Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

05 Lis 2021

Novac koji gastarbajteri šalju u Hrvatsku iz inozemstva premašio zaradu od stranih turista. Evo konkretnih brojki

Izvor: www.novilist.hr · Autor: Jagoda Marić  

Novac koji gastarbajteri šalju u Hrvatsku iz inozemstva premašio zaradu od stranih turista. Evo konkretnih brojki

Naknade hrvatskim radnicima iz inozemstva, a posebice doznake što ih građani zaposleni diljem svijeta šalju u gotovini i neformalnim kanalima svojim obiteljima i prijateljima već godinama imaju na potrošnju i makroekonomsku stabilnost u Hrvatskoj znatno veći utjecaj nego u većini ostalih članica Europske unije. Iako su mnoga predviđanja govorila da će te doznake, gotov novac koji u Hrvatsku stiže iz inozemstva, oslabiti u pandemiji, one su zapravo još jače pomogle kućanstvima u Hrvatskoj da se nose s krizom. Ostale su stabilne u prošloj godini, a u prvoj polovini ove godine, pokazuju to podaci Hrvatske narodne banke (HNB), i dodatno su rasle, pa su tako doznake u gotovini što su ih naši radnici iz inozemstva poslali svojim obiteljima bile veće od prihoda koje je Hrvatska u isto vrijeme ostvarila od dolazaka inozemnih turista.

U prva dva tromjesečja radničke su doznake bile ukupno milijardu i 745 milijuna eura, dok je u isto vrijeme prihod koji je država ostvarila od dolazaka inozemnih turista bio milijardu i 494 milijuna eura. To znači da su različitim kanalima naši radnici iz inozemstva u domovinu poslali 351 milijun eura, odnosno 23,5 posto, više nego što su na smještaj, hranu ili zabavu potrošili inozemni turisti.

Više od troška aviona

Iako je postojao strah da će se zbog pandemije vrijednosti doznaka smanjiti to se u hrvatskom slučaju nije dogodilo i one su porasle za čak 206 milijuna eura, odnosno za 13,5 posto veće su nego lani. Samo u prvom tromjesečju ove godine građani su poslali 890,7 milijuna eura doznaka, a radoblju od početka travnja do kraja lipnja 854,3 milijuna eura. Znači u svakom su kvartalu svojim obiteljima građani poslali više novca nego što ga je država u prvoj tranši dobila iz europskog mehanizama za oporavak i otpornost.

No, nisu doznake koje radnici iz inozemstva šalju u Hrvatsku jedini priljev novca iz inozemstva što ga ostvaruju naši radnici. Na ime naknada iz inozemstva hrvatski su građani dobili ukupno milijardu i 67 milijuna eura. Iznos je to koji je za 68 milijuna eura veći od troška što će ga država imati za nabavu vojnih zrakoplova.

Strani radnici poslali iz Hrvatske 437,7 milijuna eura

Iako su doznake koje strani radnici iz Hrvatske šalju svojim obiteljima u matične zemlje znatno manje od onoga što hrvatski građani pošalju u Hrvatsku ipak je riječ o značajnom iznosu. Tako su prema podacima HNB-a strani radnici iz Hrvatske u inozemstvo poslali ukupno 437,7 milijuna eura u prvom polugodištu. Kad su u pitanju naknade zaposlenima, koje odlaze na račune u inozemstvo, tu su iznosi doista skromni. Dok je Hrvatima u prvih pola godine stiglo milijardu i 66 milijuna kuna, iz Hrvatske je otišlo tek 20 milijuna eura.

Kroz naknade zaposlenima ili osobne doznake u Hrvatsku iz inozemstva u prvih pola godine stiglo je dvije milijarde i 12 milijuna eura. Prihod je to koji je Hrvatska od inozemnih turista uspjela u pola godine ostvariti samo u pretpandemijskoj 2019. godini. U cijeloj prošloj godini doznake iz inozemstva bile su tri milijarde i 90 milijuna kuna, dok su naknade zaposlenima bile milijardu i 840 milijuna kuna.

Lošije nego 2019.

Što se tiče ovogodišnjih turističkih rezultata, odnosno prihoda od stranih turista oni su već u prvoj polovini godine bili znatno bolji nego lani, ali još uvijek daleko ispod ostvarenja u 2019. godini. U šest mjeseci ove godine prihodi od turizma iz inozemstva bili su milijardu i 494 milijuna što je za čak 56 posto više nego lani u isto vrijeme, kad je ostvareno 957 milijuna kuna. Dakle, već u prvih pola godine turizam je u 2022. godini, kad su u pitanju gosti iz inozemstva, donio 537 milijuna kuna više nego lani.

Prvo polugodište bilo je zbog strožih epidemioloških mjera znatno lošije nego lani, ali su zato travanj, svibanj i lipanj donijeli ukupan prihod od milijardu i 247 milijuna eura, što je gotovo 700 milijuna eura više nego u lanjskom drugom tromjesečju.


Komentari članka

Vezani članci

Vrijeme kad se svaki apartman punio sam od sebe je prošlo. Matematika je neumoljiva

20.07.2026.

Trebamo li mjeriti broj noćenja ili samo prihode? Koliko ove godine stoji kuglica sladoleda, kao da je taj broj kristalna kugla za cijelu sezonu? Uništava li turizam lokalni način života i kako bismo točno trebali uzeti novac koji donosi, a da pritom ništ

Lov na tune u Medulinu privlači goste

20.07.2026.

U Medulinu, jednom od naših najposjećenijih turističkih odredišta, uz bogatu ljetnu ponudu, posebnu pozornost privlače atraktivne manifestacije kao što je Big Game Fishing, odnosno lov na tune.

HNB: Rast hrvatskog gospodarstva u drugom kvartalu mogao bi usporiti na 1,6 posto

20.07.2026.

Realni rast hrvatskog gospodarstva u drugom tromjesečju mogao bi usporiti na 1,6 posto na godišnjoj razini, dok bi rast na tromjesečnoj razini mogao iznositi 0,3 posto, procjena je Hrvatske narodne banke (HNB).

Restorani na obali poluprazni. "To se vidi. Mislili smo da ovako možemo vječno"

19.07.2026.

U LIPNJU se po ugostiteljskim objektima jelo i pilo više nego prošle godine, pokazuju podaci Porezne uprave. Broj računa izdanih u kafićima i restoranima porastao je za 2,65 posto, a na hranu i piće potrošeno je čak 6,62 posto više. No, ugostitelji tvrde

Hrvatska je europski rekorder po sezonalnosti: U srpnju i kolovozu ostvaruje se više od polovice svih godišnjih noćenja

19.07.2026.

Iako je jačanje cjelogodišnjeg poslovanja jedan od najvažnijih ciljeva razvoja našeg turizma, Hrvatska u Europi drži neslavno prvo mjesto upravo po - sezonalnosti. Naime, novi podatci Eurostata pokazuju kako je u 2025. sezonalnost bila najnaglašenija upra

Tag cloud

  1. 2886 članka imaju tag turizam
  2. 2728 članka imaju tag hrvatska
  3. 1513 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1817 članka imaju tag svijet
  5. 1404 članka imaju tag ict
  6. 1580 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2009 članka imaju tag financije
  8. 544 članka imaju tag krediti
  9. 1664 članka imaju tag izvoz
  10. 1323 članka imaju tag trgovina
  11. 1357 članka imaju tag industrija
  12. 1262 članka imaju tag investicije
  13. 1086 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1088 članka imaju tag menadžment
  15. 702 članka imaju tag tehnologija
  16. 1185 članka imaju tag EU
  17. 875 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 694 članka imaju tag opg
  19. 463 članka imaju tag BDP
  20. 369 članka imaju tag kompanije
  21. 795 članka imaju tag maloprodaja
  22. 560 članka imaju tag poticaji
  23. 711 članka imaju tag marketing
  24. 409 članka imaju tag potpore
  25. 523 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 459 članka imaju tag start up
  27. 458 članka imaju tag koronavirus
  28. 372 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  29. 541 članka imaju tag porezi
  30. 516 članka imaju tag eu fondovi
  31. 965 članka imaju tag kriza
  32. 496 članka imaju tag gospodarstvo
  33. 533 članka imaju tag obrazovanje
  34. 438 članka imaju tag osijek
  35. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  36. 515 članka imaju tag dzs
  37. 453 članka imaju tag energetika
  38. 419 članka imaju tag hnb
  39. 429 članka imaju tag vlada
  40. 347 članka imaju tag hgk