obrazovanja za poduzetničke kompetencije, nedostatak suradnje između istraživačkih institucija i poslovnog sektora, kao i nerazvijenost financijskog tržišta.

Bolje obrazovani su poduzetniji

Kod istraživanja GEM-a, pokazalo se da intenzitet pokretanja poslovnih pothvata raste s razinom obrazovanja. Tako najmanje pothvata pokreću osobe s osnovnim obrazovanjem, a najviše osobe s obrazovanjem iznad srednjoškolske razine.

Hrvatska pak ima Strategiju učenja za poduzetništvo 2010.-2014. koju je izradilo tadašnje ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, ali na internet stranicama Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, taj dokument ne postoji, niti se provode obrazovne aktivnosti bazirane na tom dokumentu, rekla je Singer na okruglom stolu.

Predložila je i da se neki poslovi u Hrvatskoj konačno završe i navela primjer hitroreza, koji je uspio pobrojati sve administrativne prepreke i zahtjeve za hrvatska poduzeća, ali nikad nije ništa napravljeno da se te prepreke konačno maknu.

Jurica Zrnc naglasio je kako su nova mala i srednja poduzeća u RH bila do krize glavni nosioci novog zapošljavanja, i kako je nužno da se liberaliziraju i olakšaju postupci ulaska i izlaska s tržišta za poduzetnike, kako bi proces kreativne destrukcije tržišnih gospodarstava doveo do bržeg stvaranja novih vrijednosti.

Već trideset godina iste tvrtke vode glavnu riječ

Na njegovo izlaganje nastavila se i Gordana Ćorić s VERN-a, koja je naglasila važnost brzorastućih poduzeća za razvoj ekonomije, ali i na to da treba gledati ona koja najviše i najodrživije zapošljavaju.

Glavni urednik Banke Željko Ivanković istaknuo je kako je struktura hrvatske ekonomije već tridesetak godina zamrznuta, glavnu riječ vode i dalje, ako ne isti ljudi, onda barem ljudi na čelu istih poduzeža kao i prije tri desetljeća. Zato je postavio i pitanje potrebe što bržeg restrukturiranja hrvatskih poduzeća i njihovog mogućeg izlaska s tržišta.

S time se složio i Velimir Šonje, autor HUB-ove analize o financiranju malih i srednjih poduzeća, koji je naglasio da je nužno restrukturiranje cjelokupne ekonomije i ubrzanje tog procesa, sve kako bi se oslobodila sredstva za novi rast.

Šonje je naglasio kako je nužno da se, za razvoj malih i srednjih poduzeća, ali i svih ostalih, ukinu umjetna ograničenja konkurencije te da se konačno počnu rastakati petrificirane gospodarske strukture, javne, javno privatne i privatne, neovisno o veličini.

Olakšati ulaganje u inicijalnu fazu rasta

Šonje je podsjetio da mala i srednja poduzeća u inicijalnoj fazi nastanka neće moći računati na bankarske kredite, zbog visoke rizičnosti takvih plasmana. No, zato je naglasio da je potrebno da se poreznim olakšicama drugim akterima olakša ulaganje u inicijalnu fazu razvoja malih i srednjih poduzeća.

Uz to, podsjetio je na opterećenje fiksnih troškova regulacije na mala i srednja poduzeća, te naglasio da je nužno se takva regulativa primjenjuje kaskadno. Primjerice, mala i srednja poduzeća trebala bi plaćati niže stope poreza na dobit.

Vladimir Kristijan iz Erste banke rekao je kako su banke prepoznale potrebu malih i srednjih poduzeća za stručnom pomoći, znanjem i savjetima kako bi rasli, i kako će im kroz proces danas već započete specijalizacije za sektore, u tome banke moći i pomoći.

U sklopu procesa specijalizacije, u Ersteu su se odlučili na poljoprivredu, energetiku, ICT sektor, turizam, zdravstvenu skrb i komunalne tvrtke.