Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

27 Kol 2020

Microsoftov CTO Ratko Mutavdžić: Hrvatska mora početi jače eksperimentirati s novim trendovima

Izvor: www.lider.media · Autor: Nikolina Oršulić  

Microsoftov CTO Ratko Mutavdžić: Hrvatska mora početi jače eksperimentirati s novim trendovima

Ratko Mutavdžić, Microsoftov direktor za tehnologiju za Srednju i Istočnu Europu, tumači da Hrvatska treba pokušati uloviti vlak i uvesti vize za digitalne nomade jer prepoznajući da populacija putujućih radnika raste to već čini niz zemalja. Sada ih se već može zvati konkurencijom budući da će mladi ljudi, pa čak i cijeli radni timovi, birati za udaljeni rad zemlje u kojima imaju reguliran status, kaže taj ugledni hrvatski IT-jevac ocjenjujući kako Hrvatska svakako opisom odgovara budućim 'it' destinacijama i samo se treba još malo potruditi kako bi realizirala potencijal. Popričali smo s njime malo više o toj temi.

Zašto podupirete uvođenje viza za digitalne nomade u Hrvatskoj?
Svijet je drugačiji nego što je bio prošlog stoljeća i mijenja se svaki dan. Modeli rada, zapošljavanja, privremenog zapošljavanja u nekim industrijama danas su posve drugačiji i zemlja koja se ne prilagođava – zaostaje. Šteta je ne prepoznati trendove kreativnih i digitalnih, uslužnih industrija, koje imaju jaču fluktuaciju djelatnika ili privremeno, slobodno zaposlenih te ih uključiti na ispravan način u razvoj potencijala države. Tu je i pitanje potrebe za inovativnim modelima. Hrvatska mora početi jače eksperimentirati s novim trendovima i vidjeti na koji način oni imaju smisla za nas. Logično je da će neki uspjeti, a neki ne, ali njihovo prihvaćanje ili odbacivanje mora biti zasnovano na razumijevanju i iskustvu. Utjecaj na ekonomiju neće biti vjerojatno velik, ali će biti zanimljiv. Estonija predviđa oko 1800 digitalnih viza godišnje.

Kasnimo li već s time?
Nikada nije kasno, ali već imamo niz zemalja koje su se odlučile za takvu vizu. Sada ih već možemo nazvati konkurencija jer će mladi ljudi (pa čak i cijeli radni timovi) odlučiti raditi udaljeno u nekoj zemlji u kojoj imaju reguliran status. Mislim da će sljedeće biti upravo zemlje koje imaju ugodnu i čistu radnu okolinu (more, klima, održiva okolina, šume…) u kojoj je i Hrvatska, a oni će odlučivati gdje provesti sljedećih nekoliko mjeseci u kombinaciji rada i uživanja.

Kakav bi multiplikativni učinak na ekonomiju takve vize mogle imati?
Prilično veliki, pogotovo zato što je Hrvatska turistička zemlja. Mladi ljudi mogu povremeno raditi iz Hrvatske, uživati i trošiti u njoj i biti sigurni da su ovdje dobrodošli i prihvaćeni. Tim više što digitalni nomadi danas rade zanimljive i kreativne poslove, dobro su plaćeni i imaju potrebu uživati u životu, radeći povremeno s raznih lokacija. To su uglavnom mladi ljudi, društveni, spremni iskoristiti mogućnosti koju im destinacija pruža.

Smatrate li da bi kopiranje estonskog modela bilo dobro ili biste ipak neke kriterije za dobivanje vize izmijenili?
Estonski model je dobar početak i sadrži osnovne kriterije koji vjerojatno vrijede za svaku zemlju. Za nas je bitno da takvu vizu ne prilagođavamo našem kompleksnom birokratskom sustavu, već da je pojednostavimo što više. No, bilo bi dobro otići i korak dalje i razmisliti i o pogodnostima, kombinirati jednostavnu vizu i 'tehnološki' turizam, razvojne centre, sudjelovanje u startup i drugim zajednicama, zajednički rad – dakle osmisliti naš oblik konkurentnosti u odnosu na druge zemlje.

Radite u velikoj kompaniji gdje je digitalizacija na visokom stupnju, ima li naznaka da će se radna mjesta i u takvim tvrtkama još više 'nomadizirati' sada kada je rad na daljinu dobio novi uzgon?
U našoj industriji se to već događa neko vrijeme, industrija je postala visoko mobilna. Tehnološki mi imamo takve mogućnosti nekoliko godina i recentna događanja su ukazala na to što se sve može napraviti s tehnologijama, ali radno poslovni model nije bilo moguće promijeniti do kraja upravo zbog ograničenog radnog sustava koji se temelji na idejama prošlog stoljeća kada su ljudi radili od početka do kraja svog radnog vijeka u jednoj ili dvije tvornice, vjerojatno na istoj lokaciji. Uz ovakav pristup potpuno je svejedno odakle ljudi rade i kako kreiraju svoje rezultate – dok države imaju posredne koristi od razvoja zajednice i industrija.


Komentari članka

Vezani članci

Algebra predstavila novu metodu informatičke edukacije SMART

09.07.2009.

U prostorijama Informatičkog učilišta Algebra u Zagrebu, direktorica Microsofta Hrvatska Venesa Schütz i čelni ...

Slavonac prodaje aplikaciju za prijavu gostiju tisućama iznajmljivača i na Jadranu

09.04.2026.

Završio je FERIT, na kojemu danas radi kao vanjski suradnik. Stekao je iskustvo u korporativnom svijetu, no ipak se odlučio biti poduzetnik. Njegova je aplikacija nastala lokalno, a koristi se nacionalno

AI agenti preuzimaju urede: Koji su poslovi u Europi najugroženiji?

03.04.2026.

Nova studija Cofacea otkriva da će AI agenti najviše pogoditi visokoobrazovane stručnjake u razvijenim ekonomijama

Enikon Aerospace: Hrvatski pogon dijelova za avione širi se i zapošljava

27.03.2026.

Proizvodi iz Vukovara svakodnevno odlaze u Airbus i Boeing, a tvrtka planira proširenje i 250 novih radnih mjesta

Infoprojekt prodan Juniperu, CSI nastavlja akvizicije u Hrvatskoj

27.03.2026.

Riječka IT tvrtka već je šesta u Hrvatskoj koja ulazi u sustav CSI-ja, globalne grupacije s više od 1.200 kompanija i 64.000 zaposlenih

Tag cloud

  1. 2847 članka imaju tag turizam
  2. 2703 članka imaju tag hrvatska
  3. 1805 članka imaju tag svijet
  4. 1484 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 2003 članka imaju tag financije
  6. 1560 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 1650 članka imaju tag izvoz
  8. 1320 članka imaju tag trgovina
  9. 1387 članka imaju tag ict
  10. 1330 članka imaju tag industrija
  11. 1243 članka imaju tag investicije
  12. 1079 članka imaju tag zapošljavanje
  13. 1072 članka imaju tag menadžment
  14. 1181 članka imaju tag EU
  15. 868 članka imaju tag poduzetništvo
  16. 684 članka imaju tag opg
  17. 793 članka imaju tag maloprodaja
  18. 556 članka imaju tag poticaji
  19. 690 članka imaju tag tehnologija
  20. 709 članka imaju tag marketing
  21. 406 članka imaju tag potpore
  22. 517 članka imaju tag hotelijerstvo
  23. 458 članka imaju tag koronavirus
  24. 965 članka imaju tag kriza
  25. 515 članka imaju tag eu fondovi
  26. 536 članka imaju tag porezi
  27. 491 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 529 članka imaju tag obrazovanje
  29. 497 članka imaju tag prehrambena industrija
  30. 437 članka imaju tag osijek
  31. 448 članka imaju tag start up
  32. 541 članka imaju tag krediti
  33. 511 članka imaju tag dzs
  34. 452 članka imaju tag energetika
  35. 461 članka imaju tag BDP
  36. 418 članka imaju tag hnb
  37. 426 članka imaju tag vlada
  38. 345 članka imaju tag hgk
  39. 356 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  40. 440 članka imaju tag banke