Nastavljamo s investicijama, posebice u malo i srednje gospodarstvo

Predsjednik Europske banke za obnovu i razvitak (EBRD) Thomas Mirow bio je u četvrtak i petak u dvodnevnom posjetu Hrvatskoj, prvi put nakon stupanja na dužnost u srpnju prošle godine i uoči godišnje skupštine EBRD-a koja će se 2010. godine održati u Zagrebu. O čemu je razgovarao s hrvatskim dužnosnicima te o ulozi EBRD-a u vremenima globalne krize i recesije, otkrio nam je u ekskluzivnom razgovoru Vjesniku.

• Možete li dati ocjenu gospodarskog stanja i utjecaja krize na srednju i istočnu Europu, posebice na Hrvatsku?

- Kada se pogleda cjelokupna slika utjecaja ove financijske krize ne samo na regiju, nego uopće, postaje jasno kako je udar na financijski sektor, a samim time i na gospodarstvo, kompleksniji i snažniji nego što se to u početku činilo, posebice kada pogledamo spomenutu regiju. Prelijevanje krize vidljivo je i u Hrvatskoj, a očituje se prije svega u problemima s likvidnošću, smanjenoj količini kapitala koji banke plasiraju na tržište, većim kamatnim stopama te averziji od bilo kakvih većih rizika. Ovdje moram reći da, što se Hrvatske tiče, bankarski odnosno financijski sektor ne bi trebao imati problema poput onih u većini europskih zemalja, jer vaše su banke stabilne i sustav kao takav nije ugrožen. Problem bi u Hrvatskoj mogao imati realni sektor, posebice s obzirom na prognoze gospodarskog rasta. U našim predviđanjima s kraja prošle i početka ove godine očekivani rast BDP-a bio je na razini od nula posto, no kako situacija odmiče, izgleda da bi mogao otići i u negativu.

• O realnom sektoru razgovarali ste s potpredsjednikom Vlade i ministrom gospodarstva Damirom Polančecom.

- Točno, s potpredsjednikom Polančecom razgovarao sam o situaciji u gospodarstvu, posebice o onom dijelu gospodarstva koji se tiče obrtništva, malog i srednjeg poduzetništva. Najviše je bilo riječi o projektima EBRD-a u tom segmentu ekonomije te o tome kako banka može dodatno pomoći realnom sektoru gospodarstva u Hrvatskoj. Mislim da smo imali vrlo konstruktivne razgovore i da ćemo u budućnosti nastaviti kroz programe komercijalnih banaka pomagati, osobito malom i srednjem poduzetništvu, ali i ostalim gospodarskim subjektima u Hrvatskoj. S druge strane, tema razgovora s ministrom financija Ivanom Šukerom vezana je više uz financijski sektor, i to ne samo bankarski, koji je u Hrvatskoj stabilan, nego o utjecajima i situaciji na tržištu kapitala, posebice o reflektiranju krize velikih tržišta na manja poput hrvatskoga, kao i o drugim segmentima koji utječu na razvoj hrvatskog tržišta kapitala.

• Kada govorite o programima EBRD-a u Hrvatskoj, možete li reći kakovi su planovi za ovu godinu?

- Od početka svojih poslovnih aktivnosti u Hrvatskoj 1994. godine, EBRD je ukupno uložio 1,88 milijardi eura, mobilizirajući dodatne tri milijarde eura iz drugih izvora. Investicije banke bile su usmjerene na financijski sektor, transport i komunalne usluge, turizam i korporativni sektor. Trenutačni prioriteti EBRD-a u Hrvatskoj su suradnja s financijskim sektorom da bi se ublažio utjecaj gospodarske krize i omogućilo daljnje kreditiranje malog i srednjeg poduzetništva posredstvom poslovnih banaka.

U okviru svoje dugoročne strategije za Hrvatsku, EBRD će također i dalje poticati regionalni razvoj investiranjem u lokalnu, gradsku i nacionalnu infrastrukturu te promoviranjem projekata obnovljivih izvora energije i ulaganjima u energetsku učinkovitost. Plinska kriza koje smo nedavno bili svjedoci još je jednom potvrdila potrebe za energetskom neovisnošću i mislim da Hrvatska na tom području može bitno više iskoristiti, povećati i unaprijediti svoje mogućnosti. Glede toga, poduprijet ćemo projekte kojima je cilj osigurati energiju iz različitih izvora. EBRD također ostaje usredotočen na proces privatizacije i na restrukturiranje kompanija kako bi ona postala što više konkurentna te na pružanje pomoći hrvatskim tvrtkama da prošire svoje poslovanje u regiji.

• Mislite li da je bolje poticati nekoliko središnjih velikih projekata ili veći broj malih na širem području?

- Smatram da su svi projekti koji uključuju razvoj infrastrukture, zapošljavanje većeg broja ljudi, posebice u ovim vremenima krize, te koji u budućnosti imaju potencijal da se razvoj okružja te investicije nastavi i nakon završetka projekta, vrijedni podrške. Mi kao EBRD skloniji smo suradnji s lokalnim jedinicama i investicijama u veći broj manjih projekata, koji na kraju stvaraju velik rezultat i korisni su svima, pri čemu su nam važni konkretni rezultati za stanovnike područja na kojima se projekt realizira. Naravno, zajedno s nekim drugim financijskim institucijama spremni smo i na investicije u velike projekte kada smatramo da su isplative i korisne.

• Gledajući globalni problem krize, možete li komentirati najave američkog predsjednika o uvođenju svojevrsnog »državnog protekcionizma«?

- Takvi potezi i najave predsjednika Baracka Obame ne bi trebali biti iznenađujući, jer on je prije svega suočen s problemima vlastitog gospodarstva, krize na tržištu kapitala i sve većeg broja nezaposlenosti. Osim toga SAD ima i velik problem s padom potrošnje građanstva, što također utječe na poteze nove administracije. Kriza je i počela u SAD-u, točnije u njihovu financijskom sektoru, i mislim da se tamo mora i riješiti. Kako se negativni val prelio na ostala tržišta, tako bi se i pozitivni efekt mogao proširiti. To, naravno, ne znači da ostali, posebice Europska unija mogu stajati sa strane i čekati da se problemi riješe.

• Kako vidite ulogu EBRD-a u financijskoj krizi?

- Pa prvo ću vam reći što ne možemo učiniti u ovim kriznim vremenima. Ne možemo glumiti Međunarodni monetarni fond i slične institucije te davati savjete takvog tipa. Mi kao EBRD možemo ponuditi konkretne programe koji se temelje na našim dosadašnjim iskustvima i operacijama na financijskom tržištu.
Smatram da je posebno važno poticanje i pomaganje privatnom sektoru, a unutar njega malog i srednjeg poduzetništva. Taj segment gospodarstva najbrojniji je u Europi, a istodobno je najranjiviji i najfleksibilniji. Zato mislim da je potrebno najviše investicija usmjeriti upravo u malo i srednje poduzetništvo, i mi kao EBRD upravo to i radimo. Osim na globalnoj razini, u ozračju globalne krize, EBRD želi i može odigrati važnu ulogu i regionalno. Sa svog jedinstvenog položaja najvećeg financijskog investitora u Hrvatskoj i regiji, Banka se obvezuje pozabaviti posljedicama narušenog povjerenja u financijskom sektoru i u gospodarstvu.

• U Zagrebu će se održati godišnja skupština EBRD-a. Kakva su očekivanja?

- Posebno se veselimo toj godišnjoj skupštini u Zagrebu u svibnju iduće godine, jer se nadamo da će to biti prva skupština nakon završetka financijske krize. Želimo privući investicije u Zagreb i predstaviti glavni grad Hrvatske kao važan dio regije koja bi i u budućnosti trebala biti gospodarski prosperitetna. Također, na tom ćemo sastanku, na kojem će sudjelovati oko 3000 ljudi, predstaviti i naše srednjoročne strateške planove kao i rezultate projekata koji već traju. Odluka da se godišnja skupština EBRD-a 2010. godine održi u Zagrebu rezultat je, naravno, i duge i uspješne suradnje između Hrvatske i EBRD-a.

Niže bankovne marže

• Kakva je budućnost financijskog, odnosno bankarskog sektora nakon krize?
- Bankarski sektor nakon ove krize sigurno neće biti isti, posebice kada govorimo o velikim bankarskim i financijskim institucijama poput onih u Velikoj Britaniji ili Švicarskoj. Trenutačno u bankarskom sektoru traje jedan oblik transformacije i »preslagivanja« koje bi trebalo odrediti poslovanje u budućnosti. Ono što bi generalno moglo obilježavati funkcioniranje bankarskog i financijskog sustava u budućnosti bit će sigurno stroža zakonska regulacija, pooštreni segment rizika, ali i niže bankarske marže.