Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

04 Ou 2020

Neki su lani rasli čak 50 posto, a neki zbog gubitka posla potonuli u minus

Izvor: www.lider.media · Autor: Ksenija Puškarić  

Neki su lani rasli čak 50 posto, a neki zbog gubitka posla potonuli u minus

Kada su prošle godine alžirski investitori raskinuli ugovor o gradnji bolnice vrijedne čak 56 milijuna eura, pogodili su cijeli niz europskih građevinskih kompanija koje su radile na tom vrijednom projektu, među njima Tehniku i Ingru. Alžir je Ingrino tradicionalno tržište, na kojem je poslovala 40-ak godina, stoga joj je projekt unutar te bolnice 'težak' 10,1 milijun eura trebao dati prijeko potrebnu financijsku injekciju i vratiti barem malo izgubljenog tržišta i ugleda. Posao je trebala odraditi s Tehnikom kao partnerom, još jednim građevinskim poduzećem koje već dulje pleše na ivici stečaja. No zbog gubitka tog posla obje su tvrtke prošlu godinu završile u debelom minusu. Ingri su prihodi u odnosu na 2018. godinu pali za 37 posto, Tehnici za 46,33 posto, a veliko je pitanje kako će te dvije kompanije nastaviti poslovati.

Dobro je dok BDP raste
Hrvatski građevinski sektor raste, a Ingra i Tehnika kao poduzeća s problematičnom likvidnošću i nedostatkom radne snage u investicijskim projektima na domaćem terenu nemaju šanse. Pogotovo ne u onima koji se sufinanciraju iz EU fondova. Upravo su te investicije, a u suradnji naravno s cijelim turističkim sektorom i trgovinom na malo, 'povukle' BDP, koji je u 2019. iznosio 2,9 posto. Možda nije ono što smo očekivali, ali je blagi rast, a dok je rast – dobro je.

Da nema straha od potresa na tržištima zbog koronavirusa, očekivanja od 2020. bila bi slična, konzervativni rast na krilima turizma, osobne potrošnje i trgovine, kao i na investicijama koje financira EU novac. Rasla bi i domaća poduzeća, neka brže, neka sporije, neka nikako, ali općenito – zadržao bi se status quo, koji mnogi poduzetnici ne podržavaju jer on znači nedostatak reformi. A dok raste BDP, makar i tako blago, hrabrih reformi kakve gospodarstvenici traže i očekuju neće biti, pogotovo ne u godini izbora. Isto je tako teško očekivati da bi uz takav 'blagi' BDP, dinamičnije rasli prihodi kompanija.

One koje kotiraju na Zagrebačkoj burzi rasle su prošle godine tek oko tri posto, a EBIT marža blago im je pala – sa 6,2 posto na 6,1 posto. Neke su kompanije prošle i bolje, neke i gore, a uvjerljivi pobjednici su start-up-ovi koji su rasli stopama o kojima konzervativne kompanije mogu samo sanjati. Tako je Nanobit, koji jest doduše na tržištu 11 godina i koji se bavi proizvodnjom videoigara, bilježi rast od impresivnih 50 posto te 2019. završava s prihodom od 220 milijuna kuna i titulom najvećega hrvatskog IT izvoznika.

Korona virus i proizvodnja
I izvoz je rastao prošle godine i to stopom od 5,7 posto. Vrijednost hrvatskoga robnog izvoza u 2019. godini iznosila je 114,1 milijardu kuna, dok je uvoz dosegnuo 184 milijarde kuna, što je 4,4 posto više, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS). Najviše je povukla prerađivačka industrija, čak 90,6 posto ukupnog izvoza, koja je zabilježila rast od 6,6 posto u odnosu na godinu prije i to ponajviše zbog izvoza gotovih prehrambenih proizvoda i farmaceutskih proizvoda. Što se izvoza tiče, najvažniji trgovinski partneri Hrvatskoj ostaju Italija i Njemačka. Dakako treba pratiti što će se događati s koronavirusom i industrijskom proizvodnjom u Njemačkoj.

U prošloj je godini tako pala i prerađivačka industrija – za 0,3 posto. Najveći pad u toj djelatnosti bilježi proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava – 32,6 posto, što je posljedično povezano s problemima u Uljaniku i 3. maju, a pad u proizvodnji rafiniranih naftnih derivata od 23,8 posto usko je vezan uz višemjesečni remont Inine rafinerije u Rijeci. Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacijom rasla je pak 7,5 posto, proizvodnja prehrambenih proizvoda za 3,7 posto, kemikalija i kemijskih proizvoda za 2,3 posto, farmaceutskih proizvoda i pripravaka za 4,7 posto, a proizvodnja namještaja za 8,8 posto.

A kad smo se već dotakli brodogradnje, koja je utjecala na preskroman rast industrijske proizvodnje u 2019., treba napomenuti da je zbog te djelatnosti ipak nešto raslo, a to su državne potpore. One su u prošloj godine iznosila 14,8 milijardi, a godinu prije bile su za 2,3 milijarde kuna manje ili za 18,8 posto, na što je utjecalo plaćanje jamstava za brodogradilišta u Puli i Rijeci. Država se i dalja ponaša kao pijani milijarder, samo bez pokrića.

Cijelu analizu što je u 2019. godini rsalo i palo možete pročitati u tiskanom i digitalnom izdanju LIdera


Komentari članka

Vezani članci

Podravska tvrtka gradi novi pogon i planira nova zapošljavanja

23.07.2026.

Riječ je o tvrtki Dergez iz Podravskih Sesveta kod Đurđevca koja se bavi maloprodajom i pekarstvom. Imaju lanac od 26 trgovina u Podravini te pogon s pekarskim proizvodima.

Davor Paić: Hrvatska brodogradnja ima budućnost

22.07.2026.

O biznisu luksuznih jedrilica i superjahti vrijednih stotine milijuna eura razgovaramo s vlasnikom K.S.P. Solutionsa i A-More Yachtsa. Hrvatska brodogradnja godinama se povezuje sa stečajevima, subvencijama i propuštenim prilikama. Ipak, postoje poduzetni

Iz gradića od 24.000 stanovnika do zvijezde europskih burzi: Ova tvrtka ostvarila je nevjerojatan rast od 459 posto

22.07.2026.

Godinama se austrijsko tržište kapitala povezivalo ponajprije s bankama i energetskim kompanijama. Međutim, ove je godine Bečka burza postala jedno od najuspješnijih tržišta dionica u europodručju, a najveće zasluge za to ne pripadaju financijskom sektoru

HNB: Rast hrvatskog gospodarstva u drugom kvartalu mogao bi usporiti na 1,6 posto

20.07.2026.

Realni rast hrvatskog gospodarstva u drugom tromjesečju mogao bi usporiti na 1,6 posto na godišnjoj razini, dok bi rast na tromjesečnoj razini mogao iznositi 0,3 posto, procjena je Hrvatske narodne banke (HNB).

Hrvatska je europski rekorder po sezonalnosti: U srpnju i kolovozu ostvaruje se više od polovice svih godišnjih noćenja

19.07.2026.

Iako je jačanje cjelogodišnjeg poslovanja jedan od najvažnijih ciljeva razvoja našeg turizma, Hrvatska u Europi drži neslavno prvo mjesto upravo po - sezonalnosti. Naime, novi podatci Eurostata pokazuju kako je u 2025. sezonalnost bila najnaglašenija upra

Tag cloud

  1. 2886 članka imaju tag turizam
  2. 2728 članka imaju tag hrvatska
  3. 1514 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1818 članka imaju tag svijet
  5. 1405 članka imaju tag ict
  6. 1582 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2009 članka imaju tag financije
  8. 544 članka imaju tag krediti
  9. 1665 članka imaju tag izvoz
  10. 1323 članka imaju tag trgovina
  11. 1360 članka imaju tag industrija
  12. 1263 članka imaju tag investicije
  13. 1086 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1089 članka imaju tag menadžment
  15. 702 članka imaju tag tehnologija
  16. 1185 članka imaju tag EU
  17. 876 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 695 članka imaju tag opg
  19. 463 članka imaju tag BDP
  20. 369 članka imaju tag kompanije
  21. 795 članka imaju tag maloprodaja
  22. 560 članka imaju tag poticaji
  23. 711 članka imaju tag marketing
  24. 409 članka imaju tag potpore
  25. 523 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 459 članka imaju tag start up
  27. 458 članka imaju tag koronavirus
  28. 373 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  29. 541 članka imaju tag porezi
  30. 516 članka imaju tag eu fondovi
  31. 965 članka imaju tag kriza
  32. 496 članka imaju tag gospodarstvo
  33. 533 članka imaju tag obrazovanje
  34. 438 članka imaju tag osijek
  35. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  36. 515 članka imaju tag dzs
  37. 454 članka imaju tag energetika
  38. 419 članka imaju tag hnb
  39. 429 članka imaju tag vlada
  40. 347 članka imaju tag hgk