Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

16 Pro 2016

Neplatiše, oprez! Mogli bi vam na vrata pokucati utjerivači iz Norveške i Njemačke

Izvor: www.tportal.hr · Autor: Zoran Korda  

Neplatiše, oprez! Mogli bi vam na vrata pokucati utjerivači iz Norveške i Njemačke

U posljednje vrijeme prisutan je trend smanjivanja teško naplativih kredita koji opterećuju bilance banaka. Nažalost, to ne znači da se smanjuju dugovi blokiranih građana i poduzeća u teškoćama. Iza tog trenda krije se trgovina dugovima u kojoj banke prodaju rizična potraživanja drugim institucijama, specijaliziranim za naplatu dugova

Drugim riječima, dugovi ostaju, a mijenjaju se njihovi vlasnici. Prema podacima Hrvatske narodne banke, u prvoj polovici ove godine banke su prodale oko četiri milijarde teško naplativih kredita, a u prošlih pet godina novi vlasnici su preuzeli oko 16 milijardi kuna takvih kredita.

Najagilnije u prodaji su Erste banka, Zagrebačka banka i Addiko Bank (bivša Hypo banka), a među najaktivnijim igračima u otkupu dugova profilirali su se B2 kapital, hrvatska podružnica norveške kompanije B2 holding i EOS Matrix, podružnica njemačke grupe EOS.

Iako je većina kredita dobro osigurana različitim instrumentima (hipoteke, zadužnice i sl.), banke su sklonije prodaji takvih kredita uz popust nego prisilnoj naplati. Tako izbjegavaju dugoročne sudske procese, ubrzavaju naplatu i oslobađaju sredstva koja su morale rezervirati u bilanci.

S druge je strane interes specijaliziranih agencija što jeftinije (uz što veći diskont) kupiti potraživanja te naplatiti što je moguće više. Pritom treba istaknuti da novi vlasnik duga ne može mijenjati uvjete na štetu dužnika. Štoviše, dužnik može doći u bolji položaj jer kupnja duga uz diskont omogućuje novom vlasniku fleksibilniji pristup naplati.

Povoljna je okolnost i to što, za razliku od banaka, agencije za naplatu potraživanja ne podliježu strogoj regulativi HNB-a.

Nakon što obavijesti dužnika o promjeni statusa, novi vlasnik u dogovoru s njim nastoji pronaći modalitete otplate. Ovisno o okolnostima, agencija može ponuditi odgodu plaćanja, produženje roka otplate (reprogram) ili određenu vrstu nagodbe, što može uključivati i otpis dijela duga.

Naravno, ako dužnik ne pokaže nikakav interes za vraćanje duga, agencija pokreće ovršni postupak.

U idućim mjesecima može se očekivati još intenzivnije smanjivanje loših kredita jer Marićeva porezna reforma donosi bankama poreznu olakšicu za otpisani dio potraživanja.


Komentari članka

Vezani članci

MojPosao objavio iznos prosječne plaće s dodacima u prvom kvartalu 2026.

17.04.2026.

U Hrvatskoj je prosječna mjesečna neto plaća, s uračunatim dodacima, u prvom ovogodišnjem kvartalu iznosila 1.609 eura, što je dva posto više nego u prethodnom tromjesečju i devet posto više u odnosu na isto razdoblje prošle godine, podaci su servisa Moja

DZS potvrdio lošu prognozu: Inflacija u Hrvatskoj ubrzala rast

17.04.2026.

Potrošačke cijene u Hrvatskoj bile su u ožujku 4,8 posto veće u odnosu na isti lanjski mjesec, objavio je u četvrtak Državni zavod za statistiku (DZS), čime je inflacija osjetnije ubrzala na godišnjoj razini.

Poskupjela potrošačka košarica, evo i koliko

17.04.2026.

Osnovna prehrambeno-higijenska potrošačka košarica koja obuhvaća 51 najnužniji proizvod, u ožujku je koštala 489,53 eura, što je 3,55 eura više u odnosu na veljaču, pokazuje mjesečno istraživanje portala za usporedbu cijena Koliko.HR, u suradnji s Hrvatsk

Kraći radni tjedan još uvijek nije realna opcija

17.04.2026.

Puno radno vrijeme u Hrvatskoj iznosi 40 sati tjedno, najčešće raspoređenih na osam sati dnevno tijekom pet radnih dana, navodi Zakon o radu. Po broju stvarno odrađenih sati Hrvatska se redovito svrstava u sam vrh Europske unije, no pojedine zemlje biljež

Prosječna plaća s dodacima u prvom kvartalu 2026. premašila je 1.600 eura

17.04.2026.

U Hrvatskoj je prosječna mjesečna neto plaća, s uračunatim dodacima, u prvom ovogodišnjem kvartalu iznosila 1.609 eura, što je dva posto više nego u prethodnom tromjesečju i devet posto više u odnosu na isto razdoblje prošle godine, podaci su servisa Moja

Tag cloud

  1. 2847 članka imaju tag turizam
  2. 2703 članka imaju tag hrvatska
  3. 1805 članka imaju tag svijet
  4. 1484 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 2003 članka imaju tag financije
  6. 1560 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 1650 članka imaju tag izvoz
  8. 1320 članka imaju tag trgovina
  9. 1387 članka imaju tag ict
  10. 1330 članka imaju tag industrija
  11. 1243 članka imaju tag investicije
  12. 1079 članka imaju tag zapošljavanje
  13. 1072 članka imaju tag menadžment
  14. 1181 članka imaju tag EU
  15. 868 članka imaju tag poduzetništvo
  16. 684 članka imaju tag opg
  17. 793 članka imaju tag maloprodaja
  18. 556 članka imaju tag poticaji
  19. 690 članka imaju tag tehnologija
  20. 709 članka imaju tag marketing
  21. 406 članka imaju tag potpore
  22. 517 članka imaju tag hotelijerstvo
  23. 458 članka imaju tag koronavirus
  24. 965 članka imaju tag kriza
  25. 515 članka imaju tag eu fondovi
  26. 536 članka imaju tag porezi
  27. 491 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 529 članka imaju tag obrazovanje
  29. 497 članka imaju tag prehrambena industrija
  30. 437 članka imaju tag osijek
  31. 448 članka imaju tag start up
  32. 541 članka imaju tag krediti
  33. 511 članka imaju tag dzs
  34. 452 članka imaju tag energetika
  35. 461 članka imaju tag BDP
  36. 418 članka imaju tag hnb
  37. 426 članka imaju tag vlada
  38. 345 članka imaju tag hgk
  39. 356 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  40. 440 članka imaju tag banke