Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

17 Velj 2012

Nijemci su svjetski prvaci u štednji!

Izvor: www.profitiraj.hr · Autor: Profitiraj.hr  

Nijemci su svjetski prvaci u štednji!

Dok vlade danas širom svijeta gledaju gdje, kako i koliko mogu uštedjeti, i svaka se para dva puta okreće prije no što se potroši, ljudi u Njemačkoj su prekoračili još jednu magičnu granicu – po prvi puta u povijesti je iznos ukupne ušteđevine prešao sumu od 10 bilijuna eura – to je ona brojka sa trinaest nula, koja se može napisati i ovako: 10.000.000.000.000.

Tolika je bila vrijednost svih ušteđevina u gotovom novcu, vrijednosnim papirima i nekretninama privatnih kućanstava u Njemačkoj u trećem tromjesečju, objavio je Savez njemačkih banaka. Samo za usporedbu: to je više od svih javnih dugova svih 27 zemalja članica EU-a. A da se Nijemci odluče na takvu velikodušnost i odreknu se tog novca u korist zajednice, pod tim bi kišobranom mjesta bilo i za Hrvatsku. Po riječima Bernda Sprengera, financijskog stručnjaka i povijesničara finacija, u poslijeratnom razdoblju se u Njemačkoj bilježi kontinuiran porast vrijednosti vlasništva u rukama pojedinaca. “Još 1960., dakle 12 godina nakon monetarne reforme i uvođenja njemačke marke (DM) je ukupna ušteđevina iznosila samo oko 165 milijardi maraka, dakle oko 80 milijardi eura”, kaže Sprenger. 30 godina kasnije, uoči ponovnog ujedinjenja Njemačke, to je vlasništvo već naraslo na iznos od 1400 milijardi eura. “Nijemci su dakle bili vrlo marljivi u posljednjih 60 godina”, konstatira ovaj povijesničar. Ma koliko iznos od deset tisuća milijardi eura izgledao velik, on je u stvarnosti još veći: u ovu računicu nije uključena vrijednost pokretnog vlasništva pojedinaca poput automobila, namještaja, nakita ili umjetnina. Istovremeno od čitave sume treba međutim odbiti iznos dugova koje njemački građani imaju – oko 1800 milijardi eura. Prema toj računici vrijednos s kojim Nijemci doista raspolažu je ipak viši od osam tisuća milijardi eura! Pritom je važno napomenuti: tu se radi isključivo o ukupnoj vrijednosti i statističkim podacima – o tome kako je to bogatstvo raspoređeno ti podaci ništa ne govore. Stavljanje ovih brojaka u različite omjere pokazuje koliko je ta suma doista velika. Tako je ukupna vrijednost ušteđevine od 8 bilijuna eura četiri puta veća od sadašnjeg iznosa zaduženja njemačke države, koje je trenutno oko 2100 milijardi eura. A ukupni dug svih 17 zemalja članica euro zone u trećem tromjesečju prošle godine je zabilježilo dug od 8200 milijardi eura, dakle upravo toliko koliko je neto iznos njemačke ušteđevine. Ukupan dug svih 27 zemalja članica EU-a iznosi 10 300 milijardi eura. Kada se radi o načinu pohranjivanja svoh imetka, Nijemci preferiraju faktor sigurnosti: od 4700 milijardi novčanih ušteda je više od dvije trećine u gotovini, na štednim knjižicama ili oročenim računima odnosno u potraživanjima naspram osiguravajućih društava. Samo pet posto je neposredno uloženo u dionice.

U posljednjih 20 godina se količina ušteđenog novca gotovo utrostručila – sa 1750 milijardi na početku 1991. godine, godine ujedinjenja Njemačke, ta je suma narasla na sadašnjih 4725 milijardi. To pokazuje da “iznos vrijednosti koju Nijemci posjeduju kontinuirano raste”, kaže Bernd Sprenger, i dodaje da samo prolazni potresi na financijskom tržištu taj rast povremeno usporavaju. “Do toga međutim nikada nije dolazilo zato jer Nijemci načinju svoju ušteđevinu”, naglašava financijski povijesničar, već je uvijek imalo veze s “padom vrijednost akcija na svjetskom tržištu novca.” Nijemci naime i dalje vrijedno štede – danas jednako kao i u prošlosti.


Komentari članka

Vezani članci

Kako do dijela od 47 milijuna eura, dosad najpovoljnijeg izvora financiranja za poljoprivrednike?

19.07.2026.

Najavljene zajmove i kredite s kapitalnim rabatom odnosno onih s otpisom dijela glavnice, ukupne vrijednosti 47 milijuna eura, komentirala je za Agroklub Ana-Marija Špicnagel, konzultantica s gotovo 15 godina iskustva u pripremi i provedbi EU projekata u

HUP protiv poreza na ekstraprofit: Kažnjava se poduzetnički rizik i uspjeh

26.06.2026.

Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) upozorava u četvrtak kako bi uvođenje poreza na prekomjernu dobit poslalo negativan signal domaćim i stranim investitorima, dok Hrvatska dovršava proces pristupanja OECD-u.

Istarski poduzetnici zatražili više od 28 milijuna eura kredita, dio sredstava već je gotovo potrošen

26.06.2026.

Kroz kreditnu liniju "Poduzetnik Istarska županija 2025." dosad je obrađen 151 zahtjev za dodjelom poduzetničkih kredita i zatražen iznos veći od 28,1 milijuna eura, izvijestila je u četvrtak Istarska razvojna agencija IDA.

Paušalac ili d.o.o.: što se više isplati nakon reforme

07.06.2026.

Računica pokazuje da kod prihoda od 60 tisuća eura d.o.o. postaje povoljniji tek ako stvarni godišnji troškovi prijeđu oko 36.600 eura

Kako tvrtke preko Revoluta mogu izbjeći blokade, ovrhe i stečaj u Hrvatskoj

28.05.2026.

Zakonski nije regulirano da pravna osoba mora imati aktivan račun u RH, pa se postavlja pitanje kako prisilno naplatiti od nje potraživanje

Tag cloud

  1. 2886 članka imaju tag turizam
  2. 2728 članka imaju tag hrvatska
  3. 1514 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1818 članka imaju tag svijet
  5. 1405 članka imaju tag ict
  6. 1582 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2009 članka imaju tag financije
  8. 544 članka imaju tag krediti
  9. 1665 članka imaju tag izvoz
  10. 1323 članka imaju tag trgovina
  11. 1360 članka imaju tag industrija
  12. 1263 članka imaju tag investicije
  13. 1086 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1089 članka imaju tag menadžment
  15. 702 članka imaju tag tehnologija
  16. 1185 članka imaju tag EU
  17. 876 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 695 članka imaju tag opg
  19. 463 članka imaju tag BDP
  20. 369 članka imaju tag kompanije
  21. 795 članka imaju tag maloprodaja
  22. 560 članka imaju tag poticaji
  23. 711 članka imaju tag marketing
  24. 409 članka imaju tag potpore
  25. 523 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 459 članka imaju tag start up
  27. 458 članka imaju tag koronavirus
  28. 373 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  29. 541 članka imaju tag porezi
  30. 516 članka imaju tag eu fondovi
  31. 965 članka imaju tag kriza
  32. 496 članka imaju tag gospodarstvo
  33. 533 članka imaju tag obrazovanje
  34. 438 članka imaju tag osijek
  35. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  36. 515 članka imaju tag dzs
  37. 454 članka imaju tag energetika
  38. 419 članka imaju tag hnb
  39. 429 članka imaju tag vlada
  40. 347 članka imaju tag hgk