Nautički turizam Hrvatskoj donosi 800 milijuna eura

Nautički turizam Hrvatskoj godišnje donese 800 milijuna eura, što je 10 posto zarade od turizma. Mala brodogradnja godišnje izveze plovila u vrijednosti 80 milijuna eura, a hrvatski jedriličari-natjecatelji godišnje osvoje pregršt medalja na europskim i svjetskim natjecanjima. U 56 hrvatskih marina ima 16.000 vezova, a na vez u njima čeka nekoliko tisuća stranih brodova, što je jedan od rijetkih slučajeva da je u turizmu potražnja veća od ponude.

Jedriličari-natjecatelji, domaća plovila i marine postali su vrhunski hrvatski brend koji ima veliku perspektivu i mogućnost razvoja, pa se predviđa da će prihod od nautičkog turizma vrlo skoro biti udvostručen. To što je desetak hrvatskih jedriličara u svjetskoj jedriličarskoj eliti, najbolja je promidžba za naš nautički turizam.

Hrvatska mala brodogradnja je usprkos svim teškoćama u minulih 15 godina razvoja dosegla svjetsku tehnološku razinu, od dizajna do savršene završne izrade, što je otvorilo mogućnost izvoza hrvatskih plovila na zahtjevno tržište EU-a, ponajprije u Italiju i Njemačku. Naposljetku, hrvatska jedrilica »Salona 37« proglašena je i europskim brodom godine. Za razliku od velikih hrvatskih škverova koji u brod ugrađuju 60 posto domaćih proizvoda, u maloj brodogradnji ugrađuje se 70 posto. Želju za poslovnim povezivanjem s hrvatskim malim škverovima izrazili su norveški proizvođači plovila i jahti, što bi omogućilo novi iskorak te naše gospodarske grane i na sjevernoeuropsko tržište.

Mali škverovi ne nailaze na željenu potporu šire zajednice, posebice kada je riječ o gradnji i proširenju proizvodnih kapaciteta uz obalu, jer riječ je o atraktivnim prostorima koje bi mnogi rado prenamijenili. Zato sve više malih brodograditelja gradi pogone daleko od mora, u unutrašnjosti Hrvatske.

Sa svojih 1850 otoka, otočića, grebena i hridi, skoro savršeno raspoređenih duž obalne crte dugačke 5951 kilometar, Hrvatska je najpoželjnije nautičko odredište na Sredozemlju koje bi bogati i slavni najradije kupili i »zaključali«, odnosno sačuvali za sebe. Ulaganja naše zemlje u jedriličarski sport pomažu jačanju nautičkog imidža svijetu. U završnici nedavno održanog ACI Matc Race u Splitu sudjelovao je i trenutačno najbolji svjetski skiper u 'dvobojskom' jedrenju, dvadesetčetverogodišnji Novozelanđanin Adam Minoprio koji je bio pun hvale za naše jedriličare, a koji su do sada rijetko imali priliku nadmetati se u 'dvobojskom' jedrenju te tako stjecati dragocjeno iskustvo za međunarodne regate. Predsjednik Uprave ACI-ja Anto Violić smatra da hrvatsko gospodarstvo pokazuje više zanimanja za reklamiranje upravo kroz 'dvobojsko' jedrenje, u kojem sudjeluje sve više i ženskih posada, što daje posebnu draž toj vrsti jedrenja koja se može gledati skoro kao nogometna utakmica s obzirom na to da regatno polje nije veliko, a može se postaviti blizu obale.

Hrvatska je posljednjih godina zavladala svjetskim i europskim jedrenjem
Na nedavno održanom ACI Matc Raceu u Splitu prvu nagradu do 10.000 eura osvojio je Riječanin Darko Hajdinjak, a u završnici tog iznimno atraktivnog 'dvobojskog' jedrenja našla su se još tri naša jedriličara, redom svjetske jedriličarske veličine - Karlo Kuret, Mate Arapov i Marin Mušura. Hrvatska je posljednjih nekoliko godina zavladala svjetskim i europskim jedrenjem, a spomenutom trojcu treba još pribrojiti nekoliko naših aktualnih svjetskih i europskih prvaka - Tinu Mihelić (laser radial) te Šimu Fantelu i Igora Marenića (klasa 470), a tu je i treći na svijetu u klasi 'finn' Ivan Kljaković Gašpić.