Nadali se rekordima, sada samo žele brzi oporavak

Turistička branša sigurno se može svrstati u kategoriju najvećih gubitnika koronakrize.

A godina je, bar na području Osječko-baranjske županije, počela onako kako se poželjeti može. Zahvaljujući prošlogodišnjim Danima hrvatskog turizma, dobroj promociji i vrijednim turističkim djelatnicima, u prva dva mjeseca ove godine evidentiran je veći broj dolazaka i noćenja domaćih i stranih gostiju.

Čekaju lipanj

U siječnju je, tako, u Osječko-baranjskoj županiji noćilo 12.923 gostiju (prošle godine 9901), a u veljači 12.535 (godinu dana prije 11.546). Dobro je krenulo i početkom ožujka, ali je ubrzo stalo, pa je u sustavu e-visitor zabilježeno 7688 noćenja, gotovo 12.000 manje nego prošlogodišnjeg ožujka. U prvih 15 dana ovogodišnjeg travnja, pak, ostvareno je samo 1716 noćenja, a u istom razdoblju prošle godine ta brojka bila je gotovo šest puta veća - 9645. Kada se govori o travanjskim (i dijelu ožujskih) noćenjima, važno je istaknuti da u velikoj većini slučajeva nije riječ o turistima, nego o građevinarima, karantenskim noćenjima i slično. Upravo travanj i svibanj, odnosno rujan i listopad, udarni su turistički mjeseci na ‘‘kontinentu‘‘. Tvrdi to i Matej Perkušić, direktor TZ Baranje. "Već godinama su proljeće i jesen naši aduti. Nažalost, prvi dio udarne sezone je na izmaku, a umjesto da radimo punom parom, gostiju nema. Osim onih koji su morali odraditi karantenu i dvoje-troje gotovo slučajnih prolaznika. Što će biti dalje, nitko ne zna. Svi se nadaju da bi u lipnju mjere trebale biti blaže, ali to su samo naše želje, na što ne možemo utjecati", kaže Perkušić, nastavljajući kako već razmišljaju o postkriznom razdoblju.

Za posjetitelje je zatvoren i baranjski biser prirode, Kopački rit, no tamošnje stručne službe rade u prilagođenim uvjetima. Ni jednog gosta nema ni u hotelu Patria, koji je s 51 sobom, odnosno 110 ležajeva, najveći baranjski smještajni kapacitet, u kojem su lani krenuli u temeljitu obnovu, u koju su uložili pet milijuna kuna. No malo je gostiju imalo prigodu uživati u tome.

"Hotel je zatvoren. Dio djelatnika je na godišnjem odmoru, a dio odrađuje dežurstva. Hotel se redovito održava i radimo na novom jelovniku, koji nas posebno veseli", kaže Marija Vuko, voditeljica hotela, dodajući kako dozvolu za rad imaju, ali su odlučili zatvoriti vrata jer im se ne isplati raditi samo zbog smještaja, bez konzumacije hrane i pića. Za sada je osam ranije dogovorenih svadbenih svečanosti prebačeno za rujan, listopad i iduću godinu, dok je samo jedna otkazana. I ona tvrdi kako su proljeće i jesen udarni termini, kada su im kapaciteti gotovo 100 % popunjeni, najviše zahvaljujući kongresnom turizmu i team buildingu, za organiziranje kojih se, bar što se ove godine tiče, pribojava da će ponestati novca. "Nadam se da ćemo vrlo brzo početi raditi punom parom, ali pretpostavljam kako ćemo posljedice duže osjećati", naglašava Vuko, izražavajući nadu da će, unatoč svim problemima, opstati.
Preživjeti

Pusto je i baranjsko etnoselo Karanac. Na ulicama je, doduše, živo, ali ‘‘zahvaljujući‘‘ gradnji kanalizacije.

"Čim je počela kriza, došlo je do otkazivanja rezervacija, što je bilo logično. Nadamo se da će se u lipnju nešto promijeniti. Zaprimili smo čak i neke rezervacije za lipanj, pa ćemo vidjeti", priča Nada Piljić iz karanačkog OPG-a Ivica i Marica. Tvrdi kako im se ‘‘tope rezerve‘‘ koje su ostavili za početak godine, kada gostiju inače baš i nema.

"‘Bum‘ smo očekivali u travnju i svibnju, kada ostvarujemo veći dio prihoda. Promet nam se nije prepolovio, nego ga uopće nema. Ipak je riječ o obiteljskom poslu, koji nam je jedini izvor prihoda, pa je šok to veći. No optimisti smo i ne sjedimo prekriženih ruku, nego se pripremamo za novi početak sezone. Smještajni kapaciteti već su spremni i osvježeni, radimo na vanjskim poslovima poput gradnje korala, kokošinjca i slično", objašnjava Nada Piljić, dodajući kako bi im lakše bilo, primjerice, da se uvede prolongiranje otplate rata kredita na način da ih, kada za to dođe vrijeme, počnu otplaćivati redom, a ne odjednom. Ruže ne cvjetaju ni svojevrsnom pioniru baranjskog turizma, Denisu Sklepiću.

"Kako je počelo, čini mi se ove godine nećemo dočekati ni jednog američkog gosta", nesretan je Sklepić, čija se obitelj ‘‘specijalizirala‘‘ za prihvat kruzerskih gostiju iz SAD-a. Prošle godine je kod njih boravilo približno 2000 Amerikanaca. Jedna je tura ove godine čak i krenula, ali nije stigla. Bostonska im agencija nudi prebacivanje termina za sljedeću godinu, a Sklepići još uvijek ne znaju razvoj situacije.
"Kao i svake godine, sanirali smo sobe i pripremili ih za prihvat. Sada razmišljamo kako preživjeti godinu", kaže Denis, dodajući kako su se sada posvetili poljoprivredi.