Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

03 Velj 2011

Na jednog umirovljenika 1,23 radnika

Izvor: www.glas-slavonije.hr · Autor: Vesna ROLLER  

Na jednog umirovljenika 1,23 radnika

Iako je, kad je riječ o omjeru broja umirovljenika i zaposlenih, pala na najniže grane u povijesti, Hrvatska će idućih mjeseci vjerojatno potonuti još i dublje. Trenutačan matematički odnos onih koji rade i uplaćuju doprinose - osiguranika - te onih koji dobivaju mirovine - korisnika - iznosi 1 prema 1,23 i najniži je od kada postoje statistike Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO). To je crni vrhunac negativnog trenda koji traje već dvije godine i kojemu se kraja još ne vidi jer će broj umirovljenika rasti prema uobičajenoj stopi od dva posto godišnje, ali broj onih koji rade još će se neko vrijeme smanjivati. Prije točno godinu dana, u siječnju 2010., za jednog umirovljenika radilo je 1,28 zaposlenika, a prije dvije godine - početkom 2009. - taj je omjer iznosio 1 prema 1,38. Pad sa 1,38 na 1,23 zaposlenika po jednom umirovljenika u samo dvije godine, cijena je koju gospodarska kriza naplatila mirovinskom sustavu.

Tako loš omjer osiguranika i korisnika mirovina, kao što je sada, Hrvatska nije zabilježila ni u prošlom ekonomski kriznom razdoblju - početkom novog milenija. Naime, 2001. i 2002. omjer zaposlenih i umirovljenika kretao se na razini 1 prema 1,36 ili 1,37. - Hrvatski problem nije toliko u broju umirovljenika, koliko u broju zaposlenih - objašnjava dr. Predrag Bejaković iz Instituta za javne financije (IJF) u Zagrebu. Broj zaposlenih prošle je godine smanjen za pet posto, a ako uskoro i dođe do gospodarskog oporavka, zaposlenost se neće odmah povećavati. “Može se čak dogoditi da bilježimo gospodarski rast, a da se zaposlenost ne povećava”, upozorava Bejaković. Uobičajeno je, dodaje, da se povećanje zaposlenosti događa tek tri do šest mjeseci nakon izlaska iz krize. Početkom ove godine prosječna mirovina ponovno iznosi manje od 40 posto prosječne plaće - 38,76 posto, odnosno 2.164 kune. Prije godinu dana mirovina je pokrivala 40,4 posto prosječne plaće, početkom 2009. godine 39,3 posto, a početkom 2008. te 2007. bila je tek nešto viša nego sad - iznosila je 38,92, odnosno 39 posto prosječne plaće. U razvijenim europskim zemljama prosječne mirovine iznose 50 do 60 posto prosječne plaće. No u tim državama, napominje Bejaković, ljudi mnogo duže rade.


Komentari članka

Vezani članci

Paušalac ili d.o.o.: što se više isplati nakon reforme

02.06.2026.

Računica pokazuje da kod prihoda od 60 tisuća eura d.o.o. postaje povoljniji tek ako stvarni godišnji troškovi prijeđu oko 36.600 eura

Velike promjene za obrtnike: Smanjuje se komorski doprinos i uvodi obiteljski obrt

18.05.2026.

Vlada je u četvrtak u saborsku proceduru poslala prijedlog izmjena i dopuna Zakona o obrtu kojim predviđa rasterećenja obrtnika kroz smanjenje komorskog doprinosa, modernizaciju sustava strukovnog obrazovanja i uvođenje instituta obiteljskog obrta.

Od sljedeće godine rastu minimalni doprinosi za direktore i paušaliste

29.10.2025.

Prema trenutno važećim pokazateljima, direktori d.o.o.-a i j.d.o.o.-a u 2026. će plaćati mjesečne doprinose od 472,50 eura, što je oko 45 eura više nego u ovoj godini. Također, za paušalne će obrtnike doprinosi rasti na 290,98 eura mjesečno, odnosno oko 2

Standard raste, ali ne svima: Tko u Hrvatskoj doista živi bolje, a tko jedva preživljava?

13.10.2025.

Dobro je krenuti od definicije, kakvih je obilje i na internetu, a jedna od pouzdanijih svakako je i definicija s portala hr.economy-pedia.com u kojoj stoji slijedeće pojašnjenje: Životni standard je materijalno blagostanje koje osoba ima, odnosno količin

Umirovljenicima stižu veće mirovine: Evo i koliko iznosi povećanje

08.09.2025.

Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje potvrdio je da u ponedjeljak, 8. rujna 2025., počinje isplata mirovina korisnicima računa otvorenih u poslovnim bankama.

Tag cloud

  1. 2865 članka imaju tag turizam
  2. 1503 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  3. 2714 članka imaju tag hrvatska
  4. 1813 članka imaju tag svijet
  5. 1399 članka imaju tag ict
  6. 2006 članka imaju tag financije
  7. 1573 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 541 članka imaju tag krediti
  9. 1658 članka imaju tag izvoz
  10. 1320 članka imaju tag trgovina
  11. 1346 članka imaju tag industrija
  12. 1252 članka imaju tag investicije
  13. 1081 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1081 članka imaju tag menadžment
  15. 696 članka imaju tag tehnologija
  16. 1184 članka imaju tag EU
  17. 871 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 691 članka imaju tag opg
  19. 462 članka imaju tag BDP
  20. 362 članka imaju tag kompanije
  21. 793 članka imaju tag maloprodaja
  22. 556 članka imaju tag poticaji
  23. 710 članka imaju tag marketing
  24. 408 članka imaju tag potpore
  25. 520 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 458 članka imaju tag koronavirus
  27. 453 članka imaju tag start up
  28. 516 članka imaju tag eu fondovi
  29. 539 članka imaju tag porezi
  30. 965 članka imaju tag kriza
  31. 492 članka imaju tag gospodarstvo
  32. 365 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  33. 437 članka imaju tag osijek
  34. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  35. 529 članka imaju tag obrazovanje
  36. 513 članka imaju tag dzs
  37. 453 članka imaju tag energetika
  38. 429 članka imaju tag vlada
  39. 418 članka imaju tag hnb
  40. 346 članka imaju tag hgk