Nautičari će Hrvatskoj donositi više od 1,5 milijardi eura

Hrvatski je nautički turizam lani ostvario 840 milijuna eura prihoda, što je više od 10 posto cjelokupnoga hrvatskog prihoda od turizma. Taj najelitniji segment naše turističke ponude i ove godine bilježi dobre rezultate, posebice nakon 15. kolovoza, od kada je dotadašnji pad prihoda nautičkog turizma od četiri posto prerastao u plus od gotovo osam posto.

Kako je početkom ovog tjedna u Opatiji izjavio državni tajnik za more Branko Bačić, cilj je da se prihod od nautičkog turizma udvostruči u idućih 10 godina, za što je potrebno osigurati 15.000 novih vezova. Od tog broja 5000 vezova bilo bi sagrađeno u 15 novih marina. Da ta naša ovogodišnja dobra nautička žetva nije slučajna, svjedoči i to da je u poboljšanje kvalitete smještaja u 51 našoj marini ove godine uloženo 120 milijuna kuna, a sezonu smo dočekali i sa 140 novih vezova, od kojih 110 u ACI-jevim marinama.

Kako nam je rekao potpredsjednik Udruge hrvatskih marina Krešimir Žic, u posljednjih 10 godina u Hrvatskoj je sagrađeno oko 500 vezova, što je više nego malo u odnosu na potražnju. U nautičkom turizmu je vođenje statistike o broju noćenja i gostiju poprilično slab pokazatelj financijskih prihoda, jer, bez namjere da ikoga uvrijedimo, jedan bogati nautičar troši osjetno više nego, primjerice, desetak zaljubljenika u plovidbu koji su unajmili jedrilicu. Oko 65 posto stranih nautičara koji plove našim morem je visokoobrazovano, a imaju plaću višu od 3000 eura. To govori da je naša nautička ponuda odavno u Europskoj uniji, a strani nautičari rijetko imaju primjedbu na povećanje cijena nautičkih usluga.

Ovog ljeta na našem moru slabije poslovne rezultate bilježe iznajmitelji brodova (čarteraši), a upućeni tvrde kako je glavni krivac za to prezasićenost tržišta, a ne globalna recesija. Naime, trenutačno u Hrvatskoj posluje više od 800 čarterskih tvrtki, većina s tri do četiri broda, koje, da bi preživjele, smanjuju cijenu najma broda i za 60 posto, što se pokazalo pogubnim za cijelu čarterašku branšu. Naime, već nekoliko godina turistima je isplativije godišnji odmor provesti na jedrilici nego u hotelskoj sobi ili apartmanu. Predviđanja da će mnogi nautičari napustiti hrvatske marine zbog toga što stalno povisuju cijene veza, ne obistinjuju se zato što su turske i grčke marine predaleko, iako je u nekima od njih smještaj jeftiniji nego u našim marinama. Uz to, plovidba uz tursku grčku obalu nije ni izdaleka tako atraktivna kao plovidba našim morem.

Ovaj mjesec na Jadran stižu najbogatiji nautičari
U hrvatskom turizmu najdulje traje sezona za nautičare, i to od travnja do listopada. Najimućnijoj nautičkoj klijenteli najdraže je krstariti našim morem u rujnu i listopadu, kada je još toplo, a vrijeme sunčano, ali tada više nema gužve na moru. Tako će idućih dana, nakon završetka Filmskog festivala u Veneciji, velik broj bogatih i slavnih krenuti na svojim megajahtama na plovidbu našim morem. To znači da ćemo u posezoni dobiti i najbogatije nautičke goste.

Za jedan vez čeka po 150 brodica
U 51 hrvatskoj marini ima oko 17.000 vezova, s tim da u većini njih postoje poduže liste čekanja za stalni vez. Primjerice, u Puntu na Krku vez čeka 150 brodova, što govori da je u našem nautičkom turizmu veća potražnja od ponude. Naše marine ponajprije žive od prodaje stalnog veza te godišnje povisuju cijenu usluge od pet do 15 posto. U njihovu godišnjem prihodu brodovi u tranzitu sudjeluju u malom postotku. Inače, strani nautičari naše marine ocjenjuju boljima od grčkih i turskih, a djelomice i od talijanskih.

Svaki dan potroše barem 100 eura
Najveći hrvatski lanac marina ACI je u prvih sedam mjeseci ove godine ostvario poslovni prihod od 95 milijuna kuna, što znači bruto dobit od 15 milijuna kuna. ACI je u protekle tri godine u podizanje kvalitete usluge u svojoj 21 marini potrošio oko 100 milijuna kuna, ponajprije na povećanje kapaciteta, zamjenu pontona i električnih instalacija te na preuređenje sanitarnih čvorova. Nautički gost u Hrvatskoj u prosjeku na dan troši 100 eura, dok ostali gosti troše oko 55 eura.