Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

09 Ou 2017

Ne žele ići raditi jer je socijala veća od plaće

Izvor: www.glas-slavonije.hr · Autor: Ivana SOLAR  

Ne žele ići raditi jer je socijala veća od plaće

Na osječkom je području u 2016. godini pravo na novčane naknade iz sektora socijalne skrbi izgubilo 400 osoba, među njima čak 60 posto zbog ignoriranja obveze prijave na Zavod za zapošljavanje, odnosno odbijanja sudjelovanja u procesu aktivnog zapošljavanja. Riječ je o osobama koje, ukratko, radije odabiru biti socijalni slučajevi nego same uzdržavati sebe i svoju obitelj.

To i ne čudi, posebice kada je riječ o roditeljima više maloljetne djece koji, kada se zbroji sva financijska pomoć koju kao socijalni slučajevi primaju, realno ostvaraju puno veće mjesečne prihode nego što bi to uspjeli postići radom.

Bolje od minimalca

- Prijava na Zavodu za zapošljavanje jedan je od uvjeta za socijalnu pomoć, no mnogi misle kako je dovoljno na Zavod prijaviti se samo jednom, pa više ne dolaze na savjetovanja, ne reagiraju na pozive za razgovor za posao, iz čega se jasno zaključuje kako aktivno posao i ne traže. Nezgodno je reći zašto, ali prema iskustvu, možemo reći kako velik dio njih ne želi raditi. Naime, među tim osobama koje zbog neprijavljivanja na Zavod za zapošljavanje gube socijalna prava najveći je broj onih s niskim kvalifikacijama, što znači da kada bi se zaposlili u struci, ne bi mogli očekivati plaću puno ili uopće veću od minimalca, znači 2620,80 kuna. Usporedno, riječ je i o mnogočlanim obiteljima. I kada se zbroji sva novčana pomoć koju oni ostvare, postaje jasno zašto odlučuju živjeti od socijale - objašnjava v.d. ravnateljice Centra za socijalnu skrb Osijek Ivka Kaurinović.

U Centru nam na primjeru sedmeročlane obitelji koju čine majka, otac i petero maloljetne djece objašnjavaju koliko se na račun “socijalnog slučaja” mjesečno može primati novca.

- Nezaposleni majka i otac primaju mjesečno po 480 kuna, a svako dijete 320 kuna. Uz to, za svako dijete roditelji dobiju i dječji doplatak od 300 kuna, što iznosi ukupno 4060 kuna i znači da još polovinu tog iznosa, 2030 kuna, dobiju od Grada za podmirenje mjesečnih režijskih troškova.
Mjesečni primitak

Dakle, u končanici prihod im iznosi 6090 kuna. Uz to, godišnje dobiju 900 kuna za ogrjev na drva i svaki mjesec bon od 200 kuna za plaćanje električne energije. Složit ćete se, postoje obitelji u kojima i majka i otac rade, a da zajedno nemaju toliki mjesečni prihod - zaključuju iz Centra.

Dodaju kako, kada vide da zbog neaktivnosti na Zavodu ostaju bez socijalnih naknada, i oni koji se ne žele zaposliti ponovno obavljaju prijavu. No, u većini slučajeva bez stvarne želje za zapošljavanjem.

JEDNOM GODIŠNJE PREISPITIVANJE STATUSA, ALI I PO DOJAVAMA GRAĐANA

Centar za socijalnu skrb jednom godišnje obavlja preispitivanje statusa svih svojih korisnika. Prilika je to da doznaju je li tko izgubio prava na socijalnu pomoć i po kakvoj drugoj osnovi. Između ostalog, preko MUP-ove aplikacije socijalni radnici sada mogu provjeriti ima li osoba koja aplicira za socijalnu pomoć automobil ili uz pomoć katastra steći uvid u to je li možda naslijedila nekakvu nekretninu.

- Ima slučajeva da zbog automobila ili nekretine socijalni slučajevi prestaji biti socijalni slučajevi. No, ipak, među ovih preostalih 40 posto korisnika koji su izgubili prava najviše je umrlih i onih koji su se odselili - kaže Kaurinović.

Socijalnu pomoć korisnici mogu izgubiti i ako Centar za socijalnu skrb zaprimi prijavu građana da se nekome financijsko stanje bitno poboljšalo, a i dalje prima socijalnu pomoć. No, to je rijetkost.

- Nije da se ne događa da ljudi nešto naslijede ili nekako kupe, primjerice, automobil, ali nakon našeg nadzora utvrdi se kako ta imovina nije na njihovo ime. I mi im ne možemo ništa - objašnjavaju iz Centra.


Komentari članka

Vezani članci

Na ‘crnoj listi’ poslodavaca rekordnih 717 tvrtki i obrta, upravo započela akcija brisanja

12.07.2026.

Ministarstvo rada poziva tvrtke da podmire kaznu za neprijavljene radnike i zatraže uklanjanje sa stupa srama.

Ugostitelji upozoravaju: Bez stranih radnika sezona ne bi uspjela

25.06.2026.

Potrebe za stranim radnicima iz godine u godinu rast, domaće gospodarstvo ovisi o njima. Osim u trgovini, dostavi, građevini i turistička sezona teško je postala zamisliva bez njih. Na obali gotovo da ne postoji ugostiteljski objekt, hotel koji ne zapošlj

Ovisi li hrvatsko gospodarstvo o uvozu radne snage?

25.06.2026.

Uz demografski pad i iseljavanje mladih, Hrvatska se suočava s jednim od najvećih izazova svoje budućnosti. Dok broj stranih radnika u Hrvatskoj iz godine u godinu raste, sve se češće postavlja pitanje je li Hrvatska postaje ovisna o stranoj radnoj snazi?

Model prekvalifikacije: Ovo su najtraženiji programi za koje Hrvati koriste vaučere za obrazovanje

23.06.2026.

U četiri godine provedbe sustava vaučera za obrazovanje odraslih dodijeljeno je gotovo 66.000 vaučera, a više od 51.000 polaznika uspješno je završilo obrazovne programe, pokazuje odgovor hrvatske Vlade na zastupničko pitanje Damira Barbira (Centar)

Deficit medicinara je ogroman. Centar za rehabilitaciju u Kraljevici svakoj medicinskoj sestri nudi i 5.000 € dobrodošlice

16.06.2026.

Ugovor o radu na neodređeno, pet tisuća eura dobrodošlice i 400 eura mjesečne subvencije za smještaj za kandidate izvan Primorsko-goranske županije – uvjeti su koje Centar za rehabilitaciju Fortica u Kraljevici nudi za čak četiri radna mjesta medicinskih

Tag cloud

  1. 2882 članka imaju tag turizam
  2. 2726 članka imaju tag hrvatska
  3. 1512 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1817 članka imaju tag svijet
  5. 1403 članka imaju tag ict
  6. 1579 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2008 članka imaju tag financije
  8. 543 članka imaju tag krediti
  9. 1664 članka imaju tag izvoz
  10. 1323 članka imaju tag trgovina
  11. 1357 članka imaju tag industrija
  12. 1262 članka imaju tag investicije
  13. 1086 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1086 članka imaju tag menadžment
  15. 702 članka imaju tag tehnologija
  16. 1185 članka imaju tag EU
  17. 874 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 694 članka imaju tag opg
  19. 462 članka imaju tag BDP
  20. 369 članka imaju tag kompanije
  21. 795 članka imaju tag maloprodaja
  22. 560 članka imaju tag poticaji
  23. 711 članka imaju tag marketing
  24. 409 članka imaju tag potpore
  25. 523 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 458 članka imaju tag koronavirus
  27. 457 članka imaju tag start up
  28. 541 članka imaju tag porezi
  29. 370 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  30. 516 članka imaju tag eu fondovi
  31. 965 članka imaju tag kriza
  32. 495 članka imaju tag gospodarstvo
  33. 533 članka imaju tag obrazovanje
  34. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  35. 437 članka imaju tag osijek
  36. 515 članka imaju tag dzs
  37. 453 članka imaju tag energetika
  38. 429 članka imaju tag vlada
  39. 418 članka imaju tag hnb
  40. 347 članka imaju tag hgk