Milijuni za rizične investicije

Do kraja ove godine formirat će se pet fondova rizičnog kapitala koji će raspolagati sa 170 do 200 milijuna eura namijenjenih ulaganju u temeljni kapital tvrtki. To desetorostruko uvećavanje portfelja venture capital ulaganja u Hrvatskoj dobro će doći hrvatskom gospodarstvu kojemu nedostaje kapital, a i bankarski krediti sve su skuplji i do njih je sve teže doći. Trenutačno su u postupku osnivanja Nexus FGS, Quaestus Private Equity II, Alternative Private Equity FGS, Prosperus FGS i Honestas Private Equity FGS. Fondovi nastaju na inicijativu Vlade u suradnji s privatnim ulagačima jer će na svaku kunu privatnih ulagača Vlada ovim takozvanim fondovima za gospodarsku suradnju (FGS) osigurati isti iznos i to isključivo na komercijalnim osnovama bez političkih utjecaja. Slični projekti u svijetu poput izraelske Yozme ili britanskog Capital for Enterprisea pokazali su se kao dobar način poticanja gospodarstva. Prva ulaganja u poduzeća trebala bi se ostvariti u prvom tromjesečju iduće godine, a prioritetna stopa povrata ulagačima trebala bi iznositi osam posto godišnje. Vjerojatni korisnici ovog novca bit će tvrtke iz energetskog sektora, one vezane za reciklažu, informacijske tehnologije i infrastrukturu, a dio sredstava ići će i za konsolidaciju tvrtki u pojedinim sektorima.

Natpolitična mjera
Predsjednica Hrvatske private equity i venture capital asocijacije Mirna Marović ističe kako su slični projekti u svijetu zabilježili značajan uspjeh. “Iskustva drugih zemalja pokazala su da se u prosjeku na svaku kunu fonda rizičnog kapitala uloženu u perspektivno poduzeće može privući još dodatnih pet kuna ostalih izvora financiranja”, kaže Mirna Marović. Marko Makek, član Uprave Nexus Private Equity partneri, kaže kako je osnovni način djelovanja ovih fondova osiguravanje svježeg kapitala i likvidnosti, a cilj im je potaknuti privatne ulagače i banke na reinvestiranje u gospodarstvo. No na novac mogu računati samo tvrtke koje imaju mogućnost brzoga rasta i nude konkurentne prednosti. “Do sada je novac bio usmjeravan na ‘gašenje požara’ u ekonomskom smislu, odnosno u tržišno neuspješne tvrtke, dok je ova nova mjera za osnaživanje gospodarstva ‘bezvremenska i natpolitična’, odnosno odluke o ulaganjima u tvrtke fondovi rizičnog kapitala temeljit će isključivo na tržišnim principima”, ističe Makek.

Private equity i venture capital fondovi bili su značajni za nastanak mnogih sada već velikih kompanija poput Microsofta i FedExa, a za očekivati je kako će banke u Hrvatskoj ulaganja fondova rizičnog kapitala popratiti s još četiri do pet milijardi kuna kredita, pa bi se ukupni iznos ulaganja mogao popeti i na milijardu eura. Quaestus je na oko 30 milijuna eura kapitala koji je uložio u tvrtke privukao još 400 milijuna eura, ističe Vjenceslav Terzić, direktor Quaestus Private Equity partneri. “Danas najsnažniju private equity i venture capital industriju ima SAD koji ovakve programe ima još od 1945. godine, tako da i glavnina od današnjih 2,5 trilijuna dolara venture kapitala u svijetu otpada na SAD. U Izraelu se godišnje oko sedam milijardi dolara ulaže u venture capital industriju”, dodaje Terzić.

Moguć i vrlo brz rast
Uspije li inicijativa fondova gospodarske suradnje i razvoj venture capital ulaganja, hrvatsko gospodarstvo bi u srednjem roku moglo početi rasti po znatno višim stopama rasta nego što prognoziraju stručnjaci. Novac za ove fondove prikupili su domaći private equity fondovi, oko četvrtine sredstava dolazi iz mirovinskih fondova, a ostatak iz osiguravateljskih društava i kompanija. Tipičan fond rizičnog kapitala ulaže u poslove od kojih oko 10 posto propada, oko 15 posto ostvaruje iznimno visoke povrate, a od ostatka ulaganja povrati su kvalitetni ali ne spektakularni. Prema podacima Europske banke za obnovu i razvitak koja je i sama jedan od najvećih ulagača u temeljni kapital tvrtki, srednja razina povrata na investicije u private equity industriji je 17 posto godišnje.