Poduzetnički portal · Članak
Od sljedeće godine će kao posljedica nove zakonske regulative u većini gradova i općina poskupiti i voda jer će se na računima pojaviti nova naknada za razvoj. Uz to, tvrtke za vodoopskrbu i odvodnju se trebaju izdvojiti iz komunalnih poduzeća i poslovati bez gubitaka, pa će se cijena vode obračunavati po ekonomskim kriterijima. Dosad su se gubici tih tvrtki pokrivali iz drugih djelatnosti u okviru istog poduzeća.
To što te odluke dosad nisu bile donijete može se zahvaliti samo intertnosti gradova i općina, ali i veoma konfuznoj zakonskoj regulativi i nedonošenju raznih uredbi i pravilnika koji propisuju čak tri zakona koja reguliraju pitanje vodoopskrbe i odvodnje - Zakona o vodama, Zakona o financiranju vodnog gospodarstva i Zakona o komunalnom gospodarstvu. Poskupljenje vode tako će se uklopiti u najavljena poskupljenja plina i struje u sljedećoj godini, ali i opći porast cijena. Koliko će građani i gospodarstvo osjetiti novu naknadu nismo još mogli saznati jer svaka lokalna jedinica donosi o tome zasebnu odluku. Ukratko, dio novca za izgradnju vodoopskrbe i odvodnje koji je dosad išao iz proračuna, ubuduće treba pokriti kroz novu naknadu od krajnjeg korisnika. Time će se s jedne strane rasteretiti lokalni proračuni, a plaćanje prebaciti na krajnje korisnike. Naknada se mora koristiti isključivo za razvoj mreže, a izbjegavanje njenog uvođenja znači da se ne planira nova gradnja, što je teško zamislivo. “Upravo pripremamo novi model kako bi naknadu uveli od siječnja i računi će biti veći. Nažalost, opet će građani za ovo kriviti lokalnu upravu i njihove komunalne tvrtke, ali zakone je donijela Vlada”, kaže Zvonimir Mršić, gradonačelnik Koprivnice. On je nezadovoljan i što će morati izdvojiti poduzeće za vodoopskrbu iz zajedničke komunalne tvrtke jer će im to povećati trošak. Smatra da upravo državni proračun najviše zarađuje na cijenama komunalnih usluga jer Vlada uzima 23 posto PDV-a i ne želi ga smanjiti iako je to moguće po uzoru na europsku praksu.
U Zagrebu također pripremaju novi model obračuna koji će predložiti gradonačelniku. Direktor Vodoopskrbe i odvodnje Davor Poljak kaže da rade na modelu koji će razlikovati cijenu nove naknade za one koji koriste postojeću infrastrukturu i za one dijelove grada u kojima su potrebna dodatna ulaganja. “Generalno bi se zbog nove naknade trebale podići cijene, ali ima mjesta gdje će možda ostati ista, a negdje možda i manja. Ipak, s tom naknadom se ide ka zaštiti voda i ovo je samo jedan korak”, kaže Poljak. Tomislav Kezelj, predsjednik Hrvatske grupacije vodovoda i kanalizacije napominje da uvođenje nove naknade ne bi trebalo donijeti značajnije promjene u onim gradovima koji su i dosad imali posebne naknade u cijeni iz kojih su gradili infrastrukturu, ali pod drugim imenima. Kaže da sve ovisi od ugovora, koliko se davalo iz proračuna, koliko je bilo pomoći ministarstava, koliko Hrvatskim vodama. Međutim, on izdvajanje vodoopskrbnih poduzeća vidi kao put ka poskupljenju. “Novi zakoni idu za tim da cijena vode bude ekonomska, a ne više politička”, kaže Kezelj. Zasad je donesena uredba o tome kako izračunati posebnu naknadu, ali i u njoj nedostaju parametri. Također se treba propisati i zaštitna, socijalna cijena vode i kako je izračunavati.
Još od donošenja novog Zakona o vodama početkom ove godine cijena pročišćavanja ne bi se trebala plaćati po količini isporučene, nego po količini ispuštene vode. To je izuzetno važno za proizvođače pića ili drugu industriju koja u prozvodnji troši vodu, pa su količine preuzete vode i dvostruko veće od ispuštene. Primjerice, u Zagrebu je cijena vode za gospodarstvo viša od 28 kuna, upravo zbog naknade za pročišćavanje. Zagreb takav, pošteniji način plaćanja, zasad odbija uvesti. Pročišćavanje ima dosad 11 gradova. Tomislav Kezelj ipak kaže da tvrtke mogu ugraditi mjerače za ispuštenu vodu i zahtijevati od gradova da im tako naplaćuju. Pravi problem će biti kada istekne maksimalni prijelazni rok 2015. godine, do kada bi i svi građani na isti način trebali plaćati pročišćavanje. Mjerače ispuštene vode u zgradama je skoro nemoguće uvesti.
Komentari članka
Vezani članci
Vlada uručila 52 ugovora u vrijednosti 565 milijuna kuna za investicijske projekte
23.03.2022.Vlada je uručila 25 ugovora za sustav javne vodoopskrbe i javne odvodnje, ukupne vrijednosti 394 milijuna kuna, od čega je 241 milijun kuna bespovratnih EU-ovih sredstava.
Potpisani ugovori za 44 vodoopskrbna projekta vrijedna 164 milijuna kuna
06.09.2017.Odobreno je ukupno 74 projekata ukupne vrijednosti 300 milijuna kuna, a potpora iznosi do 100 posto ukupnih prihvatljivih troškova. Najviši iznos javne potpore je 1 milijun eura
Ministarstvo turizma daje 20 milijuna kuna za infrastrukturu
08.08.2017.Ministarstvo turizma objavilo je javni poziv za podnošenje zahtjeva za dodjelu bespovratnih sredstava iz Programa razvoja javne turističke infrastrukture u 2017. godini, za što je osigurano 20 milijuna kuna
Karlovac 2 - Projekt od 23 milijuna eura pred aplikacijom za fondove EU-a
11.01.2016.“Karlovac 2” s radnim podnaslovom “Aglomeracija Karlovac - Duga Resa” naziv je novog kapitalnog projekta proširenja sustava ...
Plitvice žedne unatoč obilju vode
30.12.2015.Odabirom konzorcija na čelu s biogradskom tvrtkom Via factum započela je faza izrade opsežne studijsko-projektne dokumentacije ...
Tag cloud
- 2848 članka imaju tag turizam
- 2704 članka imaju tag hrvatska
- 1805 članka imaju tag svijet
- 1484 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
- 2003 članka imaju tag financije
- 1561 članka imaju tag poljoprivreda
- 1650 članka imaju tag izvoz
- 1320 članka imaju tag trgovina
- 1388 članka imaju tag ict
- 1331 članka imaju tag industrija
- 1243 članka imaju tag investicije
- 1079 članka imaju tag zapošljavanje
- 1072 članka imaju tag menadžment
- 1181 članka imaju tag EU
- 869 članka imaju tag poduzetništvo
- 684 članka imaju tag opg
- 793 članka imaju tag maloprodaja
- 556 članka imaju tag poticaji
- 690 članka imaju tag tehnologija
- 709 članka imaju tag marketing
- 406 članka imaju tag potpore
- 517 članka imaju tag hotelijerstvo
- 458 članka imaju tag koronavirus
- 965 članka imaju tag kriza
- 515 članka imaju tag eu fondovi
- 536 članka imaju tag porezi
- 491 članka imaju tag gospodarstvo
- 529 članka imaju tag obrazovanje
- 498 članka imaju tag prehrambena industrija
- 437 članka imaju tag osijek
- 448 članka imaju tag start up
- 541 članka imaju tag krediti
- 511 članka imaju tag dzs
- 452 članka imaju tag energetika
- 461 članka imaju tag BDP
- 418 članka imaju tag hnb
- 426 članka imaju tag vlada
- 345 članka imaju tag hgk
- 356 članka imaju tag žensko poduzetništvo
- 440 članka imaju tag banke
Tečajna lista
| Valuta | Kupovni | Srednji | Prodajni |
|---|---|---|---|
| EUR | 7,50 | 7,53 | 7,55 |
| USD | 7,23 | 7,25 | 7,28 |
| GBP | 8,81 | 8,84 | 8,86 |
| CHF | 7,23 | 7,25 | 7,27 |
| CAD | 5,56 | 5,57 | 5,59 |
Dionice
Rast Pad Promet| Ticker | Zadnja | Promjena |
|---|---|---|
| DDJH-R-A | 51,00 | +2,27 |
| HUPZ-R-A | 1.087,99 | +1,86 |
| JDPL-R-A | 78,98 | +1,69 |
| DLKV-R-A | 125,50 | +1,13 |
| LKRI-R-A | 100,05 | +1,09 |
| Ticker | Zadnja | Promjena |
|---|---|---|
| TNPL-R-A | 638,00 | -7,38 |
| ISTT-R-A | 184,99 | -4,64 |
| ZVZD-R-A | 2.600,00 | -3,70 |
| BLJE-R-A | 84,10 | -3,69 |
| LANO-R-A | 9,01 | -3,33 |
| Ticker | Zadnja | Promet |
|---|---|---|
| INA-R-A | 3.800,00 | 1.121,33 |
| ADRS-P-A | 213,50 | 1.067,50 |
| HT-R-A | 241,99 | 407,22 |
| ADPL-R-A | 99,85 | 225,82 |
| IGH-R-A | 740,00 | 97,14 |
