MMF: Predstečajne nagodbe ponuditi i građanima

Sustav ne treba ukinuti, nego ga poboljšati, ocijenili su predstavnici Međunarodnog monetarnog fonda i zaključili da bi se takvim restrukturiranjem građanima omogućilo lakše plaćanje dugova

'Predstečajne nagodbe su važan instrument za smanjenje nelikvidnosti. Svjesni smo da postoje određene kritike na ovaj sustav, ali zbog toga ga ne treba ukidati nego poboljšati', rekao je u ponedjeljak na konferenciji za novinare Johannes Wiegand, šef MMF-ove misije za Hrvatsku.

Konkretne slučajeve predstečajnih nagodbi Wiegand nije želio komentirati, ali je rekao kako je MMF svjestan da u javnosti postoji percepcija da određenim poduzetnicima vlada oprašta prevelik dio dugova. Pitali smo ga kakve konkretne reforme bi uveo u predstečajne nagodbe. Ističe da je posebno bitno poraditi na negativnoj percepciji tog instituta, kako se ne bi događalo da se legalnost sustava dovodi u pitanje, stoji u objavi.

Kako Vlada prenosi na svojem Twitter računu, ministar potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja Branko Grčić izjavio je kako nije rekao da su poduzetnici krivi za pad BDP-a, već je zadaća Vlade da ih potaknu i pomognu im u investicijama.

MMF smatra da bi se sustav predstečajnih nagodbi mogao proširiti na pučanstvo, da bi se takvim restrukturiranjem građanima omogućilo da lakše plaćaju svoje dugove.

"Ja ne mogu reći je li točno ili nije da Vlada doista nekima oprašta prevelik dio duga, ali očito je da postoji mogućnost za promjene. Kad pogledamo koja je alternativa, a to je stečaj, u kojemu Vlada vrlo često ne uspije naplatiti ništa od svojih potraživanja, sigurno je bolje da putem predstečaja naplate barem nešto", kaže Wiegand.

No, fokus njihovog boravka bila je analiza gospodarskih izgleda Hrvatske. I tu nemaju dobrih vijesti. Nema izgleda za značajnije poboljšanje gospodarskih uvjeta u Hrvatskoj, pa će BDP i u 2014. godini pasti za 0,5 do 1 posto, šestu godinu zaredom, zaključili su stručnjaci fonda nakon dvotjednog boravka u zemlji.

Razmotrivši Vladine mjere fiskalne konsolidacije, MMF je zaključio da neto strukturna prilagodba koju sadrži rebalans proračuna za ovu godinu iznosi od 0,8 do 1,1 posto BDP-a te rezultira projekcijom manjka od 4 do 4,5 posto BDP-a. Pozitivan utjecaj na kretanje BDP-a mogao bi imati izvoz.

'Strukturne reforme pomoću kojih bi se ubrzalo restrukturiranje duga, povećala sposobnost gospodarstva za prilagodbu i snažno potaknula ulaganja ključne su da bi se poboljšali izgledi za rast', naglasio je Wiegand.

Izuzetno važna je i postupna fiskalna konsolidacija kako bi gospodarstvo i dalje imalo pristup izvorima financiranja po prihvatljivim uvjetima, te da bi se povećalo povjerenje u makroekonomsko upravljanje. Wiegand je naglasio da su vanjski uvjeti financiranja dosad bili prihvatljivi, ali da premija rizika za Hrvatsku raste u odnosu na usporedive zemlje.

Više rezati rashode proračuna

Mjere koje hrvatska Vlada predlaže za fiskalnu konsolidaciju kroz rebalans proračuna za ovu godinu Misija Međunarodnog monetarnog fonda ocjenjuje prihvatljivima na kratki rok, jer se radi većinom o mjerama na prihodovnoj strani proračuna, a u srednjem i dužem roku predlažu okretanje održivijim mjerama na rashodovnoj strani.

Oko dvije trećine mjera odnosi se na prilagodbu na prihodovnoj strani, od čega je Wiegand izdvojio vraćanje doprinosa za zdravstveno osiguranje na 15 posto te je kazao da ova mjera nije idealna, jer diže cijenu rada, odnosno umanjuje napore u podizanju konkurentnosti Hrvatske, ali je razumljiva s obzirom na financijski manjak u zdravstvenom sustavu.

Za smanjenje tog manjka, drže u Misiji MMF-a, trebalo bi razmotriti primjerice povećanje participacije ili smanjenje rashoda kroz višu učinkovitost zdravstvenih usluga.

Ipak, Misija MMF je mišljenja da je trebalo posegnuti za nekim drugim mjerama na prihodovnoj strani, kao što je uvođenje suvremenog oporezivanja imovine, ukidanje poreznih odbitaka na reinvestiranu dobit, oporezivanja prihoda od kamata ili proširenja osnovice poreza na dohodak, rekao je Wiegand. Te mjere, mišljenja su u MMF-u, Vlada ipak treba razmotriti u idućim godinama, 2015. i 2016., odnosno do kraja planiranog trogodišnjeg razdoblja prilagodbi u cilju smanjenja prekomjernog deficita.

Upitan zna li razloge zašto se Vlada odlučila na dizanje zdravstvenog doprinosa, a ne neku poreznu mjeru, Wiegand je odgovorio kako je to stvar unutarnjih konzultacija u Vladi te da je, koliko je shvatio, ova mjera bila prihvatljivija svima u Vladi.

Uz ostalo, Wiegand se osvrnuo i na neke već poduzete mjere te je istaknuo kako je Hrvatska postigla značajan napredak na području nekih strukturnih reformi, primjerice kroz donošenje zakona o poticanju investicija i strateškim investicijama, reformu tržišta rada, koja je u tijeku, ili reformu socijalnog sustava.

Napredak se vidi i u restrukturiranju trgovačkih društva u vlasništvu države, primjerice u sektoru brodogradnje, željeznice, zračnog i cestovnog prometa, iako je njihova transformacija, a dijelom i privatizacija značila bitan trošak za državu, ocjenjuju u MMF-u.

Banke i dalje stabilne

Wiengad se osvrnuo i na hrvatsku monetarnu politiku, rekavši da je održavanje stabilnosti tečaja kune u odnosu na euro neizbježno zbog visoke euroiziranosti hrvatskog sustava te da su zbog tako nefleksibilne tečajne politike reforme u realnom sektoru još važnije.

Hrvatski je bankarski sustav ocijenio vrlo stabilnim zbog visoke kapitaliziranosti, koja omogućava stabilnost i nakon pet godina recesije.

Ocijenio je i kako, za sada, hrvatska država ne bi trebala imati potrebe izlaziti na financijska tržišta, ali i kad bi se ukazala potreba za dodatnim zaduživanjem da je stanje na tržištu za to povoljno.

Na novinarski upit je li tijekom posjeta Hrvatskoj od MMF-a zatražena pomoć, Wiengad je kazao da je to pitanje za Vladu, jer je ona ta koja bira oblik suradnje s MMF-om. Zahtjeva Vlade za pomoć MMF-a nije bilo, o njemu se tijekom posjeta nije razgovaralo, a ako ga bude, MMF će Hrvatskoj biti na raspolaganju, zaključio je.