Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

01 Ou 2017

Niži PDV za sjeme pamuka i kikirikija, ne i za ječam i raž

Izvor: www.vecernji.hr · Autor: Jolanda Rak Šajn  

Niži PDV za sjeme pamuka i kikirikija, ne i za ječam i raž

I najplodnija tla u Slavoniji su kisela, žedna i jalova zbog prekomjernog korištenja umjetnih gnojiva, kojih smo među najvećim potrošačima u Europi, upozorio je nadavno u intervjuu za Večernji list neovisni agrarni analitičar i stručnjak za ekološku i održivu poljoprivredu Darko Znaor ističući kako na sagorjelom humusu možemo imati još najviše 60 do 100 žetvi.

No dok prodaju gnojiva, pesticida, herbicida i sličnog Pravilnikom o izmjenama i dopunama Pravilnika o PDV-u Ministarstva financija od početka godine stimuliramo i nižim PDV-om od 13% – na poboljšivače tla, primjerice, koji zemlju vraćaju u život, zaboravilo se.

Iako je sve spremno za proljetnu sjetvu, na njih se i dalje obračunava stopa PDV-a od 25%, ljute se ratari i proizvođači, a to je tek jedna u nizu nebuloza novoga pravilnika koji su, kako neslužbeno doznajemo, kreirali financijski i porezni, a ne i poljoprivredni stručnjaci, zbog čega je i Ministarstvo poljoprivrede ovih dana zatražilo sastanak nadležnima iz Porezne uprave.

Ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić od početka godine najavio je, podsjetimo, niži PDV na repromaterijal, sjeme i sadnice te stočnu hranu. No u šumi novih proizvoda i usluga Porezne uprave kojima PDV “pada” na 13%, gdje se nabrajaju i dječje sjedalice, ulaznice za koncerte, stavljanje u promet urna i ljesova..., i poljoprivreda je samo taksativna stavka. Pod sjemenjem na koje je manji PDV čak je i sjeme kikirikija, pamuka, sezama, ricinusa ili riže, kao da su hrvatske njive upravo stvorene za tu vrstu kultura.

S druge strane, ni riječi o sjemenu boba, sadnicama povrća, jagoda... A iako je i većina domaće pšenice lani bila za stočnu ishranu, samo se kukuruz i soja ubrajaju u hranu za životinje po sniženoj stopi.

– Nema ni ječma, raži ni zobi – nabraja predsjednik Udruge Život Antun Laslo, ističući kako je cijeli sustav naopačke postavljen.

– Ozbiljnim OPG-ima u sustavu PDV-a on je samo prolazna stavka, bio on 13 ili 25%. Na ruku se išlo samo hobistima i vikendašima – uvjeren je Laslo, čija udruga predlaže da se PDV ukalkulira u cijenu mlijeka i drugih proizvoda domaćih proizvođača, čime bi se najlakše pomoglo selu, potrošači bi više jeli domaće, a država time ne bi puno izgubila.

Dijelu proizvođača, trgovaca i distributera nerazumljivo je spadaju li u stočnu hranu i stočni kvasac, sol za lizanje, peletirana lucerna, soda-bikarbona, kao i neke gotove krmne smjese i mineralno-vitaminski dodaci pa ih jedni naplaćuju s 13, drugi s 25% PDV-a.

U Velebit-Agru nesretni su što poboljšivačima tla, zeolitu, kalcitu... koji smanjuju korištenje NPK gnojiva koja osiromašuju i zakiseljuju tlo, rahle zemlju, jačaju imunitet bilja što znači manje zaštite kroz kemiju, vežu teške metale i pesticide, ne zagađuju tla ni vode..., nije pala stopa PDV-a. Direktor Marijan Hren kaže kako je žalosno da to sve moraju objašnjavati institucijama koje bi po svome znanju trebale biti i ispred njih.

Iz Ministarstva financija jučer nismo dobili odgovor, dok iz Ministarstva poljoprivrede kažu kako su svjesni brojnih primjedbi i zahtjeva za objašnjenja. Tvrde da oni nisu izravno sudjelovali u izmjenama pravilnika, jer je porezna politika u nadležnosti Ministarstva financija pa nisu mogli utjecati ni na listu proizvoda za koje je uvedena snižena porezna stopa.

No ministar Tomislav Tolušić odmah je, kažu, reagirao na pristigle primjedbe i zatražio razgovor s nadležnima, dok su mjerodavne uprave Ministarstva još krajem prošlog mjeseca Poreznoj upravi poslale detaljno očitovanje i cjelovit prijedlog promjena snižene stope PDV-a u poljoprivredi – kažu iz Ministarstva ističući kako bi odgovor Porezne uprave javnosti mogao biti poznat u idućih 10-ak dana.

– Potvrdi li se pak idućih mjeseci i definitivno da repromaterijal, sadnice i sjemenje, odnosno stočna hrana u maloprodaji nisu pojeftinili, a što se očekivalo, Ministarstvo će razmotriti novi prijedlog prema Vladi RH, o povratku porezne stope na 25% – priopćili su.


Komentari članka

Vezani članci

Kako do dijela od 47 milijuna eura, dosad najpovoljnijeg izvora financiranja za poljoprivrednike?

19.07.2026.

Najavljene zajmove i kredite s kapitalnim rabatom odnosno onih s otpisom dijela glavnice, ukupne vrijednosti 47 milijuna eura, komentirala je za Agroklub Ana-Marija Špicnagel, konzultantica s gotovo 15 godina iskustva u pripremi i provedbi EU projekata u

VSŽ otvara javni poziv vrijedan 330.000 eura: Poduzetnici mogu dobiti do 5.000 eura za razvoj poslovanja

15.07.2026.

VINKOVCI - VSŽ otvara javni poziv težak 330.000 eura za potporu gospodarstvu, a pojedinačni iznosi kretat će se od 500 do 5000 eura po korisniku. Mikro, mali i srednji poduzetnici i obrtnici novac će moći uložiti u nove strojeve, opremu, uređenje prostora

Ove godine zasijano više pšenice, manje kukuruza i soje

14.07.2026.

Statistički podaci o prvim procjenama zasijanih površina važnijih usjeva u ovoj godini pokazuju da su povećane površine pod pšenicom, uljanom repicom, suncokretom i šećernom repom, a istovremeno je smanjena sjetva kukuruza i soje.

Obrtnici pretekli poduzetnike, stiže 1,4 milijuna eura za gospodarstvo

14.07.2026.

Broj je aktivnih obrta u Osječko-baranjskoj županiji premašio broj poduzetnika, obveznika poreza na dobit, i to je, uz već otprije iznesene podatke o rekordnoj zaposlenosti (98,5 tisuća) i nikad manjoj nezaposlenosti (manje od osam posto), još jedan očit

Žetva pšenice u Baranji privodi se kraju, ali ratari strahuju da bi novi toplinski val mogao ugroziti kukuruz

10.07.2026.

Na baranjskim je poljima u punom jeku žetva pšenice, a sudeći po meteorološkim prognozama, ratarima kiša neće zasmetati da vrlo brzo obave taj najopsežniji sezonski posao.

Tag cloud

  1. 2886 članka imaju tag turizam
  2. 2728 članka imaju tag hrvatska
  3. 1513 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1817 članka imaju tag svijet
  5. 1404 članka imaju tag ict
  6. 1580 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2009 članka imaju tag financije
  8. 544 članka imaju tag krediti
  9. 1664 članka imaju tag izvoz
  10. 1323 članka imaju tag trgovina
  11. 1357 članka imaju tag industrija
  12. 1262 članka imaju tag investicije
  13. 1086 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1088 članka imaju tag menadžment
  15. 702 članka imaju tag tehnologija
  16. 1185 članka imaju tag EU
  17. 875 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 694 članka imaju tag opg
  19. 463 članka imaju tag BDP
  20. 369 članka imaju tag kompanije
  21. 795 članka imaju tag maloprodaja
  22. 560 članka imaju tag poticaji
  23. 711 članka imaju tag marketing
  24. 409 članka imaju tag potpore
  25. 523 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 459 članka imaju tag start up
  27. 458 članka imaju tag koronavirus
  28. 372 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  29. 541 članka imaju tag porezi
  30. 516 članka imaju tag eu fondovi
  31. 965 članka imaju tag kriza
  32. 496 članka imaju tag gospodarstvo
  33. 533 članka imaju tag obrazovanje
  34. 438 članka imaju tag osijek
  35. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  36. 515 članka imaju tag dzs
  37. 453 članka imaju tag energetika
  38. 419 članka imaju tag hnb
  39. 429 članka imaju tag vlada
  40. 347 članka imaju tag hgk