MMF: Ovo je gorućih deset reformi koje Hrvatska treba provesti

U posljednjih 15 godina, zemlje Zapadnog Balkana prošle su kroz veliku ekonomsku transformaciju i mnoge su neprepoznatljive u usporedbi s onim gdje su bile na početku milenija. No Hrvatska, Albanija, BiH, Makedonija, Kosovo, Crna Gora i Srbija bez hrabrog poticaja na nove reformske poteze ne mogu očekivati da će privući dovoljno novih investicija, ocijenio je Međunarodni monetarni fond (MMF) u svom izvješću pod nazivom 'Zapadni Balkan: 15 godina ekonomske tranzicije'

U većini zemalja Zapadnog Balkana izostala je široka politička podrška dalekosežnim reformama što je predstavljalo ključan element transformacije novih država članica, navodi se u MMF-ovom izvješću o Zapadnom Balkanu u posljednjih 15 godina.

U usporedbi s 90-ima, ekonomije Zapadnog Balkana sigurno su stabilnije. Stope rasta BDP-a postale su ujednačenije u cijeloj regiji tijekom vremena. Konkretno, ekstremna inflacija stvar je prošlosti te je mnogo manje promjenjiva. Ali sa socijalne točke gledišta, slika je mješovita. Gospodarski rast niži je u većini zemalja u odnosu na 2000. godinu. Nažalost, i stopa nezaposlenosti porasla je na vrlo visoku razinu.

Pretjerana birokracija i korupcija i dalje opterećuju gospodarske aktivnosti, a reforma korporativnog upravljanja i dalje ostaje neispunjeno obećanje. Zemlje Zapadnog Balkana ostaju daleko iza država članica EU-a kada je riječ o strukturnom preobražaju, iako je proces pristupanja Uniji najjači katalizator reformi u novim članicama, ističe MMF.

Zemlje koje su suočene s visokim fiskalnim deficitima i javnim dugom moraju hitno rješavati ta pitanja. Osim toga, u zemljama Zapadnog Balkana i dalje postoje brojna neefikasna poduzeća u državnom ili društvenom vlasništvu koja je potrebno privatizirati. Nekonkurentnost, prevelika birokracija i loše upravljanje dodatni su problemi koji utječu na rast ovih gospodarstava. MMF također ističe kako je potrebno napustiti i naslijeđene prakse koje sprečavaju rast zapošljavanja i narušavaju ishode na tržištu rada. Osim toga, MMF poručuje da bi se hitno trebalo pozabaviti i visokim udjelom nenaplativih zajmova kako bi ponovo porasla kreditna aktivnost što bi doprinijelo bržem gospodarskom oporavku.

Pri vrhu liste prioritetnih reformi koje se trebaju provesti one su koje se odnose na kvalitetu institucija, nakon čega slijede one koje se odnose na učinkovitost robnog tržišta i infrastrukturu. Prema izvještaju MMF-a, prvih deset reformi koje Hrvatska treba provesti odnose se na institucije (pravo vlasništva, povjerenje javnosti u političare, teret državnih regulativa, transparentnost u vođenju politike, rasipništvo državne potrošnje, zaštita manjinskih prava, zlouporaba javnih dobara) i učinkovitost robnog tržišta (rasprostranjenost stranog vlasništva, troškovi poljoprivredne politike, utjecaj pravila poslovanja na izravna strana ulaganja).

Izvješće u cijelosti možete pročitati ovdje:
http://www.imf.org/external/pubs/ft/reo/2015/eur/eng/pdf/erei_sr_030915.pdf

Konferencija o ekonomskoj tranziciji Zapadnog Balkana održava se u organizaciji MMF-a, Nacionalne banke Austrije i Bečkog instituta u utorak u Beču, gdje će sudionici razmotriti dostignuća ove regije i preispitati izazove koji slijede u budućnosti.