Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

26 Kol 2015

Naše diplome priznaju najbolja svjetska sveučilišta, a posao je gotovo siguran

Izvor: www.tportal.hr · Autor: Nenad Jarić Dauenhauer  

Naše diplome priznaju najbolja svjetska sveučilišta, a posao je gotovo siguran

Nije nikakva tajna da je potreba za stručnjacima iz područja znanosti, tehnologije, inženjerstva i matematike (STEM) svagdje u svijetu velika, osobito u razvijenim zemljama zbog čega ih mnoge uvoze. Istovremeno, mladima je u Hrvatskoj sve više jasno da visoko obrazovanje, samo po sebi, više nije garancija zaposlenja; udio nezaposlenih i konobara s diplomom svake je godine sve veći.

PMF je na cijeni u svijetu

Matematičarka prof. dr. Aleksandra Čižmešija, prodekanica za nastavu na zagrebačkom PMF-u kaže da se njihove diplome priznaju i cijene na najboljim sveučilištima svijeta, od Oxforda preko MIT-a i nadalje, tako da diplomanti koji žele na poslijediplomski studij nemaju nikakvih problema naći neko atraktivno mjesto.

'Najbolji mogu nastaviti na najboljim sveučilištima, no mjesta ima čak i za prosječne', kaže Čižmešija.

Ističe da je to, među ostalim, rezultat kvalitete PMF-a što potvrđuje činjenica da su 'članovi stranog povjerenstva koje je provelo vrednovanje i reakreditaciju PMF-a u Zagrebu, u kojem je bilo profesora s Oxforda, Kenta i drugih ponajboljih sveučilišta, u preambuli napisali da je on kruna sveučilišta u Hrvatskoj'.

Konačno, u prilog tome govori i fascinantan uspjeh koji su brojni studenti hrvatskih prirodoslovnih fakulteta ostvarili i ostvaruju u svijetu.

Upisuju se sve bolji učenici

PMF u Zagrebu, iako spada u zahtjevnije fakultete, posljednjih se nekoliko godina popunjava već u prvom, ljetnom roku, a upisuju ga sve bolji učenici.

'Dolaze nam izvrsni učenici, uglavnom s odličnim uspjehom na maturi. Izuzetak su samo neki nastavnički studiji na kojima je popunjenost nešto slabija. Konkretno, riječ je o dva dvopredmetna studija - fizike i još jednog predmeta te matematike i tehnike. Na svim ostalim studijima, uključujući i nastavnički iz matematike, navala je velika', objasnila je Čižmešija.

Prodekanica kaže da je teško točno reći koliki je porast zanimanja jer se broj rođenih i učenika svake godine smanjuje, dok broj mjesta na studijima raste. Kapaciteti su im uvijek 100 posto popunjeni, a interes je teško kvantizirati i zbog toga što pristupnici danas imaju priliku u posljednji čas promijeniti odluku i upisati neki drugi fakultet, čega prije nije bilo. Prije uvođenja e-upisa moglo se jasno vidjeti koliko je zainteresiranih ostalo ispod crte. Ipak, činjenica da se upisuju sve bolji učenici govori da zanimanje raste.

'Na to konačno ukazuju i postignuća studenata. Iz godine u godinu sve ih je više koji završavaju i koji po programskim ugovorima imaju 55 ECTS bodova', kaže Čižmešija.

Ne žele povećanjem kvota srozati kvalitetu

Unatoč tome što na Sveučilištu u Zagrebu humanističke i društvene znanosti još uvijek dominiraju brojem studenata, kao i brojem onih koji završavaju na burzi, vodstvo PMF-a ne planira povećanje upisnih kvota dok se za to ne steknu odgovarajući uvjeti.

'PMF bi s obzirom na potrebe koje su velike rado povećao upisne kvote, međutim to bi ugrozilo kvalitetu nastave, omjer broja nastavnika i studenata. Naša nastava zahtijeva laboratorije, a PMF može ozbiljnije razmišljati o povećanju kapaciteta kada riješi problem prostora. Na tome se radi na više lokacija u Zagrebu, no još uvijek manjka sredstava. Ipak, nikada nećemo napraviti damping u kvaliteti, odnosno jako povećati kvote, a da nam studenti potom ne završavaju', ističe prodekanica.

Studenti sve više pitaju za zapošljivost, a ne za težinu

Čižmešija smatra da je jedan od razloga zabilježenom trendu činjenica da studenti na smotrama fakulteta i pri upisima sve češće postavljaju pitanje što mogu raditi i gdje se mogu zaposliti, a sve manje je li studij težak. Na PMF se gotovo isključivo upisuju gimnazijalci, osobito s prirodoslovnih smjerova, a tek zanemarivo učenici strukovnih škola.

'Mislim da danas mladi razumiju da je završeni studij u STEM-u praktički garancija za dobivanje dobrog i zanimljivog posla. Činjenica je da je već i u medijima u Europi i u svijetu sve snažniji naglasak na STEM-u koji je jako važan za gospodarstvo. S obzirom na naše resurse, i mi se u Hrvatskoj moramo okrenuti STEM-u, a fizika i matematika temeljne su znanosti bez kojih se ništa ne može. Stoga je važno da razvijamo prirodoslovlje, biotehnologiju, medicinu itd. jer to je znanstvena elita', poručila je naša matematičarka.

Traženi u cijeloj Hrvatskoj

Prema Čižmešiji, završenih PMF-ovaca manjka posvuda u Hrvatskoj, u svim županijama.

'Naših studenata na burzi praktički nema. Sada, kada završe studij nakratko će se pojaviti, međutim bit će ih malo i brzo će nestati. Neki od njih, a ovo govorim kao matematičarka, rade još dok studiraju. Potreba za njima je jako velika. Svake godine objavljuje se knjižica o potrebama usklađivanja obrazovnog sektora i tržišta rada po županijama, a u svima matematičari i fizičari spadaju u deficitarna zanimanja. Ni jedna struka PMF-a ni na jednom popisu ne spada u one čije bi kvote trebalo smanjiti ili bi trebalo prestati stipendirati. Naši studenti mogu se zaposliti i na poslovima za koje se nisu izravno obrazovali jer su vrlo snalažljivi. Dobar primjer su banke koje imaju veliku potrebu za vrsnim matematičarima. S PMF-om posao je tu!', jasna je Čizmešija.

Na PMF-u se nastavnički studiji stimuliraju tako što je cijena ECTS bodova upola manja, a postoje i stipendije za bolje studente.

U Splitu isti trend

Slična situacija zabilježena je i na splitskom PMF-u gdje se u posljednjih pet godina interes učenika gotovo udvostručio. Neki profesori ondje se šale da je to rezultat popularnosti humoristične serije 'Teorija velikog praska'.

Fizičar prof. dr. Ante Bilušić, dekan splitskog PMF-a, kaže da su u matematici kvote svake godine popunjene. U fizici su nekoliko godina bilježili rast, da bi u posljednje vrijeme broj kandidata stagnirao.

'Mi na fizici još nismo popunili kvotu do kraja, no planiramo više promotivnih akcija sada, kada se uselimo u novu, opremljeniju zgradu. To bi moglo privući studente', uvjeren je Bilušić.

I u Splitu bilježe povećanje kvalitete studenata, iako oni najbolji idu na PMF u Zagreb.

'Mislim da su s dolaskom krize ljudi shvatili da se obrazovanjem u prirodnim i tehničkim znanostima može osigurati sigurniji kruh. Država obećava da će pomoći studije STEM-a, no za sada to nažalost ostaje samo deklarativno', zaključio je splitski fizičar.


Komentari članka

Vezani članci

Hrvatska dobila 929 novih majstora, prednjače elektroinstalateri i frizeri

13.07.2026.

U Hrvatskoj je u proteklih godinu dana majstorski ispit položilo 929 majstora, od čega od početka ove godine njih 424, objavila je u četvrtak Hrvatska obrtnička komora (HOK).

Model prekvalifikacije: Ovo su najtraženiji programi za koje Hrvati koriste vaučere za obrazovanje

23.06.2026.

U četiri godine provedbe sustava vaučera za obrazovanje odraslih dodijeljeno je gotovo 66.000 vaučera, a više od 51.000 polaznika uspješno je završilo obrazovne programe, pokazuje odgovor hrvatske Vlade na zastupničko pitanje Damira Barbira (Centar)

Obrtnička zanimanja postaju sve poželjnija, a umjetna inteligencija mijenja pravila igre za visokoobrazovane

11.06.2026.

Hrvatsko tržište rada bilježi snažnu potražnju za kvalificiranom radnom snagom, a obrtnička zanimanja sve se jasnije pozicioniraju među najtraženija i najdeficitarnija u zemlji. Potražnja za majstorima danas višestruko nadmašuje raspoloživu ponudu, upozor

‘Na prvom poslu otišao sam na ručak i nisam se vratio. Griješite, učite, fokus je ključan’

08.06.2026.

Ista prostorija, oko 30 godina kasnije, mjesto – Fakultet elektrotehnike i računarstva. Možda jedni od dva najpoznatija FER-ovca, ovaj put ne sjede u klupama, već pred auditorijem i stotinjak studenata.

Danica Purg napušta IEDC-Bled nakon 40 godina: kraj jedne ere

18.03.2026.

Osnivačica i dugogodišnja dekanica odlazi u mirovinu nakon četiri desetljeća izgradnje škole svjetskog ugleda

Tag cloud

  1. 2886 članka imaju tag turizam
  2. 2728 članka imaju tag hrvatska
  3. 1513 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1818 članka imaju tag svijet
  5. 1405 članka imaju tag ict
  6. 1580 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2009 članka imaju tag financije
  8. 544 članka imaju tag krediti
  9. 1665 članka imaju tag izvoz
  10. 1323 članka imaju tag trgovina
  11. 1359 članka imaju tag industrija
  12. 1262 članka imaju tag investicije
  13. 1086 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1088 članka imaju tag menadžment
  15. 702 članka imaju tag tehnologija
  16. 1185 članka imaju tag EU
  17. 876 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 694 članka imaju tag opg
  19. 463 članka imaju tag BDP
  20. 369 članka imaju tag kompanije
  21. 795 članka imaju tag maloprodaja
  22. 560 članka imaju tag poticaji
  23. 711 članka imaju tag marketing
  24. 409 članka imaju tag potpore
  25. 523 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 459 članka imaju tag start up
  27. 458 članka imaju tag koronavirus
  28. 372 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  29. 541 članka imaju tag porezi
  30. 516 članka imaju tag eu fondovi
  31. 965 članka imaju tag kriza
  32. 496 članka imaju tag gospodarstvo
  33. 533 članka imaju tag obrazovanje
  34. 438 članka imaju tag osijek
  35. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  36. 515 članka imaju tag dzs
  37. 453 članka imaju tag energetika
  38. 419 članka imaju tag hnb
  39. 429 članka imaju tag vlada
  40. 347 članka imaju tag hgk