Mirovinci imaju šest milijardi kuna keša, pripremaju se za novu državnu obveznicu

Četiri obvezna mirovinska fonda na kraju ožujka upravljala su s 92,8 milijardi kuna, stoji u posljednjem mjesečnom izvješću Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga. Najveću imovinu imali su fondovi AZ-a – 35,79 milijardi, slijede fondovi Raiffeisena s 28,87 milijardi, fondovi PBZ/CO-a s 15,2 milijarde te fondovi Erste plavih s 12,89 milijardi.

Promatrajući strukturu imovine domaćih OMF-ova, njihov najveći dio je u Hrvatskoj, čak 84,37 posto. Riječ je o ukupno 78,3 milijarde kuna. A daleko najveći dio imovine nalazi se u državnim obveznicama. Podaci Hanfe pokazuju da četiri OMF-a drže 63,8 milijardi kuna državnoga duga. U domaćim dionicama imaju 9,7 milijrdi kuna, odnosno nešto više od deset posto imovine.

U inozemstvu domaći OMF-ovi uložili su 11,6 milijardi kuna, najviše u stranim dionicama (ukupno 5,4 milijarde), a nešto manje u inozemnim fondovima (ukupno 5,29 milijardi kuna.
U prva tri mjeseca ove godine četiri OMF-a skupila su 2,4 milijarde kuna gotovine.
No, ono što je zanimljivo u bilanci OMF-ova je količina gotovine i ekvivalenata novca. Naime, novčana sredstva iznose čak 3,46 milijardi kuna, instrumenti tržišta novca iznose 1,28 milijardi, a depoziti 1,27 milijardi. Ako se spomenute tri stavke zbroje, četiri OMF-a imaju nešto više od šest milijardi kuna gotovine. Ta brojka je sama po sebi velika, no ne znači ništa ako se ne usporedi s nekim razdobljem prije. Dakle, na kraju prošle godine, a zbrojene tri iste stavke, četiri OMF-a imali su 3,6 milijardi kuna gotovine i ekvivalenta novca. Dakle u prva tri mjeseca ove godine četiri OMF-a skupila su 2,4 milijarde kuna gotovine. U isto vrijeme lani, obvezni mirovinski fondovi imali su 1,74 milijarde kuna novčanih sredstava, instrumenata tržišta novca i depozita. Dakle, 4,3 milijarde kuna manje.

S obzirom na to da sredinom srpnja dospijeva državna obveznica teška šest milijardi kuna, a koju je Ministarstvo financija izdalo u srpnju 2013. godine, čini se da se mirovinci pripremaju na refinanciranje. Kamatna stopa te obveznice je 5,25 posto. Budući da je riječ o petogodišnjoj obveznici da će se refinancirati s istom ročnošću, može se pretpostaviti da će novo izdanje imati čak upola nižu kamatnu stopu. Naime, ministar Zdravko Marić se u veljači 2017. zadužio na domaćem tržištu po kamatnoj stopi od 2,25 posto (izdanje je bilo teško tri milijarde kuna). Krajem 2017. plasirana je šestogodišnja obveznica (5,8 milijardi) po kamatnoj stopi od 1,75 posto. Tako da se može očekivati da bi i ovo refinanciranje moglo imati tako nisku kamatnu stopu.