Maline s OPG-a Levak: Rada se ne bojimo, ali da je teško plasirati ih na tržište - teško je

Svaka grana poljoprivrede nailazi na teškoće pa tako i proizvodnja malina. Ono što bi svakako pomoglo da se više ljudi počne baviti poljoprivredom je poticati, motivirati pa i financijski pomagati mala gospodarstva koja vrijedno i marljivo rade, a vrlo se teško probijaju jer mi se čini da više državnog "kolača" ipak dobiju oni "veliki", kaže Renata Levak.

OPG Siniša Levak nalazi se u Koprivnici, postoji od 2014. godine, a na njemu radi cijela obitelj. O maliniku kao i o drugim nasadima (krumpir, jagode, voćke, kukuruz, povrće…) najviše brine Siniša, diplomirani agronom zaposlen u Podravki, a ostali pomažu koliko stignu, znaju i mogu. Renata, supruga, inače učiteljica razredne nastave) i Domenika kći, studentica četvrte godine ekonomije, zadužene su većinom za branje i pakiranje malina, a Tomislav sin, student prve godine ekonomije pomaže tati u održavanju malinika, sadnji malina i svim poslovima na održavanju imanja. U sezoni branja imaju pomoć radnika, kojih je u njihovom kraju teško naći.

Površina imanja na kojem se uzgajaju maline, što je glavna proizvodnja, i drugo voće je 6.000 m2, a ukupna površina OPG-a je 36.000m2 gdje se još uzgaja kukuruz, pšenica i vinova loza. Prve maline odnosno 200 sadnica, su posađene 2014 godine, kada je u jesen bila i prva berba, a sljedeće godine posađeno je još 600. Sveukupno ima 800 sadnica sorte Hibotop na površini od 1.600 kvadrata. Berba počinje u ranu zoru u 6 ujutro, a završava oko 13 h (ovisno o količini). Obavlja se zimsko prskanje I prskanje u rano proljeće, a prihranjuje humusom I folijarnim gnojivima.

Proizvode prodaju svježe

"Prije otvaranja OPG-a nismo se bavili poljoprivredom, ali Siniša je rođen u poljoprivrednoj obitelji gdje je zavolio rad na zemlji. U radu nam često probleme stvaraju prirodne nepogode (suša ili pak jak vjetar i tuča), ponekad se jave i štetnici ili pokoja bolest no njih je ipak lakše riješiti. Administracija je priča za sebe, no najviše nas muči to što ne možemo proširiti našu djelatnost jer se nalazimo na području s razvijenom poljoprivredom i nemamo dovoljan broj bodova za nepovratna sredstva koja bi nam poslužila za sadnju bobičastog voća, zaštitne mreže i sl.", kaže nam Renata.

Proizvode prodaju svježe, a ako prerađuju to je samo za vlastite potrebe. Korisnici su poticaja koji im zaista pomaže, ma kako mali bio, jer bez njega bi bilo još teže.

"Sadnice, gnojivo i zaštitna sredstva kupujemo u poljoprivrednim trgovinama. Navodnjavamo sistemom kap na kap i to tako da vodu uz pomoć pumpe i agregata vadimo iz bunara u spremnike iz kojih zatim puštamo u nasad. Nepovratna sredstva i za taj dio posla bila bi nam od velike pomoći za kupnju solarnih ploča. Ne znam odlučuje li se dovoljno mladih ljudi za poljoprivredu, ali sigurno znam da mladi poljoprivrednik koji kreće od nule vrlo teško može uspjeti i samo od svojih proizvoda stvoriti nešto za pristojan život i napredak svog gospodarstva. Pri tome mislim da sve stekne svojim radom i prodajom proizvoda bez kredita i zaduživanja. Nama je ovo dodatan posao, više kao hobi.

Teško do plasmana na tržište

Mislili smo se baviti samo proizvodnjom bobičastog voća, od čega smo definitivno odustali jer će ovaj posao ostati samo hobi. Ulaganja su velika, posla ima, toga se ne bojimo, ali vrlo je teško plasirati malinu na tržište pa smo često prisiljeni prodati većem proizvođaču po nižoj cijeni kako plod ne bi propao. Za dio uroda imamo unaprijed dogovoren otkup, a dio kupuju kupci direktno kod nas, na malo", otkriva naša sugovornica.

Kako zaključuje, promjene su u poljoprivredi nužne. Svaka grana poljoprivrede nailazi na teškoće pa tako i proizvodnja malina. "Ono što bi svakako pomoglo da se više ljudi počne baviti poljoprivredom je poticati, motivirati pa i financijski pomagati mala gospodarstva koja vrijedno i marljivo rade, a vrlo se teško probijaju jer mi se čini da više državnog "kolača" ipak dobiju oni "veliki", napominje.