Nerad državne birokracije koštao 32 milijuna kuna

Jedanaest državnih agencija, fondova i zavoda koje je Vlada na svojoj posljednjoj sjednici odlučila ukinuti, u prošloj je godini na naručivanje intelektualnih usluga potrošilo 32 milijuna kuna. Ovaj podatak iz Vladina prijedloga reorganizacije državne administracije svjedoči da dijelovi državne administracije kojima slijedi ukidanje i pripajanje ministarstvima ili drugim fondovima i agencijama, nisu bili u stanju odraditi čak ni redoviti posao, iako je u njima radilo 962 službenika i namještenika, a kamoli nešto više od toga. Tako je Šumarska savjetodavna služba, koja će biti pripojena Javnom poduzeću “Hrvatske šume”, u 2009. naručila intelektualnih usluga u vrijednosti 13,1 milijun, a Hrvatski fond za privatizaciju za 9,5 milijuna kuna. U HFP-u rade 172, a u Šumarskoj savjetodavnoj službi 85 djelatnika.

Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama potrošila je dva milijuna kuna na intelektualne usluge, a u budućnosti će biti dio Agencije za upravljanje državnom imovinom. I Hrvatska agencija za borbu protiv dopinga u športu imala je velike potrebe za vanjskom suradnjom, plativši je ukupno 2,6 milijuna kuna. Iako je država veleposjednik nekretnina, sve ustanove na čije se ukidanje ide do jeseni rade u unajmljenom prostoru. Fond za privatizaciju godišnji najam prostora plaća 2,2 milijuna, Agencija za promicanje izvoza i ulaganja 1,9 milijuna, Fond za regionalni razvoj 212 tisuća a Fond za razvoj i zapošljavanje 136 tisuća kuna. Ukupno, porezne je obveznike samo najam prostora za državna tijela koja će biti ukinuta godišnje koštao desetak milijuna kuna.

Europski kriteriji
Od ovako nabujale državne administracije veliku korist imaju i kompanije poput telekomunikacijskih, sudeći prema podatku da su suvišne agencije i fondovi godišnje na telefon i internet trošile četiri milijuna kuna. Rekorder među njima je Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu koji je na telekomunikacijske usluge lani potrošio milijun i 183 tisuće kuna. U tom zavodu rade 252 djelatnika, ali neće svi prijeći u Ministarstvo poljoprivrede koje preuzima poslove zavoda, već samo onoliko koliko resor koji vodi Petar Čobanković odredi da je potrebno.

Ovi i drugi financijski pokazatelji o radu državnih tijela za rezalište nisu, međutim, bili odlučujući kriterij za ukidanje. Prema riječima ministra uprave Davorina Mlakara, u prvom koraku preustroja državne administracije vodilo se prije svega računa o tome je li postojanje neke agencije ili zavoda u skladu s tekovinama Europske unije.

- U nastavku preustroja, nakon provedenih usklađivanja s Europskom komisijom, predložit će se daljnja racionalizacija agencija, zavoda i fondova koji su osnovani zbog poslova u pristupanju Europskoj uniji - najavio je Mlakar. U Hrvatskoj 240 pravnih osoba ima status tijela javne vlasti, od čega je 135 različitih agencija, fondova i zavoda.Prema tome, recentna ukidanja trebala bi biti samo prvi korak k pravoj racionalizaciji državne administracije.