Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

12 Ou 2021

Naomi Bosch dijeli čitateljima Agrokluba svoja iskustva: Klikom do priručnika o ekovrtlarenju

Izvor: www.agroklub.com · Autor: Sanja Rapaić  

Naomi Bosch dijeli čitateljima Agrokluba svoja iskustva: Klikom do priručnika o ekovrtlarenju

Globalno gledano, površina pod ekološkom poljoprivrednom proizvodnjom i broj ekoloških proizvođača iz godine u godine konstantno rastu. Samo u 2017.godini površina pod ekološkom proizvodnjom, u svijetu, narasla je za dva milijuna hektara (izvor: IFOAM). U Hrvatskoj se pak, od 2013. do 2019. godine, površina u ekološkoj proizvodnji gotovo utrostručila (izvor: Ministarstvo poljoprivrede).

No, globalni trend ekološke poljoprivrede sve više prati i trend vrtlarenja prema tim načelima, kaže mlada inženjerka agronomije Naomi Bosch, koja je, radeći na brojnim poljoprivrednim imanjima, u Hrvatskoj i Njemačkoj, stekla korisna iskustva u radu s voćem, povrćem i životinjama. Trenutno je znanstvena suradnica na Odjelu za fitomedicinu Agronomskog fakulteta u Rostocku (Njemačka), na kojem se, nakon što je prošle godine diplomirala na studiju agronomije, specijalizirala za odnos između poljoprivrede i bioraznolikosti.

Uz sve to, ova mlada zaljubljenica u prirodu, koja uživa u vrtlarenju i sakupljanju samoniklog i ljekovitog bilja, piše i svoj blog o poljoprivredi i održivom, smislenom načinu života.

U trendu je povratak prirodi
"Trendovi usmjereni prema ekološkoj proizvodnji vidljivi su kod poljoprivrednika, vlasnika OPG-ova, ali i na malim, privatnim parcelama hobby-vrtlara. Želja za povratkom prirodi, za zdravim voćem i povrćem iz vlastitog vrta, ali i sve veća svijest o brizi za okoliš – sve su to motivacije vrtlarima da naprave vlastiti ekološki vrt“, kaže inženjerka.

Ekološko se vrtlarenje, pojašnjava, bazira na nekoliko principa, koji se prakticiraju i u ekološkoj poljoprivredi, poput kruženja hranjivih tvari, plodoreda, nekorištenja umjetnog gnojiva i pesticida…

"Suvremen način korištenja prirodnih resursa pokazao se pogubnim za okoliš. O tome svjedoče zagađenja rijeka, jezera i mora, nestajanje bioraznolikosti sve većeg broja vrsta, erozija plodnog tla te globalno zatopljenje. Ekološki vrtlar, stoga, u svemu što radi, nastoji imitirati prirodu“, pojašnjava.

Čuvanje vlastitog sjemena lokalnih sorti
Najvažniji princip ovog vrtlarenja je, kaže naša sugovornica, rad u skladu s prirodom, a ne protiv nje. Dobar primjer za ovaj 'recept' je, kaže, problem korova. Naime, u prirodi nikad nećete vidjeti ogoljelo tlo, na kojem baš ništa zeleno ne raste, osim u pustinji ili na često korištenim stazama.

"Priroda, dakle, uvijek teži tome da zemlja bude prekrivena slojem biljaka, kako bi spriječila gubitak hranjivih tvari, eroziju tla itd.", ističe i pojašnjava ako se ugledamo na prirodu te se u svom vrtu pridržavamo tog principa, imat ćemo mnogo manje problema s korovom, jer korov ispunjava upravo tu ulogu - korov su, dakle, prve, pionirske biljke koje prerastaju ogoljelu zemlju.

"Ako se potrudimo da nam tlo nikad ne bude golo, primjerice time što uvijek imamo nešto posađeno na zemlji ili stavimo sloj malča, uvelike ćemo uštedjeti vrijeme i napor oko kontroliranja korova“, savjetuje ova inženjerka agronomije.

Zbog kompleksnosti ekosistema, a mali dio njega je i naš vrt, ekološko se vrtlarenje uvijek mora prilagoditi svom okruženju, kaže naša sugovornica.

Ispravnim planiranjem vrta i dobrim odabirom biljaka ekološki vrtlar uvelike može utjecati na uspjeh svojih usjeva. To podrazumijeva uvođenje pametnog plodoreda, čuvanje vlastitog sjemena, izmjenu ili kupnju ekološkog sjemena, odabir lokalnih sorti… "Time, ne samo da štedimo resurse, kao što su voda i gnojivo, već i čuvamo raznolikost lokalnog genetskog materijala“, poručuje znanstvena suradnica koja svaki slobodan trenutak koristi za vrtlarenje.

I dobrim odabirom zemlje smanjujemo „ugljični otisak“
Ekološko vrtlarenje uistinu ima velik potencijal pozitivnog utjecaja na okoliš i smanjenja negativnih učinaka suvremenog načina života na klimu i prirodu. Nažalost, dodaje, većina vrtlara nije svjesna da, primjerice, kupnjom uobičajene zemlje za vrt, čine veliku štetu ekosustavima. Naime, treset, koji je najčešći sastojak u kupovnoj zemlji za vrt, odgovoran je za emisiju veće količine stakleničkih plinova, čak i od zračnog prometa! "Stoga je vrlo važan ispravan odabir zemlje za vrt", upozorava inženjerka i agroblogerica pojašnjavajući kako se ispravnim odabirom smanjuje naš ugljični otisak i uvelike poboljšava plodnost tla.

Dobra vijest je da jednostavnim metodama možemo od svakog vrta napraviti mali raj za bioraznolikost.

Navodi kako je u posljednjim desetljećima prirodna ravnoteža naše planete u mnogim pogledima strašno narušena. Od 1960. broj divljih životinja se globalno smanjio za čak 60 posto. Unutar posljednjih 30 godina, brojnost kukaca se smanjila za vrtoglavih 75 posto. Ptica i drugih vrsta također je, iz godine u godinu, sve manje i manje.

"Koliko god nam se naše mogućnosti činile malima, naspram veličine spomenutih problema, svaka parcela i svaki, pa i najmanji vrt, mogu učiniti pozitivnu razliku za okoliš. U tom je smislu, ekovrt prava revolucija u malom!“ poručuje naša sugovornica i autorica poučnog priručnika o ekovrtlarenju.

Preuzmite svoj primjerak priručnika
Radi s prirodom, a ne protiv nje; Planiranje vrta: odabir biljaka; Plodnost tla: prirodno gnojenje; Održivo korištenje vode i resursa; Vrt u borbi protiv globalnog zatopljenja; te Vrt kao oaza bioraznolikosti, šest su cjelina njenog Priručnika ekološkog vrtlarenja kroz koje možete naučiti kako brinuti o svom vrtu prema ekološkim načelima.


Komentari članka

Vezani članci

Sve domaće: Podravka više ne uvozi grašak, ciklu, rajčicu i papriku

16.06.2026.

Na Podravkinim poljima u Koprivnici i okolici traje intenzivna berba graška. Berba je počela još 1. lipnja i trebala bi završitit do kraja ovog tjedna ako vremenski uvjeti budu povoljni, a iz Podravke su priopćili kako se ubrani grašak odmah prerađuje u T

Mladi krumpir im je glavni fokus prihoda, cijena mu dostiže 2 eura po kilogramu

08.06.2026.

Obitelj Rogera Lindroosa u Finskoj mladi krumpir uzgaja na 12 hektara, s prosječnim prinosom većim od 10 tona po hektaru. Danas su izvađeni iz zemlje, sutra su već u Helsinkiju

Slavonija spremna za prvi toplinski val: Ni jedna kultura nije ugrožena, šljivici rodni

28.05.2026.

Jesenske kulture iznadprosječno dobre, kišu trebaju proljetne, očekuju se visoki prinosi šljive i breskve

Bamija nije zahtjevna za uzgoj, ali traži oprez kod presađivanja

26.05.2026.

Iako još uvijek nije široko rasprostranjena u Hrvatskoj, bamija, poznata i pod nazivom okra, sve više privlači pažnju zbog svojih nutritivnih vrijednosti i široke primjene. O ovoj zanimljivoj kulturi razgovarali smo dr. sc. Borisom Ravnjakom.

Prije 30 godina ga se proizvodilo 60.000 tona: Gdje je danas lički krumpir?

29.04.2026.

Krumpir u Lici ubrzo dobiva posebno mjesto. Razlog leži u specifičnim prirodnim uvjetima: podnožje Velebita karakteriziraju hladna klima, velike temperaturne razlike između dana i noći te čisto, ilovasto-pjeskovito tlo

Tag cloud

  1. 2886 članka imaju tag turizam
  2. 2728 članka imaju tag hrvatska
  3. 1514 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1818 članka imaju tag svijet
  5. 1405 članka imaju tag ict
  6. 1582 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2009 članka imaju tag financije
  8. 544 članka imaju tag krediti
  9. 1665 članka imaju tag izvoz
  10. 1323 članka imaju tag trgovina
  11. 1360 članka imaju tag industrija
  12. 1263 članka imaju tag investicije
  13. 1086 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1089 članka imaju tag menadžment
  15. 702 članka imaju tag tehnologija
  16. 1185 članka imaju tag EU
  17. 876 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 695 članka imaju tag opg
  19. 463 članka imaju tag BDP
  20. 369 članka imaju tag kompanije
  21. 795 članka imaju tag maloprodaja
  22. 560 članka imaju tag poticaji
  23. 711 članka imaju tag marketing
  24. 409 članka imaju tag potpore
  25. 523 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 459 članka imaju tag start up
  27. 458 članka imaju tag koronavirus
  28. 373 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  29. 541 članka imaju tag porezi
  30. 516 članka imaju tag eu fondovi
  31. 965 članka imaju tag kriza
  32. 496 članka imaju tag gospodarstvo
  33. 533 članka imaju tag obrazovanje
  34. 438 članka imaju tag osijek
  35. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  36. 515 članka imaju tag dzs
  37. 454 članka imaju tag energetika
  38. 419 članka imaju tag hnb
  39. 429 članka imaju tag vlada
  40. 347 članka imaju tag hgk