Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

07 Lis 2020

Marija Zuber: Ako je sada neoporezivo testiranje radnika, zašto nije uključeno i cijepljenje?

Izvor: www.lider.media · Autor: Marija Zuber  

Marija Zuber: Ako je sada neoporezivo testiranje radnika, zašto nije uključeno i cijepljenje?

Najnovijim izmjenama Pravilnika o provedbi Općega poreznog zakona poslodavci su oslobođeni poreza na izdatke za testiranje svojih zaposlenika na COVID-19 i druge zarazne bolesti, i to samo od 18. rujna 2020. nadalje. Cijepljenja, koja su kao preventiva obolijevanju od zaraznih bolesti i važnija od testiranja, i dalje će se smatrati oporezivim primitkom radnika

Pandemija COVID-19 i njezin utjecaj na poslovanje gospodarskog i javnog sektora kod brojnih poslodavaca uvjetuje drugačiji raspored rada radnika i dodatne radnje kojima je svrha smanjivanje rizika zaraze, kako među zaposlenicima tako i u odnosu na druge osobe s kojima radnici dolaze u kontakt. U cilju smanjivanja potencijalnih rizika, neki poslodavci zahtijevaju od radnika da se nakon povratka s godišnjeg odmora, plaćenog dopusta, svadbenih svečanosti, nakon većih obiteljskih okupljanja, nakon povratka iz inozemstva iz država u kojima su rizici zaraze potencijalno visoki, bilo da su u inozemstvu boravili privatno bilo službeno, prije povratka u radnu sredinu, testiraju na koronavirus.

Ako poslodavac postavlja takav zahtjev, a nije riječ se o testiranju koje je naložio ovlašteni epidemiolog ili liječnik, poslodavac u pravilu snosi i troškove testiranja. Štoviše, neki su poslodavci za određene slučajeve općim aktom propisali takvu obvezu radnika i čak odredili da se odbijanje testiranja smatra povredom ugovora o radu i može biti osnova za poduzimanje odgovarajućih disciplinskih postupaka prema radniku.

Jednostavna procedura
S obzirom na to da u propisima o porezu na dohodak nema posebnih odredbi o poreznim obilježjima troškova testiranja koje poslodavac plaća za radnika, država je intervenirala u propise kojima se uređuju porezna pravila u posebnim okolnostima. Prema izmijenjenom i dopunjenom Pravilniku o provedbi Općega poreznog zakona (Nar. nov., br. 103/20.), trošak laboratorijskog ispitivanja uzročnika zarazne bolesti odnosno epidemije zaraznih bolesti koji poslodavac na svoj teret omogućuje radnicima u interesu obavljanja djelatnosti poslodavca ne smatra se dohotkom od nesamostalnog rada, nego neoporezivim primitkom. Za taj neoporezivi primitak nije Pravilnikom o porezu na dohodak propisana šifra, pa se ne iskazuje u obrascu JOPPD. Poslodavac može troškove testiranja platiti izravno pružatelju usluge ili na temelju računa radniku refundirati izdatak koji je sam radnik platio. Račun ne mora glasiti na poslodavca.

Ništa retroaktivno
Neoporezivo nadoknađivanje troškova testiranja dopušteno je samo na zaposlenike, ali ne za članove obitelji poduzetnika ili druge osobe. Na primjer, ako trgovačko društvo nadoknadi troškove testiranja članu nadzornog odbora koji nije zaposlen u tom društvu, primitak se oporezuje kao drugi dohodak.


Komentari članka

Vezani članci

Koliko će trajati početna faza nekažnjavanja poduzetnika za pogreške?

30.03.2026.

Podatak da je u sedamdeset dana fiskalizirano više od 23 milijuna e-računa govori o veličini i važnosti projekta. No nije sve krenulo glatko

U kojim slučajevima se ne plaća porez na nekretnine, što vlasnici trebaju napraviti?

13.03.2026.

U 2026. godini pravila na hrvatskom tržištu nekretnina doživjela su značajnu promjenu. Model prema kojem su se stanovi i kuće kupovali prvenstveno kao oblik pasivne štednje, a zatim godinama držali prazni uz logiku da „ne stvaraju trošak“, više nije održi

Mislite da plaćate previše poreza? Pazite gdje je Hrvatska u odnosu na Europu

26.02.2026.

Gotovo svaki drugi euro koji zaradimo završi u državnoj blagajni kroz poreze i doprinose. No pruža li država za to adekvatnu uslugu – i koliko je hrvatski porezni sustav konkurentan u europskom kontekstu? Odgovore smo potražili u najnovijim međunarodnim u

Povrat poreza: Tko ga dobiva, kada stiže i što trebate prijaviti

06.02.2026.

Svi porezni obveznici koji su u prošloj godini ostvarili dohodak od samostalne djelatnosti, odnosno od djelatnosti obrta, slobodnih zanimanja, poljoprivrede i šumarstva te pomorci u međunarodnoj plovidbi dužni su podnijeti godišnju prijavu poreza na dohod

Zašto se smanjuje broj malih tvrtki, a sve je više paušalnih obrta? Odgovor je u direktorskoj plaći

07.01.2026.

Mali poduzetnici koji vode biznis putem d.o.o.-a plaćaju državi znatno više davanja nego oni koji posluju putem paušalnog obrta. Iz godine u godinu taj se jaz povećava, što je dovelo do smanjenja broja malih trgovačkih društava i znatnog povećanja broja p

Tag cloud

  1. 2850 članka imaju tag turizam
  2. 2706 članka imaju tag hrvatska
  3. 1808 članka imaju tag svijet
  4. 1486 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 2003 članka imaju tag financije
  6. 1565 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 1651 članka imaju tag izvoz
  8. 1320 članka imaju tag trgovina
  9. 1388 članka imaju tag ict
  10. 1334 članka imaju tag industrija
  11. 1244 članka imaju tag investicije
  12. 1079 članka imaju tag zapošljavanje
  13. 1074 članka imaju tag menadžment
  14. 1182 članka imaju tag EU
  15. 869 članka imaju tag poduzetništvo
  16. 685 članka imaju tag opg
  17. 793 članka imaju tag maloprodaja
  18. 556 članka imaju tag poticaji
  19. 691 članka imaju tag tehnologija
  20. 709 članka imaju tag marketing
  21. 406 članka imaju tag potpore
  22. 517 članka imaju tag hotelijerstvo
  23. 458 članka imaju tag koronavirus
  24. 965 članka imaju tag kriza
  25. 515 članka imaju tag eu fondovi
  26. 536 članka imaju tag porezi
  27. 491 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  29. 529 članka imaju tag obrazovanje
  30. 438 članka imaju tag osijek
  31. 448 članka imaju tag start up
  32. 541 članka imaju tag krediti
  33. 511 članka imaju tag dzs
  34. 452 članka imaju tag energetika
  35. 461 članka imaju tag BDP
  36. 418 članka imaju tag hnb
  37. 426 članka imaju tag vlada
  38. 345 članka imaju tag hgk
  39. 360 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  40. 440 članka imaju tag banke