Nije zbog siromaštva. Napravljeno je opsežno istraživanje kod hrvatskih iseljenika u Njemačku

Komentari Hrvata koji već dulje vrijeme koricu kruha zarađuju izvan granica Lijepe naše, prvenstveno na području Njemačke, kao i crne prognoze o daljnjem iseljavanju ljudi iz Hrvatske, trebali bi upaliti alarm za uzbunu, jer svakim danom sve više nestajemo kao narod i većina onih koji su se s autobusnih kolodvora zaputili za boljim životom ne žele se vratiti. Od utemeljenja Hrvatske do danas nije se puno toga učinilo da se mlade zadrži, a razgovarajući s njima, nažalost, dobivate isti odgovor: "Ako ste mladi i živite u Hrvatskoj, onda imate veliki problem."

Kad se uzme u obzir tko bi sve mogao otići iz Hrvatske do 2026. godine, to bi bilo ukupno oko 800 tisuća ljudi, a već ih je 300 tisuća otišlo. Hrvatska će za sedam godina izgubiti cijeli potencijal ljudi koji se mogu iseliti i tada će zapravo iseljavanje stati. Te alarmantne brojke najavljuje dr. Tado Jurić predstavljajući knjigu "Iseljavanje Hrvata u Njemačku. Gubimo li Hrvatsku?", u kojoj su prezentirani rezultati prvog znanstvenog istraživanja uzroka i posljedica te obilježja novijih iseljavanja Hrvata u Njemačku.

Istraživanje je provedeno u Njemačkoj među hrvatskim iseljenicima koji su se iselili u razdoblju od priključenja Hrvatske EU-u, i to na uzorku od 1200 ispitanika.
– Knjiga je glas iseljenika koji su se u zadnjih pet godina iselili iz Hrvatske i to je, zapravo, njihova poruka hrvatskoj Vladi. Iseljenici u Njemačku ispunjavali su čitav niz upitnika, počevši od toga koliko su zadovoljni životom u Njemačkoj, zašto se ne bi vratili u Hrvatsku, zašto su otišli. Knjiga donosi čitav niz odgovora koji tište naše iseljenike i nas koji razmišljamo o odlasku jer je nastala jedna vrsta društvene psihoze. Izgubit ćemo Hrvatsku kad izgubimo Hrvate – upozorava dr. Jurić.

– Ni jedna članica EU-a do sada nije imala iseljavanje od tisuću posto, s 5000 na 50 tisuća građana godišnje, samo u kratkom razdoblju od četiri godine. Masovno odlaze mladi ljudi u dobi između 20 i 40 godina s obitelji, koji su izgubili nadu i sigurnost. Kad uzmemo u obzir tko bi sve mogao otići iz Hrvatske do 2026. godine, to je ukupno oko 800 tisuća ljudi, a već ih je 300 tisuća otišlo.

Nažalost, ništa ne ukazuje na to da postoji neki ozbiljan impuls u društvu da će se stvari promijeniti – kazao je Jurić, te dodao da premijer Andrej Plenković tvrdi da se jedan broj ljudi vraća u Hrvatsku i da je to točno. No, riječ je o 15 tisuća ljudi godišnje koji se vraćaju, ali to su stari gastarbajteri koji se vraćaju u mirovinu, a ne mladi koji su otišli, istaknuo je Jurić.
Prema percepciji iseljenika koji su sudjelovali u ovom znanstvenom istraživanju, glavni motivi za iseljavanje nisu ekonomski.

Analiza stajališta Hrvata u Njemačkoj pokazala je kako hrvatski iseljenici imaju predodžbu da u Hrvatskoj nisu institucionalizirane vrijednosti radne etike i uopće poštenja, te smatraju da se hrvatsko društvo moralno slomilo.
Glavni čimbenici koji su doveli do iseljavanja svrstani su u osam kategorija.

– Prva je kategorija slabost institucija i nemoral političkih elita, pa bismo mogli reći da se Hrvati iseljavaju zbog nepravde, a ne zbog siromaštva, te korumpirano društvo, gdje su u upitniku kazali da se poštenje i rad ne isplate. S jedne strane ne nagrađujemo ispravno ponašanje, a s druge strane ne sankcioniramo neispravno ponašanje. Pravosuđe je veliki problem koje naši iseljenici ističu – kazao je Jurić, te je dodao da imamo i problem medija, koji nam zajedno s političkim elitama šalju poruku da u Hrvatskoj više ništa nije ostalo vrijedno i da se spašava tko može.

Istraživanja koja su objedinjena u knjizi dr. Tadića pokazuju jasnu vezu između političke etike, slabih institucija i iseljavanja, a u njima je sudjelovalo 53 posto žena i 47 muškaraca.
– Nemoral političkih elita, pravna nesigurnost, nepotizam i korupcija svakako su među glavnim razlozima za iseljavanje. Ako se otvori koje radno mjesto, tu većinom upadaju, slikovito kazano, ljudi s vezom ili pak oni koji imaju podobnu člansku iskaznicu – takvi su komentari većine iseljenih ispitanika – navodi autor istraživanja kakvo do sada uopće nije provedeno.

Iseljavanju su najskloniji ljudi u dobi između 25 i 40 godina i čine čak 58,33 ispitanika. Malo manje od 10 posto ispitanika prije iseljavanja nije tražilo posao, njih oko 39 posto bilo je nezaposleno i aktivno je tragalo za poslom, dok je njih čak 55 posto bilo zaposleno.

Oko 25 posto ispitanika ima potpuno negativan stav o Hrvatskoj, dok je njih 70 posto zadovoljno zaradom, smještajem i životom u Njemačkoj. Ostanak u Njemačkoj priželjkuje 51,2 posto ispitanika, njih oko 15 posto vratilo bi se u Hrvatsku, 40 posto ne namjerava povratak u svoju domovinu, pa bi iz Njemačke otišli u neku drugu zemlju, a njih 45 posto kazalo je – možda. Iako se spominje Irska, Njemačka je zemlja u koju, nažalost, odlazi većina Hrvata.
Korizma je, a ovo su brojke za promišljanje!