Moramo se pripremati da uhvatimo korak s EU

U organizaciji Međunarodnog instituta za klimatske aktivnosti sa sjedištem u Zagrebu, u suradnji s Međunarodnim udruženjem za održivu ekonomiju iz Londona, započela je prva međunarodno priznata edukacija za ESG stručnjake i dodjelu certifikata iz održivih financija i iz održivog poslovanja. Riječ je o jedinstvenoj i sveobuhvatnoj online edukaciji za obrazovanje i certificiranje stručnjaka za ESG: okolišnih, društvenih i upravljačkih kriterija, koja uključuje i klimatske kriterije. S Marijom Pujom Tadić, predsjednicom i suosnivačicom Međunarodnog instituta za klimatske aktivnosti, razgovarali smo o značaju edukacije, trendovima za održivo poslovanje, te o koristima koje kompanije mogu imati ako se uključe u najnovije trendove vezane uz održivost i značaj praćenja klimatskih promjena.

U čemu je značaj edukacije ESG stručnjaka?

- Edukacija ESG stručnjaka prva je online edukacija na svijetu koja među kriterijima održivosti sada uključuje i klimatske promjene kao iznimno važan kriterij, te socijalne i upravljačke kriterije. To je prvi put da su klimatske promjene adekvatno uključene u jednu takvu edukaciju. Prva skupina polaznika u Hrvatskoj izvršni su direktori i članovi uprava koji su počeli s Prvim stupnjem programa edukacije u trajanju od 40 sati. Dobiveni certifikati bit će im priznati svugdje u svijetu.

Zašto je to važno?

- To je važno za financijski sektor jer će upravo on biti taj koji će usmjeriti tijekove ulaganja u one projekte koji u sebi uključuju održivost. Moraju usmjeriti dio sredstava u održiva ulaganja, odnosno ulaganja u kojima se uvažavaju ciljevi održiva razvoja.

Imaju li stručnjaci za financije takvu edukaciju još negdje u Hrvatskoj?

- Osim ove, takvu mogućnost sveobuhvatne edukacije nemaju niti u Hrvatskoj, a niti u regiji. Takvu vrstu edukacije potrebno je provesti u svim kompanijama, a posebno kompanijama koje su izlistane na burzi. Točno je da one već daju izvješće o održivom poslovanju, ali ta izvješća dosad nisu uključivala klimatske promjene, odnosno klimatske kriterije.

Je li njima potrebna takva edukacija?

- Uredba Europske unije, poznatija pod nazivom Sustainable Finance Disclosure Regulation, stupila je na snagu 29. prosinca 2019. godine, a s njenom primjenom od 10. ožujka 2021. Obaveze za sudionike na financijskom tržištu započinju postupno u razdoblju od 2021. do 2023. Obavezne objave podataka vezanih uz održivost u sektoru financijskih usluga propisane su primarno uredbom SFDR te manjim dijelom Uredbom o taksonomiji, za koju se predviđa da će stupiti na snagu 1. siječnja 2022. Uredbom SFDR za sudionike na financijskom tržištu i financijske savjetnike propisuju se nove obaveze objava, vezane za održivost u sektoru financijskih usluga. Svrha tih objava je omogućiti i olakšati krajnjim ulagateljima donošenje informiranih odluka o ulaganju te spriječiti tzv. greenwashing. Tako da je ovo prijelazno razdoblje i idealan trenutak za edukaciju stručnjaka koji će moći izvješćivati o takvim kriterijima. Važna je za financijske savjetnike, revizore, direktore kompanija, direktore financija, ulagače i investitore, ali i za sve ostale koji žele biti upoznati kako pomoću novih kriterija primijenjenih u poslovanju prijeći na održivo poslovanje i održivo gospodarstvo.

Kakav je odaziv na prvu edukaciju?

- Imamo kvalitetan odaziv institucija, globalnih kompanija i vodećih domaćih kompanija. Prednost ove edukacije je to što su kompletna edukacija i certificiranje online. Kompanija koje prepoznaju ovaj trenutak, suoče se s izazovima i počnu s provođenjem potrebnih procesa za ostvarivanje ESG ciljeva, poslovat će uz veći povrat ulaganja. Imat će bolji pristup jeftinijim izvorima financiranja od onih kompanija koje nastavljaju s politikom upravljanja svojim resursima na tradicionalan način. Edukacija treba pomoći primarno poslovnoj zajednici u borbi protiv klimatskih promjena, smanjenju emisija CO2, implementaciji Niskougljične strategije, Strategije prilagodbe i Europskog zelenog plana, a posebice uvođenje ESG kriterija u njihove poslovne planove i procese te time njihova održivog gospodarskog razvoja i rasta, uz očuvanje okoliša i klime.

Je li Hrvatska ugrožena?

- Hrvatska je iznimno osjetljiva na klimatske promjene. Istina je da zbog uništene industrije nemamo visoke razine onečišćenja zraka, ali zbog dugačke kopnene linije uz more, vrlo smo ugroženi klimatskim promjenama. Ako se razina mora podigne za jedan metar, nestat će najljepši dijelovi naših najljepših gradova. Nestat će dolina Neretve, naše plodno tlo i predivan kraj. Nestat će turizam kao jedna od naših najvažnijih gospodarskih grana. Zato se moramo kvalitetno pripremiti na klimatske promjene. Moramo se pripremati, educirati, pripremati projekte za povlačenje sredstava namijenjenih zaštiti od klimatskih promjena.

Ima li novca za tu svrhu?

- Bit će na raspolaganju mnogo novca. Kako bismo ga povukli na pametan način, trebamo pripremiti dobre projekte. Ova edukacija mogla bi biti snažan alat za takvu pripremu, te da se uopće pripreme projekti. Hrvatska je kao članica EU usvojila Europski zeleni plan, koji je zapravo Europska strategija novog gospodarskog rasta i razvoja. Predsjednica Europske komisije nakon osnivanja Europskog zelenog plana, istaknula je da se osniva Fond pravedne tranzicije, kojem će na raspolaganju biti 40 milijardi eura za potporu zemljama EU u njihovoj tranziciji na novo održivo gospodarstvo. Podržavat će produktivna ulaganja i u mala i srednja poduzeća, stvaranje novih tvrtki, istraživanje i inovacije, rehabilitaciju okoliša, čistu energiju, educiranje i preusmjeravanje radne snage, pomoć u traženju posla, kao i transformaciju postojećih postrojenja na ona sa znatno smanjenom emisijom CO2. Očekuje nas velika transformacija društva i gospodarstva. Kako bismo bili ukorak s Europom, moramo se odmah početi pripremati.

Je li hrvatskim kompanijama na raspolaganju novac?

- Kako bismo ispoštivali kriterije Zelenog plana EU, nama će na raspolaganju biti značajan novac. Na raspolaganju će biti i sredstva namijenjena edukaciji. Kako bismo izbjegli rizike koje nose klimatske promjene, morate educirati ljude. Zato se nadam da će s upravljačkih razina prepoznati da ljude treba educirati kako bi se sredstva usmjerila i u te svrhe. Bili bismo sretni kada bi kompanije, a ne individualci, povukli sredstva namijenjena edukaciji svojih zaposlenika. To bi bila win-win situacija. Sigurna sam da to prepoznaju i nadležna ministarstva.