Nastavlja se gospodarski rast na zapadnom Balkanu, i dalje prijetnja politička nestabilnost

Gospodarski rast u državama zapadnog Balkana u 2017. godini bit će na razini od 2,7 posto, a trend oporavaka će se nastaviti i iduće dvije godine, no to će ovisiti o očuvanju političke stabilnosti bitne za privlačenje novih investicija, sažetak je analize Svjetske banke (WB) o ekonomskom trendovima u ovoj regiji, predstavljene u četvrtak u glavnim gradovima zemalja na koje se odnosi.

U projekcijama Svjetske banke stoji kako bi prosječni rast bruto društvenog proizvoda (BDP) u toj regiji u idućoj godini trebao biti veći nego u ovoj i iznositi 3,3 posto, dok je 2019. godine projiciran na razini od 3,6 posto.

Prognoze se odnose na Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Kosovo, Makedoniju, Crnu Goru i Srbiju, s tim da među ovim državama postoje značajna odstupanja u odnosu na očekivanu prosječnu stopu gospodarskog rasta.

Najveći rast i to u kontinuitetu predviđen je za Kosovo i iznosi od 4,4 posto u ovoj do 4,8 posto u 2019. godini.

Zanimljiv je slučaj Crne Gore koja bi u ovoj godini trebala ostvariti rast BDP-a od 4,2 posto, no za 2019. prognozirano je kako će on pasti na 2,5 posto.

BDP u Srbiji bi pak trebao rasti s ovogodišnjih skromnih dva posto na 3,5 posto u 2019. godini.

Ključ gospodarskog rasta u regiji predstavljaju nove investicije koje pak znače otvaranje novih radnih mjesta.

Najsnažniji rast trenutačno bilježe gospodarstva Albanije, Kosova i Crne Gore, a ranije optimistične prognoze za BiH su u stanovitoj mjeri revidirane zbog nestabilnog političkog stanja, kao i zastoja u provedbi ranije najavljenih reformi, ali i nedovoljnog napretka u rješavanju gorućeg problema nezaposlenosti.

Iako je Međunarodni monetarni fond (MMF) očekivanu stopu rasta BDP-a za BiH za ovu godinu postavio na razini od 2,7 posto, u Svjetskoj banci i dalje očekuju da bi ona mogla biti tri posto da bi 2019. dosegnula 3,4 posto, no samo pod uvjetom nastavka provedbe reformi.

Političke napetosti u Makedoniji također su utjecale na gospodarstvo u toj zemlji pa bi rast u ovoj godini trebao biti najmanji u regiji i iznositi tek 1,5 posto, no postoje izgledi da će se stanje poboljšati pa bi za dvije godine rast BDP-a tamo trebao biti na razini od čak 3,9 posto.

Direktorica WB za zapadni Balkan Linda Van Gelder kazala je kako je u svemu posebice važno to što se proces zapošljavanja, odnosno otvaranja novih radnih mjesta, nakon desetljeća globalne recesije na području zapadnog Balkana vratilo na razdoblje prije kriznog razdoblja.

"Za države zapadnog Balkana sada je bitnije nego ikada održati reformski zamah", kazala je Van Gelder.

Iz Svjetske banke upozoravaju kako ozbiljni rizici i dalje predstavljaju potencijalnu prijetnju. Riječ je prije svega o neizvjesnim političkim kretanjima i promjenama koje bi to moglo prouzročiti i time utjecati na investicije i gospodarski rast.

Rizike je moguće kontrolirati jačanjem fiskalne održivosti i ubrzavanjem strukturalnih reformi te jačanjem javnih financija i poboljšanjem uvjeta za investiranje i gospodarsko povezivanje te približavanjem država regije članstvu u Europskoj uniji, procjena je Svjetske banke.