Mraz poharao i nasade trešanja, ponovila nam se crna 2017. godina

Na OPG Zlatana Kljakovića Gašpića, koji ima 2,54 ha trešanja na plantaži u mjestu Majkovac kod Svete Helene, višestruki su mrazevi 100 posto uništili cvijet trešnje.

Kljaković Gašpić, inače član Udruge Zg trešnja, ističe da ovo i nisu klasični mrazevi već ledeni zrak koji je najprije nekoliko noći u ožujku, pa ponovno od 2. do 4. travnja te sada ovih nekoliko zadnjih noći poslije Uskrsa, zahvatio Hrvatsku i spustio temperaturu i do minus 9 stupnjeva. Najniža temperatura zabilježena je u Zagrebačkoj županiji i Međimurju i to tri noći za redom s manjim odstupanjima.

Ponovila se crna 2017. kad je mraz uništio voćnjake
Prema njegovim riječima, ponovila se crna 2017. godina, kad je voćnjake u Zagrebačkoj županiji pogodio jak mraz, ali ovaj put ništa bolje nisu prošli ni voćari u zaleđu Zadra, gdje je stradalo 200 ha bresaka, koje nije uspjelo obraniti niti šest vjetrenjača. "Badava su voćari po cijele noći vozali traktorima 'lovce na mraz' po voćnjacima, palili slamu, odnosno kovitlali vrući zrak vjetrenjačama, spasa nije bilo", kaže.

Kljaković Gašpić drži da je sada izgubio 50 tona trešanja, a Udruga 'Zg trešnja', koja broji 15 članova, između 400 do 450 tona, što je treća godina od zadnje četiri da posluju s 'debelim minusom'. Ništa bolje, dodaje, sada prošli ni voćari u Italiji, koji su također imali velike gubitke od mraza.

Naime, prošle godine, s 1.200 stabala dvije sorte koje se međusobno oprašuju, a što je lani izostalo zbog jako kišovitog i hladnog travnja, ubrano je u lipnju samo pet kilograma trešanja. Zbog jakog oštećanja na Bingu, Izabeli, Vanu i drugim sortama trešnje, trebalo je tražiti 30 zdravih od 200 trulih trešanja što je, sve skupa, jako poskupjelo berbu gradske robne marke 'Zg trešnja'.

Inače, ta udruga proizvođača na tržište glavnog grada, čije su potrebe 500 do 600 tona trešnja, isporučila je lani svega 40 tona trešanja, jer je sorta Regina imala svega 10 posto ploda, Lapis 50 posto, a Lady Love na 200 voćaka, imao samo 20 kilograma trešanja. "Zajedno, berba je lani podbacila 90 posto u odnosu na godinu prije", zbraja Kljaković Gašpić.

Čeka se proglašenje elementarne nepogode, a uzda se u osiguranje
No pitanje je što još čeka domaće voćare, koji se teško nose s učestalim klimatskim promjenama? Nakon svega što ih je pogodilo prije točno godinu dana, već sredinom lipnja su lani došle ekstremne vrućine te su voćke bile pod stresom. "Znači, poremećeno zrenje. Dakle, pojavili su se i štetni insekti, a ne smijemo intervenirati s zaštitnim sredstvima, koje je upravo ovih dana trebalo obaviti po noći", kaže Kljaković Gašpić.

Zbrajajući štete u voćnjaku, čudi ga da još nitko nije proglasio elementarnu nepogodu, niti jedinice lokalne samouprave niti županija. "Moram kazati da ovo više i nije nepogoda već drastična klimatska promjena, što je puno gore od očekivanog. Zbog svega toga, imajući sada u vidu i pandemiju koronavirusa, mogu se očekivati veće cijene voća, još prije jeseni. Voćnjak je osiguran pa će valjada biti i neka odšteta za uništene nasade, iako je šteta enormna", ističe Kljaković Gašpić.

Jabuke zamijenio trešnjama
Put do nasada trešanja vodio je ovog agilnog agronoma preko jabuka koje je Kljaković Gašpić posadio još davne 1988. godine. No, kaže, još prije 20 godina shvatio je da domaće jabuke 'nemaju budućnost' pa je već 2004. godine posadio trešnje i nije se pokajao. "Nitko tada ništa nije znao kod nas o praktičnom uzgoju trešnje. I sada, kad sam usvojio najmoderniju svjetsku tehnologiju u uzgoju trešnje, nisam se odrekao učenja i studijskih putovanja, jer se u Italiji, a potom i u Belgiji, Nizozemskoj i Austriji, ima što vidjeti kad je riječ o uzgoju trešanja", dodaje on.