Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

24 Ožu 2018

Nepoljoprivredne djelatnosti: Zašto se proizvođači ne bi bavili i turizmom?

Izvor: www.agroklub.com · Autor: Poljoprivredna TV  

Nepoljoprivredne djelatnosti: Zašto se proizvođači ne bi bavili i turizmom?

"Potpora ulaganju u pokretanje nepoljoprivrednih djelatnosti", nova je operacija Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske. Svrha natječaja je pokretanje dodatnih djelatnosti na poljoprivrednim gospodarstvima uz održavanje postojeće zaposlenosti ili stvaranje novih radnih mjesta.

Prema riječima ministra Tomislava Tolušića, glavni cilj ove operacije je zadržavanje poljoprivrednika na hrvatskim selima.

"Zašto se ne poljoprivrednici ne bi bavili i ruralnim turizmom pa napravili smještajne kapacitete, ili kušaonicu vina. Zašto se, ako je poljoprivrednik ujedno i veterinar, ne bi bavio veterinarskom djelatnošću upravo zahvaljujući novcima koje može dobiti iz Programa ruralnog razvoja. Sve te projekte, kada govorimo o nepoljoprivrednim djelatnostima, također financiramo sa stopostotnim iznosom i ja mislim da veći postotak ne možemo naći", rekao je Tolušić.
Cilj je stvoriti i dodatni prihod

Ministarstvo poljoprivrede te Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, diljem Hrvatske, organizirali su radionice za potencijalne korisnike potpora iz operacije 6.2.1.

"Potencijalni korisnici su osobe koje već imaju poljoprivrednu djelatnost, ali sada žele proširiti svoje poslovanje na neku od nepoljoprivrednih djelatnosti kao što je prerada poljoprivrednih proizvoda u nepoljoprivredne proizvode, ili proširiti djelatnost na društvene i intelektualne usluge, sektor ruralnog turizma i sektor tradicijskih i umjetničkih obrta", rekla je Robertina Vučković iz Ministarstva poljoprivrede.

"Široki dijapazon je onoga u što se može ulagati, a svakako cilj je da se poljoprivrednom proizvođaču stvori i dodatni prihod. Znamo da je poljoprivreda sezonalni posao, barem u nekim dijelovima i segmentima pa je ovo dodatni izvor prihoda za naše poljoprivrednike da nisu više ovisni isključivo o svojoj proizvodnji", rekao je Krešimir Ivančić, pomoćnik ministra poljoprivrede.
Moguće ulagati u bilo koji oblik nepoljoprivrednih djelatnosti

Višnja Soldatović na svom obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu u Novoj Gradišci bavi se voćarstvom. U operaciji 6.2.1. vidi mogućnost za proširenje djelatnosti OPG-a kroz bavljenje ruralnim turizmom.

"Mislim da je danas to potrebno baš zbog plasmana proizvoda koji se rade na imanju, pogotovo na manjim imanjima gdje nemate veliku proizvodnju koju bi mogli plasirati dalje. Svoju djelatnost želimo proširiti s iznajmljivanjem kuće za odmor, u podnožju Psunja, u šumi gdje postoje biciklističke staze i planinarski putevi", rekla je Višnja Soldatović.

"Moguće je ulagati u bilo koji oblik nepoljoprivrednih djelatnosti. Od usluga na ruralnim prostorima poput frizerskih salona, trgovina, kušaonica za proizvode, servisa za automobile te servisa za traktore", dodao je Ivančić.
Koji su uvjeti za prijavu?

Prijaviti se mogu svi subjekti upisani u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava, minimalno godinu dana te u Registar poreznih obveznika.

Ostali uvjeti prihvatljivosti projekta su da se njime uspostavlja nova nepoljoprivredna djelatnost za koju nije izdano rješenje ili je u postupku donošenja, projekti se moraju provoditi u naseljima s najviše pet tisuća stanovnika u području jedinice lokalne samouprave u kojoj je sjedište gospodarstva, korisnik mora izraditi poslovni plan za pokretanje djelatnosti, a prihvatljivi sektori moraju biti u skladu s razvojnim strateškim dokumentima jedinice lokalne samouprave, odnosno LAG-ova.

Isto tako, provođenje aktivnosti iz poslovnog plana ne smije započeti prije podnošenja zahtjeva za potporu, koje se obavlja na sljedeći način.

"Putem Agroneta, korisnici koji su upisani u evidenciju, dobivaju korisničko ime i lozinku. Prijavljuju se u modul ruralni razvoj, odabiru fond i operaciju 6.2.1. prvi natječaj. Nakon toga im se otvaraju grupe pitanja, oni odgovaraju na pitanja. Aplikacija je jednostavna i upućuje ih na to koju dokumentaciju ćet morati učitavati", rekao je Ivan Bertić iz Agencije za plaćanja u poljoprivredi ribarstvu i ruralnom razvoju.

U poslovnom planu korisnik mora dokazati financijsku i ekonomsku održivost projekta te obavezno definirati način dostizanja jednog od dva sljedeća cilja: uspostavu nove djelatnosti uz očuvanje postojećih radnih mjesta ili istu za stvaranje novih radnih mjesta.

Iznos potpore po projektu je fiksni te iznosi 50 tisuća eura.
Kriteriji odabira

Kao i u svakoj mjeri Programa ruralnog razvoja, u operaciji 6.2.1. postoji više grupa kriterija odabira.

"Imamo Ekonomske kriterije. Tu ćemo bodovati ekonomsku veličinu OPG-a. Na temelju potvrde koju Savjetodavna služba izdaje svojim korisnicima, o veličini njihovog poduzeća, tu će dobivati bodove", pojašnjava Robertina Vučković.

"Više vrednujemo ona poljoprivredna gospodarstva koja imaju veći standardni output, također zapošljavanje je izuzetno bitno, točnije, hoćete li zaposliti nekoga ili održati samo postojeću zaposlenost", dodaje Ivančić.

Zatim su tu i sektorski kriteriji odabira projekata.

"Tu ćemo dati prednost preradi u odnosu na sektor ruralnog turizma i usluge. Imamo još i horizontalne kriterije, a indeks razvijenosti je jedan od važnijih kriterija. To je po novom indeksu razvijenosti koji je stupio na snagu 01. siječnja 2018. godine. Imamo također utjecaj na ranjive skupine, jedan od horizontalnih kriterija koji je po prvi put uveden u ovom programskom razdoblju", rekla je Robertina Vučković.
Dodatni bod ako se zaposli osoba s invaliditetom

"Uveli smo i dodatni bod, ako osobe i poduzeća zaposle jednu osobu s invaliditetom. Ocjenjuje se i određena stručna sprema diverzificirane djelatnosti nositelja. Znamo da je za neke djelatnosti, poput recimo frizerskih salona, potrebno imati majstorski ispit. Tako je i kod nekih drugih obrta koji moraju imati nekakav majstorski ispit. Te stvari bodujemo više", pojasnio je Ivančić.

Prema riječima predstavnice Ministarstva poljoprivrede, ako je moguće donositi zaključke na temelju velikog broja zainteresiranih sudionika radionica, odaziv na projekte operacije 6.2.1. bit će jako velik.

"Ovo je prilika da se mladi ljudi, koji su se educirali ili studirali negdje u velikim gradovima, vrate na svoja poljoprivredna gospodarstva. Sada imaju priliku otvoriti obrt, ili nešto drugo za što su educirani", zaključuje Robertina Vučković.

Zahtjev za potporu iz operacije 6.2.1. može se popunjavati i podnositi u AGRONET-u, od 26. ožujka do 07. svibnja 2018. godine.


Komentari članka

Vezani članci

HBOR otvara kredite za preradu hrane uz otpis do 40 posto glavnice

28.10.2026.

Prijave počinju 28. listopada, a prerađivačima mesa, žitarica, voća i povrća dostupno je ukupno 18,6 milijuna eura

Čepinski kupus više nije samo kralj zimnice: Zaštićen je u EU, a Čepin mu priprema veliki povratak

23.10.2026.

Čepinski je kupus još od doba Turaka, kada se njime kao valutom trgovalo, pa sve do danas, kada je taj kralj zimnice zaštićen europskom markicom izvornosti, bio posebno cijenjen

Jesenska sjetva u znaku nedostatka vlage: Zbog ovoljetne suše pao je prinos svih ratarskih kultura

21.10.2026.

Ova je godina najvjerojatnije najhladnija godina do kraja stoljeća. S ovom, nimalo optimističnom prognozom za budućnost poljoprivredne proizvodnje prof. dr. sc. Bojana Stipeševića s osječkog Fakulteta agrobiotehničkih znanosti zaključena je konferencija z

Zlatna žutica poharala vinograde: Naređeno krčenje njih 127

20.10.2026.

Fitosanitarna inspekcija Državnog inspektorata (DIRH) provela je tijekom rujna i prve polovice listopada ciljane nadzore vinograda radi suzbijanja zlatne žutice vinove loze, pri čemu je ta bolest utvrđena u 127 vinograda, te je radi sprječavanja daljnjeg

Čepinski kupus dobio europsku zaštitu, prepoznat će se po posebnoj oznaci

19.10.2026.

Europska komisija donijela je Provedbenu uredbu kojom se naziv “Čepinski kupus” upisuje u registar Zaštićenih oznaka izvornosti (ZOI) na razini cijele Europske unije. Time je taj tradicionalni slavonski proizvod dobio najvišu pravnu zaštitu i prepoznatlji

Tag cloud

  1. 2928 članka imaju tag turizam
  2. 2750 članka imaju tag hrvatska
  3. 1540 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1842 članka imaju tag svijet
  5. 1412 članka imaju tag ict
  6. 1597 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2021 članka imaju tag financije
  8. 545 članka imaju tag krediti
  9. 1668 članka imaju tag izvoz
  10. 1333 članka imaju tag trgovina
  11. 1386 članka imaju tag industrija
  12. 1276 članka imaju tag investicije
  13. 1091 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1105 članka imaju tag menadžment
  15. 718 članka imaju tag tehnologija
  16. 1192 članka imaju tag EU
  17. 881 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 705 članka imaju tag opg
  19. 464 članka imaju tag BDP
  20. 554 članka imaju tag porezi
  21. 390 članka imaju tag kompanije
  22. 803 članka imaju tag maloprodaja
  23. 568 članka imaju tag poticaji
  24. 534 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 716 članka imaju tag marketing
  26. 415 članka imaju tag potpore
  27. 467 članka imaju tag start up
  28. 385 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  29. 430 članka imaju tag vlada
  30. 458 članka imaju tag koronavirus
  31. 518 članka imaju tag eu fondovi
  32. 966 članka imaju tag kriza
  33. 497 članka imaju tag gospodarstvo
  34. 443 članka imaju tag osijek
  35. 536 članka imaju tag obrazovanje
  36. 500 članka imaju tag prehrambena industrija
  37. 519 članka imaju tag dzs
  38. 459 članka imaju tag energetika
  39. 420 članka imaju tag hnb
  40. 349 članka imaju tag hgk