Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

01 Srp 2019

Nova turistička pravila od iduće sezone: iznajmljivačima paušal od 350 do čak 1000 kuna po krevetu!

Izvor: www.slobodnadalmacija.hr · Autor: Ružica Mikačić  

Nova turistička pravila od iduće sezone: iznajmljivačima paušal od 350 do čak 1000 kuna po krevetu!

Nova turistička pravila od iduće sezone: iznajmljivačima paušal od 350 do čak 1000 kuna po krevetu! Evo koliko bi iznosila turistička pristojba po danu, plaćat će i kruzeri

Ovo je zadnja godina u kojoj je boravišna pristojba jednaka u cijeloj zemlji u određenim kategorijama smještaja i godišnjem dobu.
Od iduće godine visina turističke pristojbe, kako se ona sada zove, a koja se plaća za svako noćenje turista, može biti različita u svakoj od 310 turističkih zajednica u zemlji. Ovisno o tome za što se odluče njihove lokalne uprave i županijske skupštine, koje odluku o tome moraju donijeti do 15. rujna ove godine, umjesto sadašnjih 10 kuna u sezoni i osam kuna izvan nje, turistička pristojba dogodine može biti i do 20 kuna za svako noćenje u sezoni, odnosno do 14 kuna izvan glavne sezone.

Naime, Ministarstvo turizma upravo je uputilo u e-Savjetovanje novi Pravilnik o najvišem i najnižem iznosu turističke pristojbe, nakon što je Sabor izglasao u svibnju paket turističkih zakona, i to Zakon o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma, Zakon o turističkoj pristojbi i Zakon o članarinama u turističkim zajednicama. Novim zakonom odluka o visini turističke pristojbe prepuštena je javnim upravama regija i županija, koje u rasponu koji je određen Pravilnikom odlučuju same o visini prihoda od noćenja turista koje će tako imati njihova turistička i lokalna zajednica.

Pravilnikom se propisuje najniži i najviši iznos turističke pristojbe po osobi i noćenju, najniži i najviši paušalni iznos turističke pristojbe koji plaćaju osobe koje pružaju uslugu smještaja u domaćinstvu i na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu i visina godišnjeg paušalnog iznosa koji plaća vlasnik kuće, apartmana ili stana za odmor za sebe i članove uže obitelji.

Zakonom o turističkoj pristojbi propisano je da ministar turizma donosi pravilnik o najnižem i najvišem iznosu turističke pristojbe, pa je tako predloženo da za noćenje u smještajnom objektu u kojem se obavlja ugostiteljska djelatnost (hoteli, sobe, apartmani, obiteljski smještaj, kuće za odmor) minimalni iznos turističke pristojbe po noćenju bude 10 kuna, a maksimalni 20 kuna za razdoblje od 1. travnja do 30. rujna.

U ostalom razdoblju godine minimalni iznos turističke pristojbe bio bi sedam kuna, a najviši 14 kuna. Do sada je najniža pristojba bila sedam, a najviša 10 kuna po noćenju. Za noćenje u kampovima, najniža turistička pristojba je osam kuna, a najviša 15 kuna, odnosno pet i deset kuna za razdoblje od 1. listopada do 31. ožujka.

Pravilnikom se određuje i raspon godišnjeg paušala koji po krevetu plaćaju iznajmljivači, pa će oni tako od 2020. godine plaćati paušal turističke pristojbe u rasponu od 350 do čak tisuću kuna po krevetu. Podsjetimo, do sada su domaćini iznajmljivači plaćali od 172 kune do najviše 345 kuna po krevetu godišnje, dok im sada lokalne vlasti taj iznos mogu povećati i za tri puta. Prvi put je izdvojeno paušalno plaćanje za smještaj na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima čiji je minimum smanjen s 350 na 200 kuna radi poticanja razvoja kontinentalnog turizma.

Obveznici plaćanja postaju i kruzeri u teritorijalnim vodama RH, a najviši iznos turističke pristojbe plaćali bi brodovi na kružnom putovanju kada se brod nalazi na vezu u luci ili sidrištu luke, i to prema kapacitetu putnika. Tako bi brodovi s više od dvije tisuće putnika plaćali 30 tisuća kuna turističku pristojbu luci uplovljenja, dok bi oni najmanji, sa po 200 putnika, plaćali tek oko dvije tisuće kuna po brodu.

Županijske skupštine dužne su odluke o visini turističke pristojbe za svaki pojedini grad i općinu za 2020. godinu donijeti do 15. rujna 2019. godine. Visina turističke pristojbe, umjesto dosadašnja tri razdoblja (glavna sezona, predsezona, zima), može se odrediti za najviše dva sezonalna razdoblja, s time da jedno sezonalno razdoblje traje od 1. travnja do 30. rujna. Visina turističke pristojbe od 1. siječnja 2020. godine više se ne određuje prema turističkim razredima, a u pojedinoj županiji mogu se propisati različite visine turističke pristojbe za svaki grad ili općinu.

Ako, pak, županijska skupština ne donese odluku o visini turističke pristojbe i godišnjeg paušalnog iznosa turističke pristojbe do 15. rujna, primjenjivat će se najniži iznos turističke pristojbe, odnosno najniži paušalni iznos turističke pristojbe utvrđen Pravilnikom, pojašnjavaju u MInistarstvu turizma.

– S ciljem podizanja konkurentnosti, visinu turističke pristojbe donosit će lokalne zajednice. Osim decentralizacije, ciljevi cjelokupnog paketa zakona odnose se i na pojačanu promociju na domaćem i inozemnim tržištima i osiguravanje dostatnih sredstava za turističke zajednice. Potičemo udruživanje turističkih zajednica te ulaganja u razvoj prema modelu destinacijskih menadžment organizacija i u vezi s tim osiguravamo dostatna sredstava za njihovo funkcioniranje, što uključuje svrhovitije raspoređivanje sredstava turističke pristojbe unutar sustava turističkih zajednica – kaže ministar turizma Gari Cappelli.

Sedam županija uberu 500 milijuna kuna
Boravišna pristojba jedan je od najizdašnijih prihoda turističkih zajednica i Hrvatske turističke zajednice (HTZ), od koje se prikupi oko 500 milijuna kuna godišnje, i to najvećim dijelom u sedam primorskih županija.

Kako naplaćuju drugi: od pola do sedam eura
Visina turističke pristojbe u Hrvatskoj i s novim rasponima njezina povećanja od 0,7 do 2,7 eura po noćenju, i dalje će biti među najnižima u europskom turističkom okruženju. Primjerice, u Španjolskoj ta pristojba po danu iznosi od 0,45 do 4,5 eura, uz još po dva eura "ekološke takse" u pojedinim rivijerama u špici sezone, u Italiji je od 0,20 do 7 eura, a Venecija se sprema odrediti 10 eura pristojbe po noćenju. U Portugalu se plaća od 1 do 2 eura, u Austriji od 0,15 do 4,5 eura, Francuskoj od 1,50 do 6 eura, u Grčkoj 0,50 do 4 eura, u Sloveniji od 1 do 2,5 eura, kojima se dodaje još 0,8 eura pristojbe za promociju. U Belgiji su te pristojbe do 7 eura za noć, u Berlinu 6 eura za noć, dok München uopće nema turističku pristojbu...


Komentari članka

Vezani članci

Vrijeme kad se svaki apartman punio sam od sebe je prošlo. Matematika je neumoljiva

20.07.2026.

Trebamo li mjeriti broj noćenja ili samo prihode? Koliko ove godine stoji kuglica sladoleda, kao da je taj broj kristalna kugla za cijelu sezonu? Uništava li turizam lokalni način života i kako bismo točno trebali uzeti novac koji donosi, a da pritom ništ

Lov na tune u Medulinu privlači goste

20.07.2026.

U Medulinu, jednom od naših najposjećenijih turističkih odredišta, uz bogatu ljetnu ponudu, posebnu pozornost privlače atraktivne manifestacije kao što je Big Game Fishing, odnosno lov na tune.

Restorani na obali poluprazni. "To se vidi. Mislili smo da ovako možemo vječno"

19.07.2026.

U LIPNJU se po ugostiteljskim objektima jelo i pilo više nego prošle godine, pokazuju podaci Porezne uprave. Broj računa izdanih u kafićima i restoranima porastao je za 2,65 posto, a na hranu i piće potrošeno je čak 6,62 posto više. No, ugostitelji tvrde

Hrvatska je europski rekorder po sezonalnosti: U srpnju i kolovozu ostvaruje se više od polovice svih godišnjih noćenja

19.07.2026.

Iako je jačanje cjelogodišnjeg poslovanja jedan od najvažnijih ciljeva razvoja našeg turizma, Hrvatska u Europi drži neslavno prvo mjesto upravo po - sezonalnosti. Naime, novi podatci Eurostata pokazuju kako je u 2025. sezonalnost bila najnaglašenija upra

Hrvatska ima najbolje ocjene na Mediteranu, a gosti bježe

16.07.2026.

Analiza 1,6 milijuna recenzija otkriva da kruna počiva na blagim domaćim ocjenama, dok raste nezadovoljstvo cijenama i uslugom

Tag cloud

  1. 2886 članka imaju tag turizam
  2. 2728 članka imaju tag hrvatska
  3. 1513 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1817 članka imaju tag svijet
  5. 1404 članka imaju tag ict
  6. 1580 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2009 članka imaju tag financije
  8. 544 članka imaju tag krediti
  9. 1664 članka imaju tag izvoz
  10. 1323 članka imaju tag trgovina
  11. 1357 članka imaju tag industrija
  12. 1262 članka imaju tag investicije
  13. 1086 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1088 članka imaju tag menadžment
  15. 702 članka imaju tag tehnologija
  16. 1185 članka imaju tag EU
  17. 875 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 694 članka imaju tag opg
  19. 463 članka imaju tag BDP
  20. 369 članka imaju tag kompanije
  21. 795 članka imaju tag maloprodaja
  22. 560 članka imaju tag poticaji
  23. 711 članka imaju tag marketing
  24. 409 članka imaju tag potpore
  25. 523 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 459 članka imaju tag start up
  27. 458 članka imaju tag koronavirus
  28. 372 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  29. 541 članka imaju tag porezi
  30. 516 članka imaju tag eu fondovi
  31. 965 članka imaju tag kriza
  32. 496 članka imaju tag gospodarstvo
  33. 533 članka imaju tag obrazovanje
  34. 438 članka imaju tag osijek
  35. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  36. 515 članka imaju tag dzs
  37. 453 članka imaju tag energetika
  38. 419 članka imaju tag hnb
  39. 429 članka imaju tag vlada
  40. 347 članka imaju tag hgk