Novac EU-a za projekte odlazi u vjetar zbog centralizacije

Na projekt “Lokalna partnerstva za zapošljavanje” čiji je cilj smanjiti nezaposlenost i “prijetnje” od nove nezaposlenosti 20 posto ciljne skupine kojima su ovakvi projekti namijenjeni neće apsolutno reagirati, njih 20 posto odmah će se odazvati takvim akcijama te će tražiti pomoć i savjete dok je onih preostalih 60 posto, možemo kazati, kritično, jer su to oni koje će se neprestano morati “gurati i gurati” da bi nešto napravili. Pritom mislim na sve aktere ove priče - upravu, ekonomsku i poslovnu zajednicu, socijalne i građanske društvene partnere te obrazovne institucije - kaže Cleofe Guardigli, glavna projektna savjetnica spomenutog projekta, za hrvatske prilike i sve županije vrijednog milijun eura koji se financira u sklopu IV. komponente pretpristupne pomoći (IPA) koja zemljama kandidatkinjama za EU, između ostalog, pomaže u izradi strategije zapošljavanja te razvoja ljudskih potencijala.

Partner projekta Hrvatski je zavod za zapošljavanje, a provodi ga konzorcij pod vodstvom njemačkog partnera Gesellschalf fur Versicherungswissenschaft und-gestaldung e.V.(GVG). Iako se baza podataka po županijama, pa tako i u Splitsko-dalmatinskoj županiji još ažurira, ona sada u Splitskoj županiji broji nekih 80-ak sudionika, što iz javnog, što iz privatnog sektora s kojima će se već u travnju, kaže Guardigli, započeti prve treninge o tome kako se pripremiti i na što se fokusirati pri izradi strategija zapošljavanja, odnosno onoga što je Hrvatskoj u datom trenutnu od kadra i potrebno.

- Do kraja 2010. godine svaka bi županija u suradnji s lokalnim partnerskim institucijama trebala imati gotove analize o tržištu ponude i potražnje potrebnog kadra, a do kraja veljače 2011. godine u ruci bi morali imati listu projekata - kaže savjetnica ovog projekta. Nije ovo izmišljanje tople vode, ovi projekti su već negdje primijenjeni, doduše za svaku zemlju ili regiju i posebno prilagođeni, ali funkcioniraju - pojašnjava.

Elitni ili masovni turizam
Kako u praksi izgleda primjena ovakvih projekata, njegova primjena i povezivanje cijele lokalne zajednice Guardigli nudi nekoliko primjera. Tako, s obzirom na to da je Dalmacija turističko odredište, treba riješiti problem sezonaca, a kako je Regionalnim operativnim planom (ROP) predviđeno da se Dalmacija bazira na turizmu, valja smisliti kako te ljude zaposliti na deset ako ne i 12 mjeseci godišnje.

- Morate se odlučiti hoćete li biti zemlja masovnog ili kvalitetnog turizma, odnosno hoće li deset Talijana potrošiti tisuću kuna ili jedan elitni gost dvije tisuće kuna - kaže Guardigli napominjući kako u takvoj odluci mora sudjelovati koliko javni, toliko i privatni sektor.

Nudi i primjer problema velikog broja domaćih i neuređenih pristupnih cesta pokraj turističkih objekata, ali i šire, gdje se, kaže Guardigli elitni gost neće, jer mu je to onemogućeno, zaustavljati, a i pristup nekim objektima neće mu biti dostupan, pa se sljedeće godine u Hrvatsku definitivno neće vratiti. Jedina prepreka na koju Guardigli ukazuje, što se ujedno dogodilo i u Bugarskoj i Rumunjskoj, zadnjim članicama koje su pristupile EU-u, jest jaka centraliziranost tih zemalja i provođenje dvostrukih pravila i zakona, onih dogovorenih s Unijom te vlastitih koji otežavaju birokraciju. Bugarska je tako od sveg predviđenog budžeta iz pretpristupnih fondova iskoristila samo deset posto – od oko 6,9 milijardi eura.

- Slaba iskorištenost novca proizlazi iz centraliziranog sustava, a to nikako nije dobro. Stoga valja voditi računa o decentralizaciji Hrvatske i rješavanju problema po regijama. U suprotnom ostaje tromi sustav koji na kraju krajeva usporava i ovakve projekte, a novac odlazi u vjetar – napominje naša sugovornica.