Na slavonsko-baranjskim poljima kombajni žanju na više kolosijeka

Ratari će u žetvi 2019. morati biti vrhunski organizatori kako bi skinuli sav urod na vrijeme. Naime, prvo kišni, hladni svibanj, a potom vrući lipanj učinili su ju žetvom "3 u 1" jer će kombajni istovremeno u skidanje ječma čiji otkosi već padaju, ranih sorti pšenice i uljane repice.Izazov za organizacijske sposobnosti ratara, njihovu mehanizaciju, usklađivanje skidanja uroda i vlage, kada ga i kojom brzinom predati i izbjeći gužve na pistama, kako uskladiti kombajn(e) za vlastitu žetvu i uslužno skidanje...
Ječam, pšenica... dobro izgledaju. Potvrđuju to i kontrolne kuće. Vlasnik i direktor đakovačkog Insepcta Ante Nevistić kaže kako je iznadprosječna godina za urod ječma - više od 7 t/ha, a što je svojevrsni pokazatelj i za pšenicu.
- Hektolitar je 66 - 67, primjesa je dva i tri posto, no posljednje kiše vjerojatno će se odraziti... Lani se krenulo u žetvu ječma 25. svibnja, a sada je to pomaknuto, pa će se više kultura "preklopiti". Za nas to neće biti pritisak, no može biti na prijamu - kaže Nevistić.
- Teoretski bi sve trebalo završiti u pet dana jer je u pet dana sve zrelo - rezimira član Upravnog odbora Hrvatske poljoprivredne komore (UO HPK) Matija Brlošić.
– Svake se godine dogodi da se "poklope‘" dvije kulture, a mi smo za prijam spremni - kaže, pak, direktor Agrobeketinaca Zlatko Jelošek. – Svaka sezona nova je situacija. Prvo zbog hladnoće i kiše, a sada visokih temperatura, neke su se kulture jednostavno ‘preklopile‘, no snaći ćemo se, poručuje, opet, direktorica Žitozajednice Nada Barišić.

Usko grlo
- Uljana repica može se vršiti u rano jutro, čak i noću, pa ljudi tada idu u nju, da popodne skidaju ječam, pšenicu, prelaze s jedne kulture na drugu. Najveći problem događa se na otkupnim mjestima, to je usko grlo. Pšenicu treba skinuti kada je vlaga pala ispod 14. Idealno ju je skinuti onaj prvi dan kada padne vlaga, no treba to ‘uhvatiti‘, Onaj kome drugi vrši uslužno dođe s kombajnom, jer tada može, u 11 sati i tada bude vlaga. U 3 popodne je nema, ali nema ni kombajna..., i, tako…, treba to sve uskladiti, kaže o scenarijima žetve "3 u 1" Brlošić.
U Agrobeketincima su za prijam spremni.
– Uvijek primamo dvije kulture. Naši kapaciteti spremni su za prihvat 6000 tona uljane repice, 20-ak tisuća tona pšenice i 2000 tona ječma - kaže Jelošek.
Osim u istočnoj i središnjoj, ječam je pomalo "krenuo" i u zapadnoj Slavoniji.
– Moguće je da se preklopi žetva više kultura. No, što bismo mi htjeli?! Mi bismo 15 dana za jedno, pa malo na godišnji, pa dane za drugi usjev… Mehanizacija je dobra i tko ju je na vrijeme pripremio – skinut će na vrijeme. Sjećam se jedne godine kada smo moja obitelj i ja u jednom danu ovršili - 60 hektara! Ječam, pšenica… i kod nas dobro izgledaju, no zbog teških tala mi smo najpogodniji za kukuruz. Pšenicu sijem samo na 20 ha za stoku, a ječam na 90 hektara. Cijena za prvu klasu mu je 1,20 - 1,25 kuna kilogram. Lani smo imali prinos 5 t/ha, a ove godine očekujemo više. Ovdje 7 t/ha ječma možemo očekivati svake desete godine - kaže Antun Vrakić iz Sića pokraj Nove Gradiške. Ima vlastita skladišta, pa može i taktizirati kada što prodati, pa je ovih dana prodao lanjski kukuruz – 1000 tona za po kunu. Zarada - milijun kuna, no, kaže Vrakić, već je otišla – u gnojivo, gorivo, remont kombajna, pripremu žetve. – U proljetnu sjetvu ulažemo tri milijuna kuna. U vrijeme prave žetve trošimo 1000 litara nafte… Eto kamo je otišlo tih milijun kuna - nabraja ‘troškovnik‘ uoči žetve Vrakić.
I u srcu Slavonije, Đakovštini, točnije – Drenjanštini, očekuju da će žetva teći na više kolosijeka.
– To će sigurno doći, uljana repica i pšenica skidat će se skupa, a ječmovi su već polako krenuli. Možemo mi filozofirati o tome kako da se svi elementi žetve poklope, no vi možete vršiti kada vam vlaga dopušta - kaže Josip Petanjak iz Drenja, koji s još dva brata čini veliku, ozbiljnu ratarsku proizvodnju u tom kraju i šire.

Visokoprinosne sorte
– Pšenica bi trebala biti dobra tko joj je na vrijeme dao svoje. Uljana repica je lošija jer je sijana krajem kolovoza, početkom rujna…, kada nije bilo nicanja zbog suše, pa imamo dijelove koji su vrhunski i one za koje smo razmišljali hoćemo li ih uopće ostaviti. Žetva će biti raznolika, prinosi neće biti ujednačeni - kaže Petanjak.
On i braća imaju svoje podno skladište, pa i oni taktiziraju kada što prodati. Lanjski su kukuruz, 65 vagona, prodali u ožujku za 1,03 kn/kg. Pšenicu neće skidati prije 1. srpnja. Cijena joj, drži Josip, ne bi smjela biti ispod 1,10 kn/kg. Dok je lanjski prinos pšenice za cijelu Hrvatsku bio oko 5,4 tone po hektaru, Petanjkovi su, i to u Drenjanštini sa specifičnim tlom, imali 7,6 t/ha, a tako očekuju i sada. I Brlošić drži da cijena ne bi smjela biti ispod 1,10 kn/kg. – Kako bilo, otkupljivači će uvijek zaraditi na nama - kaže Brlošić. Otkupljivačima je još rano za izlazak s uvjetima otkupa i cijenama. Direktor Agrobeketinaca Zlatko Jelošek zasad samo kratko o tome kaže: "Teško je i rano zasad govoriti o uvjetima. Mi prvo sve prihvatimo, a onda idemo na razgovore".
U Žitozajednici očekuju dobru žetvu, čime bi se trebala potvrditi 2018. godina. I jesenas i u jesen 2017. pšenice je zasijano na sličnim površinama – oko 142.000 ha, ljetos je požeto gotovo 800.000 tona, a izvezeno 505.000 tona tržnih viškova. Jer domaće potrebe za ovom krušaricom s 520 - 550 tisuća tona pale su na oko 400.000 tona. Tradicionalno, najviše lanjske pšenice izvezeno je u Italiju, 335.000 tona, potom u BiH, Austriju, Sloveniju. Pšenice smo uvezli 162.000 tona, i to najviše iz Mađarske – 69.000 tona, no i 52.000 tona za sjetvu iz – nežitorodne Bosne, a prije je uvoz pšenice iz BiH bio zanemariv. Opća je ocjena da su naši ratari ostali vjerni tradicionalnim kulturama kao što je pšenica, kukuruz i dr., i zbog plodoreda. No primjetno je i to da su napravili pomake nabolje u sortimentu – sve više siju visokoprinosne sorte. Ječam smo zasijali na 54.000, a uljanu repicu na 44.000 hektara.

Uslužno kombajniranje - 600 kn plus PDV
Vlasnici kombajna gledaju da im se on isplati i kroz uslužno kombajniranje. Cijena po jutru dosad je bila 400 kuna. Iako ima dva kombajna, Antun Vrakić kaže da u uslužno skidanje (više) ne ide. – Ljudima pokraj svoje njive ovršim, i to je to. Ne radim uslužno jer ljudi ne plate, imate samo problema - kaže Vrakić, koji je u ovom remontu kombajna dvije nove gume, kaže, platio 50.000 kuna. Petanjkovi isključivo preko računa i uslužno kombajniraju. – Cijena je 600 kuna plus PDV po hektaru, žitni heder – pšenica, repica, ječam. S jutrom-dva više se ne zamaramo. Uslužno kombajniramo samo četvorici ljudi s kojima radimo godinama i koji poštuju plaćanje preko računa - kaže Josip Petanjak.

142
tisuće hektara bilo je zasijano pšenicom u jesen 2017.

800
tisuća tona zrna pšenice proizvedeno je bilo lani u RH

505
tisuća tona tržnih viškova pšenice je od lani izvezeno

400
tisuća iznose domaće potrebe za ovom krušaricom