Marić otpisuje 252 milijuna kuna duga za 91.000 građana

Predizborno obećanje s parlamentarnih izbora HDZ ispunjava uoči lokalnih, ali pitanje je kako će ga pravdati pred EK i urednim platišama

Hrvatska bi se brzo mogla vratiti na naslovnice svjetskih medija zakonom o otpisu dugova koji će biti revolucionarniji i od Milanovićeva otpisa iz 2015. godine. Ministar financija Zdravko Marić priprema zakon po kojemu će država oprostiti dugove blokiranih manje od prosječne plaće. Za prošlu je godinu prosjek bio 5685 kuna, a oprost bi se odnosio na dugove prema središnjoj državi, gradovima, općinama te državnim i komunalnim poduzećima. Takav zakon bit će presedan u svjetskim razmjerima.

Strogi kriteriji

Dugove manje od prosječne plaće ima 91 tisuća blokiranih građana i oni prema svim vjerovnicima iznose 235,4 milijuna kuna. Marić očekuje da će primjer države slijediti i privatni vjerovnici, među kojima dominiraju banke i telekomunikacijski operatori. HDZ-ov gradonačelnik Zaprešića i šef udruge gradova Željko Turk komentirao je da su lokalne jedinice spremne pomoći građanima “u teškoj situaciji, no volio bi da se njima prepusti odluka kako će to u okviru zakonskih rješenja učiniti”. Milanovićeva je Vlada prije dvije godine skrenula pažnju svjetskih medija na Hrvatsku kad je pripremala oprost do 35 tisuća kuna duga, no Milanović nije donosio zakon o oprostu, nego je išao na dogovor. Pokazalo se da je otpis bio skromniji nego što se očekivalo. Privatni su vjerovnici uvjetovali svoj pristanak na dogovor jakim socijalnim kriterijima pa su dugovi prebrisani samo građanima skromnih primanja i bez privatne imovine ako su bili blokirani dulje od godinu dana. Umjesto očekivanih 70 tisuća, kriterije otpisa zadovoljilo je oko 17 tisuća dužnika! Ministarstvo financija još ne otkriva pod kojim će uvjetima država iznova otpisivati dugove, no Vlada će otpis tik pred lokalne izbore prilično teško pravdati pred Europskom komisijom, ali i pred vlastitim građanima koji redovno plaćaju svoje obaveze. Hrvatska udruga banaka kaže da je otvorena za razgovor i pozdravlja nastojanje ministra Zdravka Marića u pripremi propisa kojima će se “regulirati otpis duga prema središnjoj državi”.

– Predložit ćemo Ministarstvu osnivanje radne skupine u kojoj bi banke i svi ostali vjerovnici mogli iznijeti svoje prijedloge. Predložili bismo da se u zakonu precizno razrade uvjeti otpisa na temelju razrađenih socijalnih kriterija. Isto tako smatramo da bi trebalo razmotriti dodatne porezne mjere kojima bi se privatni vjerovnici motivirali da otpisuju dugove građana do iznosa prosječne plaće – navodi direktor HUB-a Zdenko Adrović.

– Zatekla me je ova najava, pogotovo da se zakon donosi pred izbore jer se onda postavlja pitanje s kakvim motivima? Je li ovo možda skretanje pozornosti s Agrokora – upitao je Nikola Mijatović, profesor na Pravnom fakultetu koji napominje da otpis dugova sada regulira nekoliko propisa.

Što s onima koji plaćaju

– Ne bi bilo loše imati jedan propis o otpisu, no takav se zakon ne donosi u roku od mjesec-dva, nego se temeljito rasprave sve posljedice – ističe Mijatović. Odvjetnici tako naglašavaju da će se oprost duga morati primijeniti i na strance, a nije nemoguće da uredni dužnici krenu s protutužbama prema državi kako bi i oni dobili svojih 5-6 tisuća kuna. Sugovornica upućena u tu problematiku kaže da će prva podnijeti tužbu jer država ne smije kažnjavati uredne porezne obveznike tako što će na njih prevaliti teret neurednih dužnika. Prema podacima Fine, dug do 2000 kuna ima oko 45 tisuća blokiranih građana, a još 46 tisuća dužno je između 2000 i 5805 kuna, kolika je bila prosječna plaća u prosincu. Čak i saborski zastupnik Goran Aleksić iz udruge Franak kaže da bez preduvjeta ne bi donosio zakone o oprostu dugova.