Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

16 Velj 2012

Novac od deviznih trezoraca može služiti i za obranu kune

Izvor: www.poslovni.hr · Autor: Ana Blašković  

Novac od deviznih trezoraca može služiti i za obranu kune

Dan nakon predstavljanja proračuna država se u utorak kod domaćih banaka zadužila za gotovo 800 milijuna eura. Premda je planirani iznos zaduženja eurskim trezorskim zapisima bio 700 milijuna, država je iskoristila dobru potražnju i premašila planirani iznos posudivši, uglavnom od banaka, 763,92 milijuna eura.

Velika emisija praktična je realizacija dogovora ministra Slavka Linića, guvernera Željka Rohatinskog i najvećih banaka o djelomičnom zatvaranju financijskih apetita države na domaćem tržištu. Iako su inicijalne informacije išle u smjeru da će HNB bankama pružiti dostatnu likvidnost spuštanjem granice minimalno potrebnih deviznih potraživanja, HNB je odlučio trezorske zapise u eurima priznati bankama u izračunu minimalno potrebnih likvidnih deviznih potraživanja u odnosu na devizne obveze, čime je postignut isti efekt oslobađanja likvidnosti. Potez HNB-a na tržištu je tumačen kao stvaranje dodatnoga manevarskog prostora središnjoj banci u slučaju pritisaka na slabljenje kune. "Odluka pogoduje i HNB-ovoj politici stabilnog tečaja jer bi država mogla sredstva od deviznih trezoraca konvertirati na tržištu u slučaju obnavljanja deprecijacijskih pritisaka na kunu", kažu analitičari Hypo banke. Najveći iznos eurskih trezoraca od 730,4 mil. eura plasiran je na rok od godinu i pol, za što će država platiti kamatnu stopu od 5,25%, dok je na 365 dana plasirano 33,5 mil. eura uz kamatu od 4,85%. Banke će novac za državne vrijednosnice uplatiti danas. Država je prodala i 32 mil. eura zapisa na rok od tri mjeseca uz kamatu od 4,3%. I u njihovu otkupu najviše je sudjelovao bankovni sektor, gotovo 95% emisije otkupile su domaće banke. Za trezorcima u domaćoj valuti nije bilo interesa pa je od planiranih 100 milijuna kuna država prikupila tek 4 milijuna kuna uz kamatu 4,7 posto. Stabilizirajući utjecaj na tečaj očekuju i u Raiffeisen banci. "Država je posljednjom aukcijom dobila 'čiste' eure koje može zamijeniti za kune na tržištu ili kod HNB-a, što će povećati devizne rezerve središnje banke i ojačati manevarski prostor za eventualne tečajne intervencije", smatra analitičarka Raiffeisen banke Zrinka Živković-Matijević.

U toj banci prognoze tečaja domaće valute vide u rasponu od 7,55 do 7,6 kuna za euro, s tim da godišnji prosjek očekuju bliže gornjoj granici tog raspona. Slična očekivanja ima i ekonomist SG - Splitske banke Zdeslav Šantić, koji ističe da će na vrijednost kune utjecati uspjeh izdanja domaće euroobveznice, (ne)potvrda rejtinga države, kao i turistička sezona te daljnje razduživanje. U Hypo banci, međutim, kažu: "Budući da povišeni 'counterparty' rizici usporavaju preraspodjelu likvidnosti unutar sustava, ne isključujemo da HNB uvede obrnute repo aukcije kako bi doziranjem likvidnosti u sustav ublažila tečajnu i kamatnu volatilnost." Tečaj je, kažu naši sugovornici, blago pao jer se tek očekuju efekti promjena u izračunu minimalno potrebnih deviznih potraživanja. Povremene pritiske na slabljenje kune ne treba isključiti jer se tvrtke i dalje razdužuju u inozemstvu, trendovi u robnoj razmjeni se pogoršavaju, a država smanjuje duga po trezorskim zapisima s valutnom klauzulom. Posljednjom aukcijom dug države po trezorskim zapisima dosegnuo je 15,7 mlrd. kuna. Najveći dio od 10,7 milijardi na naplatu stiže za godinu dana, a za dvije godine još 1,2 milijarde. Za tri mjeseca dospijeva 1,1 mlrd. kuna, a za pola godine država mora isplatiti 2,7 milijardi posuđenih kuna.


Komentari članka

Vezani članci

HNB: Rast hrvatskog gospodarstva u drugom kvartalu mogao bi usporiti na 1,6 posto

20.07.2026.

Realni rast hrvatskog gospodarstva u drugom tromjesečju mogao bi usporiti na 1,6 posto na godišnjoj razini, dok bi rast na tromjesečnoj razini mogao iznositi 0,3 posto, procjena je Hrvatske narodne banke (HNB).

Kako do dijela od 47 milijuna eura, dosad najpovoljnijeg izvora financiranja za poljoprivrednike?

19.07.2026.

Najavljene zajmove i kredite s kapitalnim rabatom odnosno onih s otpisom dijela glavnice, ukupne vrijednosti 47 milijuna eura, komentirala je za Agroklub Ana-Marija Špicnagel, konzultantica s gotovo 15 godina iskustva u pripremi i provedbi EU projekata u

HUP protiv poreza na ekstraprofit: Kažnjava se poduzetnički rizik i uspjeh

26.06.2026.

Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) upozorava u četvrtak kako bi uvođenje poreza na prekomjernu dobit poslalo negativan signal domaćim i stranim investitorima, dok Hrvatska dovršava proces pristupanja OECD-u.

Istarski poduzetnici zatražili više od 28 milijuna eura kredita, dio sredstava već je gotovo potrošen

26.06.2026.

Kroz kreditnu liniju "Poduzetnik Istarska županija 2025." dosad je obrađen 151 zahtjev za dodjelom poduzetničkih kredita i zatražen iznos veći od 28,1 milijuna eura, izvijestila je u četvrtak Istarska razvojna agencija IDA.

Paušalac ili d.o.o.: što se više isplati nakon reforme

07.06.2026.

Računica pokazuje da kod prihoda od 60 tisuća eura d.o.o. postaje povoljniji tek ako stvarni godišnji troškovi prijeđu oko 36.600 eura

Tag cloud

  1. 2886 članka imaju tag turizam
  2. 2728 članka imaju tag hrvatska
  3. 1514 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1818 članka imaju tag svijet
  5. 1405 članka imaju tag ict
  6. 1582 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2009 članka imaju tag financije
  8. 544 članka imaju tag krediti
  9. 1665 članka imaju tag izvoz
  10. 1323 članka imaju tag trgovina
  11. 1360 članka imaju tag industrija
  12. 1263 članka imaju tag investicije
  13. 1086 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1089 članka imaju tag menadžment
  15. 702 članka imaju tag tehnologija
  16. 1185 članka imaju tag EU
  17. 876 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 695 članka imaju tag opg
  19. 463 članka imaju tag BDP
  20. 369 članka imaju tag kompanije
  21. 795 članka imaju tag maloprodaja
  22. 560 članka imaju tag poticaji
  23. 711 članka imaju tag marketing
  24. 409 članka imaju tag potpore
  25. 523 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 459 članka imaju tag start up
  27. 458 članka imaju tag koronavirus
  28. 373 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  29. 541 članka imaju tag porezi
  30. 516 članka imaju tag eu fondovi
  31. 965 članka imaju tag kriza
  32. 496 članka imaju tag gospodarstvo
  33. 533 članka imaju tag obrazovanje
  34. 438 članka imaju tag osijek
  35. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  36. 515 članka imaju tag dzs
  37. 454 članka imaju tag energetika
  38. 419 članka imaju tag hnb
  39. 429 članka imaju tag vlada
  40. 347 članka imaju tag hgk