Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

11 Kol 2025

Novalja: Srpanj “na nuli”, no, turistički rezultati u svih sedam mjeseci ove godine bolji nego lani

Izvor: www.novilist.hr · Autor: Edi Prodan  

Novalja: Srpanj “na nuli”, no, turistički rezultati u svih sedam mjeseci ove godine bolji nego lani

Turistički promet na području grada Novalje za srpanj i prvih sedam mjeseci 2025. godine, samo u komercijalnom smještaju u koji se ne ubrajaju gosti u vlastitim, neregistriranim objektima za turističku djelatnost, pokazuje kako je u srpnju došlo do određene stagnacije, iako je ukupni broj noćenja veći nego lani, dok su rezultati na razini čitave godine, sedam mjeseci, znatno bolji nego lani. No, krenimo redom kako bismo došli do cjelovitih podataka i njihove jasne prezentacije.

Najprije dakle srpanj u kojem je zabilježeno 94.386 dolazaka turista, što je 2 posto manje nego lani. No, da sve zajedno ne bude u minusu, pobrinula su se noćenja kojih je ukupno bilo 629.816, odnosno 0,3 posto više nego 2024. godine. Ohrabrujući je to podatak jer pokazuje kako je u srpnju svaki pojedini gost ostvarivao skoro sedam noćenja što je za navike današnjih turista jako dobar podatak. Današnja turistička dinamika naime broji znatno manje dana ostanka u pojedinoj destinaciji, ali i višekratni dolazak, tako da je novaljski prosjek jako zanimljiv. On ujedno ukazuje na kvalitetu destinacije, njezinu sadržajnost i privlačnost, odmak od godinama spominjanog »sunca i mora«. Iako je dakako uvijek razlog za dolazak upravo naše more, ali i sunce jer oscilacije vremena koje su zabilježene u srpnju su sasvim sigurno, makar u jednom dijelu, kumovale manjem dolasku. Negativnoj srpanjskoj statistici dijelom su pomogli domaći turisti kojih je bilo 7.112 što je u odnosu na lanjskih 7.824 čak 9,1 posto manje. Kad smo spominjali vremenske oscilacije i nešto lošiji srpanj – temperaturno i po broju kišnih dana – sasvim je sigurno da je to utjecalo da dio domaćih gostiju odustane od odlaska na odmor. Kod stranaca, koji odmor planiraju znatno prije, takvih problema nije bilo, iako su i oni zabilježili 1,3 posto manje dolazaka. Ove je godine stranih dolazaka bilo 87.274, dok ih je lani bilo 88.456. U srpnju je domaćih noćenja bilo 41.906, što je u odnosu na lanjskih 44.071, 5 posto manje. I tu stranci značajno popravili prosjek jer stranih noćenja je bilo 587.910 što prema lanjskih 583.944 znači rast od 0,7 posto.

Dulji boravak Nijemaca

Vratimo li se na kumulativne podatke, na pregled čitave godine, brojke su znatno bolje. U prvih sedam mjeseci ove godine na području grada Novalje u komercijalnom smještaju je ostvareno 174.890 dolazaka turista, što je 2 posto više nego 2024. godine u istom razdoblju. Ostvarenih noćenja je iznad milijun – 1.051.223, što je velikih 3,3 posto više nego 2024. godine. I tu je razvidno da se prosječni ostanak bliži onih famoznih sedam dana, što je i želja najvećeg broja privatnih iznajmljivača koji uostalom čine najveći postotak raspoloživih kapaciteta. Ovaj je podatak tim zanimljiviji jer koliko god djelovali u predsezonskim mjesecima, jasno je da u njima malo tko ostaje na dulje razdoblje. Kad je Novalja u pitanju, izgleda nije tako, njezina sadržajnost utječe i na duljinu ostanka. Za razliku od srpnja koji bilježi pad, u prvih sedam mjeseci domaćih dolazaka bilo je 19.017, što je u odnosu na lanjskih 16.921 čak 12,4 posto više. Stranci su u tom promatranom statističkom podatku bili znatno stabilniji jer stranih dolazaka bilo je 155.873, tek neznatno više u odnosu na lanjskih 154.401, što je jedan posto više. Kod noćenja u prvih sedam mjeseci priča je donekle slična. Domaćih noćenja bilo je 83.595, što je prema 74.014 lanjskih čak 13 posto više. I stranci su u tom podatku bili izdašniji – stranih je noćenja bilo 967.628, što je prema lanjskih 943.192 nemalih 2,6 posto više.

Zanimljiva je i statistika po emitivnim zemljama za prvih sedam mjeseci. Uvjerljivi je lider Njemačka s 39.342 dolazaka, što je jedan posto manje nego lani. Ali su zato gosti iz te zemlje ostajali duže te su ostvarili 249.329 noćenja, što je dva posto više nego lani. Relativno blizu njemačkim podacima je – Slovenija. Mada, kad u suodnos stavimo broj stanovnika tih država, Slovenija i Slovenci su istinski fenomen hrvatskog turizma. Slovenija je dakle ostvarila 30.837 dolazaka, što je 1,7 posto više nego lani i 213.797 noćenja, što je 2,2 posto više nego lani. Po ukupnom broju dolazaka, kao i noćenja, na treće se mjesto plasirala – Hrvatska: 19.017 dolazaka, odnosno 12,4 posto više i 83.595 noćenja što je čak 13 posto više nego lani. Zanimljivo, na četvrtu se poziciju plasirala – Češka. Gosti iz te zemlje ostvarili su 12.558 dolazaka ili 5,5 posto više nego lani i skoro jednak broj noćenja kao daleko brojniji domaći gosti – 83.135 – 5,2 posto više nego lani. Veseli i veliki povratak talijanskih gostiju. Njih je u prvih sedam mjeseci bilo 14.927 ili 22,7 posto više, dok su im podaci za noćenja, bilo ih je 77.322, još i bolji – rast je veći od četvrtine, točno 25,6 više nego lani. Austrija je od najemitivnijih država jedina s negativnim podacima. Gosti iz te države su ostvarili 12.328 dolazaka, što je 2,4 posto manje i 72.127 noćenja, što je također za 2,2 posto manje nego lani. I na kraju analize prema državi dolaska, Poljska iz koje je u Novalju u prvih sedam mjeseci došlo 10.997 gostiju, što je 1,3 posto više nego lani, dok su s ostvarenih 70.486 noćenja za samo 0,3 posto bili bolji nego lani.


Komentari članka

Vezani članci

Čak 74% građana planira ljetovanje u Hrvatskoj, prosječna potrošnja raste na 1.404 eura

20.04.2026.

Interes građana za ljetovanje u Hrvatskoj ostaje stabilan: čak 74% ispitanika planira provesti ljetni odmor unutar zemlje što je na razini prošlogodišnjih rezultata. Istovremeno, raste planirana potrošnja: građani će za ljetovanje u prosjeku izdvojiti 1.4

Turizam nam ozbiljno posustaje u utrci s Mediteranom. Već treću godinu zaredom padaju realni prihodi

16.04.2026.

U odnosu na predpandemijsku 2019. Hrvatska realno ostvaruje oko petinu manje prihoda, pogoršanje je ubrzano, dok cijenama gotovo dosežemo prosjek EU-a

Ne prodaje se više smještaj nego doživljaj – kreativne industrije mijenjaju turizam Istre

15.04.2026.

Marijana Dabo Percan predsjednica je Strukovne grupe kulturno-kreativnih industrija Kreativna Istra pri Hrvatskoj gospodarskoj komori - Županijskoj komori Pula, gdje aktivno djeluje na jačanju vidljivosti i gospodarske uloge sektora. Fokus njezina djelova

Uskrsna tradicija, sunce i toplo vrijeme: Predsezona u Dubrovniku i Splitu

10.04.2026.

Uskrs označava službeni početak turističke predsezone u Dubrovniku. Ljetni red letenja uveden je prošlog vikenda u Zračnoj luci "Ruđer Bošković", a Stradun je danas bio pun posjetitelja iz svih krajeva svijeta. Najave za ljeto su odlične, pa ipak, promatr

Produženi uskrsni vikend u Hrvatskoj donio više od 411.000 noćenja

10.04.2026.

Tijekom produženog uskrsnog vikenda u Hrvatskoj je ostvareno 121 500 turističkih dolazaka i 411 200 noćenja, pokazuju najnoviji podaci sustava e-visitor. Podaci za današnji dan još se obrađuju, no zanimljivo je da smo i bez uključenog ponedjeljka nadmašil

Tag cloud

  1. 2848 članka imaju tag turizam
  2. 2704 članka imaju tag hrvatska
  3. 1805 članka imaju tag svijet
  4. 1484 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 2003 članka imaju tag financije
  6. 1561 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 1650 članka imaju tag izvoz
  8. 1320 članka imaju tag trgovina
  9. 1388 članka imaju tag ict
  10. 1330 članka imaju tag industrija
  11. 1243 članka imaju tag investicije
  12. 1079 članka imaju tag zapošljavanje
  13. 1072 članka imaju tag menadžment
  14. 1181 članka imaju tag EU
  15. 869 članka imaju tag poduzetništvo
  16. 684 članka imaju tag opg
  17. 793 članka imaju tag maloprodaja
  18. 556 članka imaju tag poticaji
  19. 690 članka imaju tag tehnologija
  20. 709 članka imaju tag marketing
  21. 406 članka imaju tag potpore
  22. 517 članka imaju tag hotelijerstvo
  23. 458 članka imaju tag koronavirus
  24. 965 članka imaju tag kriza
  25. 515 članka imaju tag eu fondovi
  26. 536 članka imaju tag porezi
  27. 491 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 529 članka imaju tag obrazovanje
  29. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  30. 437 članka imaju tag osijek
  31. 448 članka imaju tag start up
  32. 541 članka imaju tag krediti
  33. 511 članka imaju tag dzs
  34. 452 članka imaju tag energetika
  35. 461 članka imaju tag BDP
  36. 418 članka imaju tag hnb
  37. 426 članka imaju tag vlada
  38. 345 članka imaju tag hgk
  39. 356 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  40. 440 članka imaju tag banke