Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

05 Velj 2009

Najveći dužnici HAC, HEP i Agrokor

Izvor: www.jutarnji.hr · Autor: J. Šević, A. Milovan  

Najveći dužnici  HAC, HEP i Agrokor

Inozemni dug RH potkraj studenoga prošle godine dosegnuo je rekordnih 38,33 milijarde eura, što je čak 92,8 posto procijenjenog bruto nacionalnog dohotka. Podsjetimo, da po standardima Svjetske banke Hrvatska po ovom udijelu inozemnog duga u BDP-u spada u red visoko zaduženih zemalja zajedno sa Slovenijom, Bugarskom i baltičkim zemljama.

Ubrzani rast zaduženja
Gotovo 45 posto ukupnog inozemnog duga, ili čak 17 milijardi eura, otpada na dug poduzeća, oko 25 posto, ili 9,5 milijardi eura, na zaduženja banaka, a nešto manje od 19 posto, ili sedam milijardi eura, na dug države. Preostali dug od 4,7 milijardi eura je temeljem izravnih ulaganja.

U posljednjih 10 godina dug tvrtki povećan je gotovo 5,5 puta, s početnih 3,15 milijardi eura. Dug ubrzano raste od jeseni 2002. I banke su u zadnjih 10 godina povećale svoj dug 4,3 puta, s početnih 2,19 milijardi eura. Zaduženje države u istom je razdoblju udvostručeno, s početnih 3,34 milijarde eura, pa tako ispada da je Vlada zaduživanje ipak držala pod kontrolom. U kriznoj godini Hrvatskoj na naplatu stiže 8,19 milijardi eura glavnice i 1,22 milijarde eura kamata, što je najveći iznos otplate od samostalnosti zemlje. Oko 3,57 milijardi otplate glavnice ove godine otpada na dug poduzeća, 2,28 milijardi na dug banaka, a 1,23 milijarde na dug države.

Lista dužnika tajna
Lista dužnika je poslovna i bankovna tajna. Istodobno, bilance poslovanja tvrtki za iduću godinu još nisu objavljene pa je teško dobiti stvarnu sliku stanja. Tvrtke u bilancama obično sve obveze vode zbirno, bez odvajanja kreditnih obveza u zemlji i inozemstvu.

No, prema ocjeni ekonomista i samog ministra financija Ivana Šukera, problema s otplatom ili reprogramom svojih dugova mogla bi u ovoj godini imati oko trećina tvrtki. Iza leđa zaduženja jedne trećine njih, a riječ je ujedno o najvećim dugovima tvrtki u državnom vlasništvu i javnih poduzeća, morat će stati država. Tako se, saznajemo, stvarna otplata dugova države, uključujući i garancije i jamstva za ova zaduženja tvrtki, penje čak do tri milijarde eura. Probleme s otplatom dugova ne bi smjela u ovoj godini imati trećina tvrtki koje se nalaze u inozemnom vlasništvu iako i njihov rejting zbog financijske krize pada pa će ih reprogram stajati više nego što su planirale.

Prema listi ukupnih kratkoročnih i dugoročnih dugova tvrtki, a prema bilancama za 2007. godinu, najzaduženije tvrtke u Hrvatskoj su HAC, HEP, Agrokor i Zagrebački holding.

Temeljem bilanci nije bilo moguće jasno izdvojiti zaduženja i druge obveze tvrtki u inozemstvu i u zemlji.

Zdeslav Šantić, glavni ekonomski analitičar RBA, naglašava da će teško i skupo refinanciranje dugova poduzeća utjecati na njihove poslovne rezultate u idućoj godini. Tvrtke, veliki dužnici tako bi se mogle već iduće godine naći u gubicima. Problema naće imati jedino poduzeća koja su integrirana u multinacionalne kompanije, smatra Hrvoje Stojić, analitičar Hypo banke.


Komentari članka

Vezani članci

HBOR otvara kredite za preradu hrane uz otpis do 40 posto glavnice

28.10.2026.

Prijave počinju 28. listopada, a prerađivačima mesa, žitarica, voća i povrća dostupno je ukupno 18,6 milijuna eura

Iste dvije tvrtke ponovno dobile HEP-ov posao od 98 milijuna eura

12.10.2026.

Splitske tvrtke Brodomerkur Energetika i Brodometalurgija ponovno dobile veliki posao, praktički bez konkurencije

HEP ulaže 3,32 milijarde eura u elektroenergetsku mrežu: Fokus na obnovljivce, priključenja i punionice

08.10.2026.

Čak 1,38 milijardi planirano je za priključenje novih korisnika, a sve veći pritisak na mrežu stvaraju obnovljivi izvori energije, veliki infrastrukturni projekti i elektrifikacija prometa.

HAC uvodi novi sustav naplate cestarina. Naplatne kućice odlaze u povijest, za dio vozača ENC će biti obvezan

19.08.2026.

Projekt obuhvaća cijelu hrvatsku mrežu autocesta, uključujući autoceste kojima upravljaju Hrvatske autoceste, Bina Istra i Autocesta Zagreb–Macelj, pa bi Hrvatska prvi put trebala dobiti jedinstven elektronički sustav naplate.

Blažević: Opskrba strujom nije ugrožena, solari rasterećuju sustav

10.08.2026.

Više smo puta proteklih dana od mjerodavnih čuli da, kratkoročno, zbog iznimno visokih temperatura i nedostatka oborina ne bismo trebali imati problema s opskrbom električnom energijom. No, što ako ovakvi vremenski uvjeti potraju? Ovo ljeto potrošnja stru

Tag cloud

  1. 2928 članka imaju tag turizam
  2. 2750 članka imaju tag hrvatska
  3. 1540 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1842 članka imaju tag svijet
  5. 1412 članka imaju tag ict
  6. 1597 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2021 članka imaju tag financije
  8. 545 članka imaju tag krediti
  9. 1668 članka imaju tag izvoz
  10. 1333 članka imaju tag trgovina
  11. 1386 članka imaju tag industrija
  12. 1276 članka imaju tag investicije
  13. 1091 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1105 članka imaju tag menadžment
  15. 718 članka imaju tag tehnologija
  16. 1192 članka imaju tag EU
  17. 881 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 705 članka imaju tag opg
  19. 464 članka imaju tag BDP
  20. 554 članka imaju tag porezi
  21. 390 članka imaju tag kompanije
  22. 803 članka imaju tag maloprodaja
  23. 568 članka imaju tag poticaji
  24. 534 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 716 članka imaju tag marketing
  26. 415 članka imaju tag potpore
  27. 467 članka imaju tag start up
  28. 385 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  29. 430 članka imaju tag vlada
  30. 458 članka imaju tag koronavirus
  31. 518 članka imaju tag eu fondovi
  32. 966 članka imaju tag kriza
  33. 497 članka imaju tag gospodarstvo
  34. 443 članka imaju tag osijek
  35. 536 članka imaju tag obrazovanje
  36. 500 članka imaju tag prehrambena industrija
  37. 519 članka imaju tag dzs
  38. 459 članka imaju tag energetika
  39. 420 članka imaju tag hnb
  40. 349 članka imaju tag hgk