Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

15 Tra 2019

'Naše rajčice uzgajamo prirodnim putem, uz pomoć marljivih ljudi, sunca i 10.000 bumbara'

Izvor: novac.jutarnji.hr · Autor: Jasmina Trstenjak  

'Naše rajčice uzgajamo prirodnim putem, uz pomoć marljivih ljudi, sunca i 10.000 bumbara'

Zarja grupa, koja je svoje moderne staklenike s rajčicama postavila u Kerestincu pokraj Svete Nedjelje, nakon više od deset godina mijenja ime brenda - od danas se na policama trgovina njezine rajčice mogu pronaći pod imenom Rajska

Razloga za takav iskorak je nekoliko. Osim što je najveći proizvođač posebnih sorti rajčica u Hrvatskoj, grupa je proširila kapacitete, a s obzirom na specifičnost svoje proizvodnje u kojoj ne koriste pesticide i herbicide te, kako kaže direktor Zvonimir Belić, idiličnog uzgoja, htjeli su stvoriti prepoznatljiv brend.

Ljudi, sunci i bumbari
- Uzgoj u staklenicima zahtijeva gotovo u potpunosti kontrolirane uvjete uzgoja, barem što se tiče klime, klimatskih promjena, uzgojnog supstrata i sortimenta. U staklenicima održavamo biološku ravnotežu, a rajčice od nametnika štitimo biološkom zaštitom koju čine kukci. Rajčice se, dakle, uzgajaju potpuno prirodnim procesom uz pomoć marljivih ljudi, sunca i čak 10.000 bumbara koji oprašuju njihove cvjetove. Kontaktirali smo nagrađivanu brending agenciju Fabular, koja je, u skladu s uvjetima uzgoja, kreirala cjelokupnu priču brenda Rajska - pojašnjava detaljnije razloge rebrendiranja direktor grupe koja godišnje proizvede tri milijuna komada pakirane rajčice.

Dodatni je povod novom imenu bilo je i stopostotno povećanje površine staklenika zahvaljujući sredstvima EU - sa 2,5 na ukupno 5 hektara. Trenutačno su, naime, usred velikog investicijskog ciklusa, vrijednog 3 milijuna eura. Sredstva iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj čine 85 posto tog iznosa, a u preostalom ih je dijelu kreditno podržala Hrvatska banka za obnovu i razvitak. Upravo im je taj projekt omogućio da udvostruče kapacitete i broj zaposlenih na trenutačnih 74, podignu kvalitetu proizvoda i poboljšaju poslovne rezultate.

- Uz maksimalnu iskorištenost kapaciteta, u 2018. su ostvareni prihodi od oko 17 milijuna kuna i neto dobit u visini 1,3 milijuna kuna. Zbog ograničenih kapaciteta izvoz u njima zauzima manji dio te je lani iznosio oko 25 posto - objašnjava Belić dok iznosi brojke iz poslovanja. Svoje cherry i cocktail rajčice prodaje poslovnim partnerima, veletrgovcima i velikim robnim centrima u Hrvatskoj, kao što su Konzum, Plodine, Spar i Kaufland, a u Sloveniji robnim centrima Hofer i Tuš.

Budući ciljevi
Cilj je, dodaje, proširiti se i na druga tržišta, pa i pronaći još radnika. Naime, iako je Zarja grupa udvostručila broj zaposlenih, manjak radne snage i dalje joj je jedan od glavnih problema. Problem im je, kažu, i nosivost grijanih staklenika, što pokušavaju riješiti već 15 godina.

- Nosivost je problem kod pribavljanja građevinskih dozvola jer naši podzakonski akti nisu usklađeni s pravnim standardima EU. Primjerice, kod nas nema koeficijenata koji bi korigirali nosivost grijanih staklenika, pa se tako zahtijeva veća nosivost staklenika nego u Sibiru. Naime, za Hrvatsku je propisana nosivost staklenika 75 kilograma, a za Rusiju, primjerice, 45 - no staklenik nosivosti 75 kilograma ne može se kupiti nigdje na svijetu - napominje Belić, čija je ambicija u ovoj godini, uz širenje, približiti proizvod krajnjim kupcima te ojačati svijest o kvaliteti i zdravstvenim prednostima Zarjinih rajčica.

Rajčica Rajska raste u vrećama s kompostom preko kojih dobiva sve hranjive tvari rastopljene u vodi. U njezinu se uzgoju upotrebljavaju isključivo hranjiva mineralnog tipa koja se u staklenik unose fertirigacijom kroz navodnjavanje - kap po kap. Višak vode otječe, filtrira se i ponovno koristi u zatvorenom sustavu, u kojemu se ništa ne baca. U proizvodnji se koristi biološka zaštita, što znači da se unose prirodni neprijatelji štetnika.

- Biološka zaštita u staklenik se unosi već u prvim tjednima proizvodnje kako bi se dostigla populacija dovoljna za obranu od štetočina. Cilj pritom nije uništiti štetne kukce, nego svesti ih na minimum u pokušaju da stvorimo agronomski ekosustav povoljan za razvoj prirodnih neprijatelja štetočina. Biljke koje su zaražene nekim tipom virusnih ili bakterijskih bolesti odstranjuju se rezanjem te se iznose iz staklenika, a rana se zatim premazuje alkoholom i dezinficira. U takvom sustavu nema potrebe za kemijskom zaštitom bilja te nema straha od zagađenja proizvoda, vode i okolnih tala. Doziranje hranjivih tvari računalno je programirano, kao i provjetravanje, određivanje vlažnosti zraka i temperature u stakleniku, što je tehnološki vrlo zahtjevan i skup posao - pojašnjava Zvonimir Belić, direktor Zarja grupe.


Komentari članka

Vezani članci

Končar otvorio novi laboratorij vrijedan više od 20 milijuna eura

16.07.2026.

Riječ je o najsuvremenijem tehnološkom objektu za velike električne strojeve i pogone u Bedekovčini kakvih ima svega nekoliko u Europi

Franck planira gradnju novog proizvodno-skladišnog pogona

16.07.2026.

Nakon akvizicije tvornice u BiH kompanija najavljuje novu investiciju, ubrzava digitalizaciju, uvodi AI i nastavlja ulaganja iz vlastitih sredstava

Biostimulatori, hortikultura i inovacije: prof. dr. sc. Nada Parađiković otkriva kako se gradi održiva biljna proizvodnja

14.07.2026.

Iza nje su desetljeća znanstvenog rada u hortikulturi, razvoja suvremenih tehnologija uzgoja i očuvanja biljnih resursa. Danas nastavlja obrazovati nove generacije agronoma i cvjećara te promicati održivu i znanjem utemeljenu poljoprivredu.

JGL pokreće najveći investicijski ciklus u svojoj povijesti

09.07.2026.

Predsjednica Uprave Eva Usmiani Capobianco kaže da će ulaganje od 139 milijuna eura povećati proizvodne kapacitete i ubrzati međunarodnu ekspanziju

Od Rimca do Thompsona: neobična godina za velike

30.06.2026.

Ove godine na prestižnu ljestvicu ušlo je 96 novih kompanija, najviše od pandemije, uz značajne promjene u strukturi

Tag cloud

  1. 2882 članka imaju tag turizam
  2. 1512 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  3. 2726 članka imaju tag hrvatska
  4. 1817 članka imaju tag svijet
  5. 1403 članka imaju tag ict
  6. 1579 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2008 članka imaju tag financije
  8. 543 članka imaju tag krediti
  9. 1664 članka imaju tag izvoz
  10. 1323 članka imaju tag trgovina
  11. 1357 članka imaju tag industrija
  12. 1262 članka imaju tag investicije
  13. 1086 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1086 članka imaju tag menadžment
  15. 702 članka imaju tag tehnologija
  16. 1185 članka imaju tag EU
  17. 874 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 694 članka imaju tag opg
  19. 462 članka imaju tag BDP
  20. 369 članka imaju tag kompanije
  21. 795 članka imaju tag maloprodaja
  22. 560 članka imaju tag poticaji
  23. 711 članka imaju tag marketing
  24. 409 članka imaju tag potpore
  25. 523 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 458 članka imaju tag koronavirus
  27. 457 članka imaju tag start up
  28. 541 članka imaju tag porezi
  29. 370 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  30. 516 članka imaju tag eu fondovi
  31. 965 članka imaju tag kriza
  32. 495 članka imaju tag gospodarstvo
  33. 533 članka imaju tag obrazovanje
  34. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  35. 437 članka imaju tag osijek
  36. 515 članka imaju tag dzs
  37. 453 članka imaju tag energetika
  38. 429 članka imaju tag vlada
  39. 418 članka imaju tag hnb
  40. 347 članka imaju tag hgk