Novac se ipak najviše isplati držati u banci

Onima koji imaju kapital danas je sigurnije držati novac u banci nego ulagati ga u proizvodnju. U banci će na deset milijuna eura zaraditi sigurnih pet posto od kamata, dok u proizvodnji može imati gubitak - kaže Branko Parać, porezni stručnjak i ovlašteni revizor, na pitanje zašto strani i domaći ulagači izbjegavaju investirati u proizvodne pogone u Hrvatskoj, već radije novac ulažu u djelatnosti koje zahtijevaju manji kapital i nose manji rizik, kao što su trgovina i trgovački centri. Mnogi poduzetnici ne mogu ostvariti godišnji prinos na uloženi kapital veći od pet ili šest posto, pa im se više isplati uložiti u državne obveznice kojima je kamata 6,75 posto, uočio je nedavno i Ivica Mudrinić, predsjednik Nacionalnog vijeća za konkurentnost, kad je predstavljao rezultate istraživanja prema kojem je Hrvatska u dvije protekle godine na svjetskoj ljestvici konkurentnosti pala za 17 mjesta.

- Da bi se poduzetnike potaknulo na veća ulaganja u Hrvatskoj, u porezni sustav treba vratiti zaštitnu kamatu na poduzetnički kapital, koja je u Hrvatskoj postojala do kraja 2000. godine. Od osnovice za oporezivanje dobiti trebalo bi im odbiti iznos koji bi na kapital dobili njegovim držanjem u banci, plus iznos godišnje inflacije, što sve zajedno čini zaštitnu kamatu. Tako bi se poduzetnički kapital u Hrvatskoj zaštitio, a država bi poduzetnike potaknula na veće investicije u proizvodnju i otvaranje radnih mjesta - kaže Parać, koji smatra da je zaštita poduzetničkog kapitala goruće pitanje. I gospodarski stručnjak SDP-a Branko Grčić slaže se da poduzetnike treba stimulirati na ulaganje kapitala. Onima koji dobit ne žele potrošiti, nego je ponovno investirati, treba osigurati porezne olakšice, i to prema trima kriterijima - ako ulažu u proizvodnju, ako je ta proizvodnja izvozno usmjerena, kao i prema veličini poduzeća. Grčić naglašava da poduzetnike treba potaknuti i na zapošljavanje novih ljudi. - Na svakog novozaposlenog radnika poduzetnik ne bi trebao plaćati doprinose tijekom prve godine dana, u drugoj godini plaćao bi 50 posto doprinosa, a u trećoj godini puni iznos - predlaže Grčić. Nema sumnje da bi već i spomenuti poticaji mogli ponukati investitore na veća ulaganja. No, za bolje rezultate vlasti moraju poduzeti niz mjera dugoročnog karaktera, od pojednostavljenja poreznog sustava, preko poboljšavanja obrazovanja radne snage i veće fleksibilnosti radnog zakonodavstva, pa do veće djelotvornosti javne uprave i sudstva.