Ministarstvo financija priznalo još jedan problem s ovrhama

Što ako vam je zbog ovrhe blokiran račun u banci, a na njemu se stvara minus jer vas banka tereti za usluge koje ne koristite? Upravo se to dogodilo našem čitatelju, koji sumnja da su banke našle još jedan način kako da profitiraju na građanima u nevolji.

Naime, čitatelju Danas.hr-a je tekući račun u PBZ banci blokiran zbog ovrhe, i iako je na početku ovrhe bio na nuli, u godinu dana se na blokiranom računu stvorio minus koji sad iznosi 545 kuna i još raste. Iz banke su pozivali našeg čitatelja da podmiri minus, ali kad je on u dva navrata to pokušao napraviti, uplaćeni novac je 'pojela' FINA, a čitatelju su nastavile dolaziti opomene zbog minusa na računu. Ukupno je dobio četiri opomene od 50 kuna i jednu od 100 kuna, pa je u ukupnom dugu na blokiranom računu od 545 kuna čak 300 kuna nastalo zbog opomena koje je banka poslala. Upitali smo PBZ da nam odgovore kako klijenti mogu platiti minus na blokiranom tekućem računu ili ga zatvoriti, na što su nam odgovorili da se obveze prema banci "prema redoslijedu naplate podmiruju nakon što se podmire osnove plaćanja po nalogu FINA-e".

"Na dospjele nepodmirene obveze Banka obračunava zakonsku zateznu kamatu. Banka ima način i mogućnosti primitka novaca za pokrivanje duga, međutim prilikom toga je obvezna postupati sukladno zakonskim propisima tako da poštuje redoslijed naplate, odnosno vjerovnike koji su u redoslijedu naplate prije evidentirani", kazali su nam iz PBZ-a. Na pitanje zašto uopće naplaćuju troškove za vođenje tekućeg računa koji je u blokadi (dakle, ne koristi se), iz PBZ-a su odgovorili da "unatoč blokadi računa klijent ima obveze prema Banci temeljem okvirnog ugovora o otvaranju i vođenju transakcijskog računa, te obveze po istom Banka obračunava, ali ne naplaćuje za vrijeme trajanja blokade". (?!)

Kako se naš čitatelj može izvući iz ove situacije, upitali smo i u FINA-i, gdje su nam kazali da "ovršenik - građanin, može iz sredstava koja se ne nalaze na računu ovršenika, ispuniti tražbinu vjerovniku izravno na vjerovnikov račun ili gotovinskom uplatom na šalteru, pa tako i tražbinu koju banka kao vjerovnik ima prema ovršeniku". Zatražili smo i da komentiraju odgovor banke, koja tvrdi da takvu uplatu ne može primiti. "Iz odgovora banke nije razvidno zašto banka ne bi mogla primiti ispunjenje tražbine na drugi način, osim da ovršenik sredstva uplati na svoj račun, odnosno zašto ovršenik sredstva kojima raspolaže mimo računa u banci ne bi mogao predati izravno banci (ovo se, naravno, odnosi samo na građane, ne i na poslovne subjekte).

Banka je u ovoj situaciji u istom položaju kao i svi ostali vjerovnici koji nisu pokrenuli ovrhu, i ne nalazi se kao vjerovnik u redoslijedu neizvršenih osnova u Očevidniku FINA-e. Ne postoji pravna zapreka da bi ovršenik građanin podmirio tražbinu vjerovnicima izvan ovršnog postupka i mimo računa u banci, bez obzira je li mu račun blokiran ili ne. Banka također može, kao i svi ostali vjerovnici, zbog duga nastalog iz ugovornog odnosa klijenta i banke ("minus po računu"), pokrenuti odgovarajući postupak radi prisilne naplate od ovršenika, i ne mora čekati da se ovršenik odblokira, te će u tom slučaju dobiti mjesto u redoslijedu u Očevidniku FINA-e prema vremenu primitka osnove za plaćanje u FINA-u". Međutim, iz PBZ-a tvrde da banka u potpunosti poštuje propisanu zakonsku proceduru. Na pitanje hoće li našem čitatelju izbrisati 'dugovanja' za opomene u kojima su ga pozivali da plati ono što nije mogao platiti, pozvali su ga da se javi u svoju matičnu poslovnicu.

A da problem postoji priznalo je i Ministarstvo financija. Na upit da nam objasne tko je u pravu i kako se građanin može izvući iz ove situacije, odgovorili su: "Ministarstvo financija je zajedno s Hrvatskom narodnom bankom razmotrilo predmetnu problematiku te se pronalaze rješenja koja će pridonijeti zaštiti potrošača u navedenim slučajevima. U tom smislu, u vrlo skorom periodu, bit će odaslana okružnica prema svim bankama u Hrvatskoj s preporukama za postupanje."