Mljekare se 'dave' u zalihama mlijeka

Ako nam domaća mliječna industrija ponudi tržišne cijene, jasno da ćemo je podržati. Doista je smiješno da konditori dosad na domaćem tržištu nisu mogli kupiti ni gram masla ni mlijeka u prahu, a mi smo posebice zainteresirani za maslo koje za naše kekse trebamo u golemim količinama.

Odgovor je to Krešimira Pajića, predsjednika uprave Tvornice keksa i vafla Koestlin, na najave kako će Vlada ovih dana mljekarskoj industriji odobriti 40 milijuna kuna, kako bi se zbrinuli tržišni viškovi mlijeka.

Višak 20 milijuna litara

Nakon sastanka s ministrom Božidarom Pankretićem, Dukat je ponovno počeo otkup i od 1100 kooperanata s drugom i trećom kategorijom mlijeka, koje ne ispunjava EU standarde i ne može ga izvesti u Italiju kroz Lactalisovu prodajnu mrežu.

Dogovor s Pankretićem podrazumijeva preradu viškova svih hrvatskih mljekara u mlijeko u prahu i maslac do stabilizacije tržišta, a glavni bi kriterij bile otkupljene količine, o čemu se ovih dana već razgovaralo s predstavnicima Kraša, Kandita, Podravke, Leda, Zvečeva, Vindije...

Branko Bobetić, direktor Croatiastočara, kaže da Hrvatska trenutačno ima 20 milijuna litara trajnog mlijeka viška, koje može posušiti u tri pogona za sušenje - Sirele, Domila i Zvečeva - oko 250.000 litara na dan, a 6 milijuna je već posušeno.

U EU mlijeko u prahu trenutačno stoji 1,68 eura, a maslac 2,20 eura za kilogram te bi, uvjeren je, u slučaju subvencija mljekarama i Hrvatska pratila te cijene kako bi se riješili tržišni poremećaji, koji se u nas - za razliku od EU koja desetljećima subvencionira izvoz desetak milijardi litara mlijeka godišnje u treće zemlje - događaju prvi put, zahvaljujući i velikom uvozu mlijeka i sireva. U 2008. uvoz je povećan 49 posto, u prva dva mjeseca 2009. još 14 posto, a izvoz je pao 19 posto. Najviše raste uvoz njemačkih sireva, dvostruko jeftinijih od naših.

Spriječiti damping

Željko Perić, direktor Capera i nekadašnji čelnik Lure, kaže kako ne vjeruje da će prije ljeta, kad će se povećati potrošnja, biti dovoljna samo jedna intervencija države, koja bi morala strože kontrolirati i uvoz te razmisliti o interventnom otkupu viškova sira i trajnoga mlijeka u državne rezerve.

U Vindiji su, kažu, sretni što se Vlada aktivno uključila u suzbijanje recesije, no treba uvoditi dalje mjere kako bi se omogućio dugoročni rast proizvodnje svježeg mlijeka i dosizanje planiranih EU kvota.

- Kooperantima bi trebalo pomoći državnim poticajima kako bi plaćali kredite, a istodobno bi trebalo paziti da se tržište mliječnih proizvoda ne uruši dampinškim potezima igrača s velikim udjelom na tržištu - poručuju iz Vindije.