Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

14 Sij 2016

Nije lako zadovoljiti očekivanja kupaca skupog namještaja

Izvor: www.poslovni.hr · Autor: Juraj Lončarić  

Nije lako zadovoljiti očekivanja kupaca skupog namještaja

Tržište visoke kupovne moći čine izbirljivi, platežno sposobni potrošači skupog i ekskluzivnog namještaja, kojima je prioritet visoki stil i standard života, a njihov broj u razvijenim i zemljama u razvoju je u trendu blagog rasta.

Novim trendom u hrvatskoj proizvodnji namještaja, nastupima na svjetskim mega sajmovima i nagradama za produkt dizajn otvoreno je poslije privatizacije vlasništva novo poglavlje u radu i poslovanju drvoprerađivačke industrije. Zaokret na tržišno gospodarenje dinamično je u tijeku, u čemu naši zapadni susjedi imaju 70 godina iskustva.

Tvornice odustaju od upravljanja koje je bilo u primjeni u vrijeme kada je domaće tržište bilo zatvoreno za uvoz namještaja, a izvoz je obilno subvencioniran. Krajem 2015. konačno se u zemljama EU vidio izlaz iz sedam godina dugog ciklusa recesije. Istina, točne su uopćene informacije da je globalno tržište polutrajnih potrošnih dobara, pa i namještaja, turbulentno, ali su nedovoljne za upravljanje industrijskom operativom, čak se previše pesimistično inerpretiraju. Nama u Hrvatskoj majka priroda godinama "poklanja" obnovljiv izvor sirovine - šume, kompetitivnu prednost koja je potencijalna i realno moguća, ali još nedovoljno ekonomski efikasno iskorištena od strane drvoprerade kao izvor nacionalnog i društvenog blagostanja.

Interes je Europske unije graditi gospodarstvo utemeljeno na obnovljivim prirodnim resursima. Međunarodna razmjena namještaja bilježi dinamičan rast zadnjih 20 godina. Od 36 miljardi eura u 1992. godini na 118 miljardi eura u 2012. godini. Do devedesetih godina prošlog stoljeća na zapadnom tržištu namještaja imali smo segmentaciju tržišta potrošača prema dohodovnim kategorijam, točnije kupovnoj moći: visoka, visoka srednja, srednja, niska srednja i niska. Koja, tvrdi se, danas više ne vrijedi.

Srednji društveni stalež gubi kupovnu moć, pada u nižu dohodovnu kategoriju. Piramida, dugo godina važeći grafički prikaz segmentacije tržišta namještaja razvijenih zemalja, uvjetno rečeno - srušena je. Poslije toga, većina analitičara tvrdi da se u zemljama zapadne Europe dogodila polarizacija potrošača namještaja u dva suprotna pola, oko dvije kategorije. Jedna je relativno uska (ali šira nego jučer) kategorija potrošača s visokim dohotkom, tzv. "tržište visoke kupovne moći", a druga kategorija je masovna, to su potrošači s niskim dohocima, tzv. "masovno tržište" ekonomičnog namještaja.

Etablirana konkurencija
Tržište visoke kupovne moći čine izbirljivi, platežno sposobni potrošači skupog i ekskluzivnog namještaja. Kojima je prioritet visoki stil i standard života, odnosno statusni simboli. U razvijenim, kao i u zemljama u razvoju, broj potrošača te kategorije je u trendu blagog rasta. Zahvaljujući njima vrh nekadašnje piramide se širi. Lijepo je proizvoditi za bogate. Ali ni u kojem slučaju nije lako niti jednostavno. Traži se originalnost ideja, dizajna, besprijekorna kakvoća proizvoda, izvrsna organizacija businessa itd.

Također, dosljedna primjena strategije diferencijacije proizvoda i procesa. Još bolje je kada proizvođač namještaja uspije implementirati vlastiti brend. Ući na to tržište ozbiljan je izazov. Konkurencija su brendirane tvornice koje su se dugogodišnjim aktivnostima etablirale na tom tržištu. Poslije "navale" proizvođača s Dalekog istoka na tržište EU mnogi europski proizvođači namještaja obilaze vrata "raja" tj. tržišta potrošača visoke kupovne moći.

Traženje najniže cijene
Tržište ekonomičnog namještaja karakterizira serijska, masovna proizvodnja namještaja koja dizajnom i kakvoćom proizvoda zadovoljava prosječan životni standard potrošača. Proizvodnja i distribucija čine velike napore, u okviru prodajne cijene i troškova, da bi zadovoljili potrebe i želje potrošača. Opravdano je zaključiti da u ovom segmentu dominira hiperprodukcija raznih grupa i vrsta namještaja. Kada se čuje da je zaposlenje nesigurno, da u četvrtom tjednu mjeseca obitelj nema novaca, da stanovi nisu veći od 70 kvadrata, da konkurencija pri prodaji te kategorije namještaja primjenjuje popust od namanje 10%, tada, zna se da je riječ o namještaju za masovno tržište. Na kojem je veliko učešće potrošača koji odlučuju o kupovini namještaja temeljem najniže cijene.

Zato je u prvom planu upravljanja tvornicama primjena strategije niskih troškova. Primjena diferencijacije se ne isključuje. Neki tvrde da će se u skoroj budućnosti cijene ekonomičnog namještaja formirati u Pekingu, Indiji, Poljskoj i Turskoj. "Zlatne godine" businessa poslije Drugog svjetskog rata, kada je potražnja na tržištu namještaja zapadne Europe bila veća od ponude davna su prošlost. Poslije naftne krize sedamdesetih godina ponuda namještaja stiže i prestiže potražnju. U zemljama EU, velikim uvoznicama, ponuda (domaća proizvodnja plus uvoz), veća je od domaće potražnje. Posljedice su poznate. Cilj je stvoriti preferenciju i odanost potrošaća, drugim riječima zadovoljiti potražnju izbirljivih i zahtijevnih kupaca i potrošača koji su za veću stvarnu ili opaženu vrijednost spremni platiti premijsku cijenu. Zadobiti povjerenje potrošača visoke kupovne moći znači ostvariti u proizvodnji i distribuciji inovacije koje generiraju nove vrijednosti.

Za što su nužna nova strateška rješenja i aktivnosti koja će potrošače motivirati da bace u otpad "stari namještaj" i da kupe novi estetski moderan i funkcionalan namještaj. Posljednjih dvadeset i više godina na periferiji mnogih europskih gradova prestale su proizvoditi velike tvornice namještaja. Njihove pozicije u gradovima zauzeli su trgovački lanci i trgovački centri čija je specijalnost maloprodaja namještaja, opreme za stanovanje i uređenje javnih prostora. Riječ je o realizaciji orijentacije na kupce (trgovci su bili poduzetniji i brži). Razlog je očigledan - maksimalno se približiti potrošaću, njegovim mogućnostima, potrebama i željama. Jer u fokusu je personalizacija kupovine i podrška brojnim potrošačima na mjestu kupovine. Danas, trgovački lanci aktivno sudjeluju u promociji internet kupovine tj. razvoja e-trgovine.

Orijentacija na potrošače
Paralelno sa šoping centrima širi se mreža novo koncipiranih i organiziranih dućana manjeg formata čiji je asortiman namještaja u većini slučaja ciljan na potražnju potrošača visoke kupovne moći. Dakako, toj kategoriji potrošača nude također svoje visoko kvalitetne usluge interijeristi i kontraktori, fizičke i pravne osobe. Zahvaljujući poslovnoj politici orijentacije na potrošače, trgovci namještajem u zapadnoj Europi u većini slučaja diktiraju uvjete proizvođačima.


Komentari članka

Vezani članci

Turizam nam ozbiljno posustaje u utrci s Mediteranom. Već treću godinu zaredom padaju realni prihodi

15.04.2026.

U odnosu na predpandemijsku 2019. Hrvatska realno ostvaruje oko petinu manje prihoda, pogoršanje je ubrzano, dok cijenama gotovo dosežemo prosjek EU-a

MMF blago snizio prognozu rasta hrvatskog gospodarstva, očekuje veću inflaciju

15.04.2026.

Hrvatsko gospodarstvo porast će ove godine za 2,6 posto, nešto slabije no što su pokazivale dosadašnje prognoze, objavio je u utorak Međunarodni monetarni fond (MMF), dok bi manjak u bilanci plaćanja trebao biti znatno veći.

Marković Vukadin o turističkoj sezoni usred krize: Možda će nam i svanuti

07.04.2026.

Gost u središnjem Dnevniku HRT-a bila je Izidora Marković Vukadin iz Instituta za turizam. Komentirala je trenutačno stanje predsezone te kakva su daljnja očekivanja s obzirom na promijenjene energetske i geopolitičke okolnosti.

Nikad više milijunaša: 10 posto u Hrvatskoj drži pola imovine

07.04.2026.

Uz rekordno bogatstvo u svijetu i Hrvatskoj, razvija se cijeli ekosustav usluga za HNWI klijente, od investicijskih savjeta do pravnih i concierge usluga

Turistička sezona očekuje se s optimizmom i oprezom: Hoteli bilježe stabilnu rezervaciju, otkazi uglavnom iz SAD-a i Azije

03.04.2026.

Više od polovine hotelskih objekata u Hrvatskoj bilježi stabilan booking u odnosu na isto razdoblje prošle godine, i po broju dolazaka i po dužini noćenja, dok ih trećina bilježi rast rezervacija od tri do šest posto, pa domaće turističke tvrtke unatoč po

Tag cloud

  1. 2847 članka imaju tag turizam
  2. 2698 članka imaju tag hrvatska
  3. 1805 članka imaju tag svijet
  4. 1484 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 2002 članka imaju tag financije
  6. 1560 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 1649 članka imaju tag izvoz
  8. 1320 članka imaju tag trgovina
  9. 1387 članka imaju tag ict
  10. 1329 članka imaju tag industrija
  11. 1243 članka imaju tag investicije
  12. 1079 članka imaju tag zapošljavanje
  13. 1071 članka imaju tag menadžment
  14. 1181 članka imaju tag EU
  15. 868 članka imaju tag poduzetništvo
  16. 684 članka imaju tag opg
  17. 793 članka imaju tag maloprodaja
  18. 556 članka imaju tag poticaji
  19. 690 članka imaju tag tehnologija
  20. 709 članka imaju tag marketing
  21. 406 članka imaju tag potpore
  22. 517 članka imaju tag hotelijerstvo
  23. 458 članka imaju tag koronavirus
  24. 965 članka imaju tag kriza
  25. 515 članka imaju tag eu fondovi
  26. 536 članka imaju tag porezi
  27. 490 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 529 članka imaju tag obrazovanje
  29. 497 članka imaju tag prehrambena industrija
  30. 437 članka imaju tag osijek
  31. 448 članka imaju tag start up
  32. 541 članka imaju tag krediti
  33. 510 članka imaju tag dzs
  34. 452 članka imaju tag energetika
  35. 461 članka imaju tag BDP
  36. 418 članka imaju tag hnb
  37. 426 članka imaju tag vlada
  38. 345 članka imaju tag hgk
  39. 356 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  40. 440 članka imaju tag banke