Megavati iz Slavonije: Prva privatna elektrana

Slavonska tvrtka koja se bavi proizvodnjom parketa Strizivojna hrast u završnoj je fazi projekta kojim će postati vlasnikom prve privatne elektrane u Hrvatskoj. Do puštanja u rad 15 milijuna eura vrijednog kogeneracijskog postrojenja koje će, koristeći se šumskom biomasom, proizvoditi 3,3 MW električne te toplinsku energiju, dijeli ih samo ugradnja Siemensova generatora koji u Njemačkoj već čeka na isporuku. U trenutku kada elektrana bude puštena u rad dogodit će se rijedak poslovni obrat, barem kada je električna energija u pitanju. Naime, HEP do sada toj tvrtki nije mogao isporučivati dovoljnu količinu struje te je ona za proizvodnju bila prisiljena koristiti 3,8 puta skuplju naftu. Odsad će energetski neovisan Hrast višak struje iz svoje elektrane prodavati upravo HEP-u.

Vlasnik tvrtke Mato Ravlić objasnio je specifičnosti ove situacije. – Nama za normalan rad tvornice danas treba oko 2,2 MW električne energije. No, kako se nalazimo na "repu" isporuke, tj. HEP-ov sustav nema potrebne kapacitete, već neko vrijeme imamo manjak struje od 90 posto. Zbog toga smo trošili milijun kuna mjesečno na dizelsko gorivo. Sada će situacija biti obrnuta. Višak proizvedene struje, približno oko 1,1 MW, mi ćemo prodavati HEP-u, za što smo već potpisali ugovor u trajanju od 12 godina – kaže Ravlić. Dobru zaradu pritom mu jamči i činjenica da će elektrana raditi na biomasu kao energent, odnosno, većim dijelom drvni ostatak iz njegove tvornice parketa. Mogući manjak bit će nadoknađen nabavom sirovine izravno od Hrvatskih šuma, o čemu je ugovor također već sklopljen. Navedeni ostatak do sada se gomilao u skladištima tvornice, dio se izvozio u Sloveniju, a sada će se gotovo pretvoriti u zlato. – Prema studiji, za gradnju elektrane godišnje ćemo na ovaj način ostvarivati uštedu od 1,9 milijuna eura. Vjerujemo da će nam se cijela investicija isplatiti već za osam godina – kaže Ravlić. Kako je riječ o projektu koji se radi prema najvišim ekološkim standardima, uostalom, i EU žestoko propagira proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora, podršku u njegovoj realizaciji Hrast je dobio s brojnih strana. HEP-ESCO, agencija zadužena za ovakve projekte, osigurala je 1,5 milijuna eura kredita Svjetske banke, a u financiranje se putem zajma uključio i HBOR. Dobivena su nepovratna kapitalna sredstva od Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva. Od Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost dobiven je beskamatni zajam, kao mala potpora prvom projektu te vrste u Hrvatskoj.

I njemački veleposlanik u Hrvatskoj obišao je postrojenje i tvrtku te pružio potporu projektu. No, niz problema nije bilo moguće izbjeći. Voditeljica projekta Martina Ravlić objasnila je “gdje to sve može zapeti”. – Nije moglo ići sporije nego što je išlo. Dugo nije bilo ni zakonske podloge da započnemo gradnju pa se može reći da smo čekali da Sabor povuče potrebne poteze. U trenutku kada je potpisan ugovor s izvođačem na principu ključ u ruke, tek nastaju problemi. Matična banka poduzeća odustaje od zatvaranja financijske konstrukcije, čime dovodi projekt u pitanje. No, ne odustajemo. U potrazi za bankom koja bi bila zainteresirana za projekt i financirati ga zajedno s HBOR-om potrošili smo godinu i pol – kazala je Martina Ravlić. Unatoč administrativnim i financijskim opstrukcijama, Ravlići kažu da će projekt u najskorije vrijeme dovršiti “milom ili silom”. U njega su već uložili puno vlastitog novca, mimo zajmova, pa im ne pada na pamet odustati pred ciljem. A kada elektrana napokon počne rad, i stanovnici Strizivojne imat će razloga za zadovoljstvo. Prošlih je godina cijelo selo znalo ostati bez struje zbog prevelike potrošnje u tvornici. Sada će pak u njoj ljudi iz ovog kraja moći dobiti posao.

Strizivojna hrast zapošljava 350 ljudi. Švicarska tvrtka Bauwerk naručuje od njih više parketa no što mogu proizvesti. Kada elektrana bude puštena u rad, u Strizivojni će biti i novih zapošljavanja. – Prema narudžbama, godinama bismo mogli raditi 7 dana u tjednu po tri smjene. No nije bilo dovoljno struje za to – kaže Ravlić, koji parket prodaje i u Austriju, Finsku i Švedsku.