Nove carinske tarife u SAD-u ozbiljno prijete poslovanju hrvatskih tvrtki i izvozu

Trump je već potpisao memorandume o carinama za Kinu, Meksiko i Kanadu, Europa je dobila vremena do travnja, tada će završiti istraga o nepoštenim europskim praksama iz EU. Ne budemo li kupovali više američke nafte i plina, američki predsjednik se neće libiti uvesti cijeloj EU carine koje bi mogle uništiti 300 tisuća radnih mjesta samo u Njemačkoj

Donald Trump se vratio u Bijelu kuću i čini se da se ne libi ući u ozbiljan trgovinski rat. Već je potpisao memorandume koji stupaju na snagu 1. veljače prema kojima se uvode carine od 10 posto na uvoz iz Kine, te po 25 posto na uvoz iz Meksika i Kanade, a ako je vjerovati njegovim najavama, ništa bolje neće proći ni Europa koja je samo dobila malo više vremena. Prema Trumpovoj logici, Europska unija nije fer i ne igra pošteno, a zbog toga se SAD mora nositi s dugotrajnim trgovinskim deficitom.

- Europljani ne kupuju naše automobile. Ne kupuju naše poljoprivredne proizvode, ne uzimaju gotovo ništa. To ćemo preokrenuti nametanjem carina ili ćemo ih pak natjerati da kupuju više američke nafte i plina – najavio je još jednom Trump potpisujući prvog dana, netom nakon inaguracije, memorandum pod imenom "Trgovinska politika za Ameriku na prvom mjestu" (America First Trade Policy). U tom je dokumentu naložio odjelima za trgovinu i financije te američkom trgovinskom predstavniku da istraže trgovinski deficit i nepoštene trgovinske prakse iz EU i da preporuče odgovarajuće mjere do travnja. Tada bi stvar trebala biti kristalno jasna.

Odluka u travnju
Premda su do inaguracije europski dužnosnici prilično mlako ili nikako reagirali na Trumpove protekcionističke najave, nakon njegovog službenog ulaska u Bijelu kuću i nastavka žestoke retorike, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen rekla je, dosta oprezno i trezveno, da se EU želi angažirati i pregovarati sa SAD-om, ali je isto tako i upozorila na rizik koji uvođenje carina može izazvati i za EU i za SAD, ali i za globalnu ekonomiju.

- Bit ćemo pragmatični, ali uvijek ćemo se držati svojih načela. Štitit ćemo naše interese i podržati naše vrijednosti, to je europski put - dodala je von der Leyen aludirajući na trgovinske alate koje Komisija ima na raspolaganju za suzbijanje carina i kvota, uz pomirljivi zaključak da je SAD najbliži partner Unije i da smo povezani gospodarskim vezama. Navodno da Komisija traži užurbani sastanak s Trumpovom ekipom kako bi se razmotrili budući koraci, a premda se ne računa na najgore, za najgore se sprema, a navodno se priprema se jasan europski odgovor, bude li takav potreban.

Njemačka najveći izvoznik
Činjenica je da EU izvozi više u SAD nego što uvozi, a trgovinski deficit SAD-a iznosio je 155,8 milijardi eura odnosno 161,6 milijardi dolara u 2023., prema podacima Eurostata. Njemačka je uvjerljivo najveći izvoznik u SAD iz EU-a, a na to tržište najviše izvoze automobile i strojeve. U Njemačkoj se najave carina ozbiljno analiziraju, a Institut za makroekonomiju i ekonomska istraživanja (IMK) je već izračunao da bi oko 300 tisuća radnih mjesta u Njemačkoj moglo bi biti izgubljeno ako Trump provede svoje tarifne planove, a druge zemlje odgovore protucarinama.

Ne prate pomno situaciju samo države, već i kompanije diljem svijeta već se neko vrijeme pripremaju na moguće američke carine. I europske tvrtke prate situaciju i razmatraju kako odgovoriti na carine, a jedna od reakcija moglo bi biti povećanje cijena, između ostalog i na europskom tržištu! Upravo je takvu mogućnost prva najavila švedska Ikea, koja upozorava svoje kupce na rast cijena ako novi američki predsjednik Donald Trump uvede planirane kaznene carine. Jesper Brodin, čelnik Ikeine matične tvrtke Ingka, upravo je najavio takvu mogućnost na godišnjem sastanku Svjetskog ekonomskog foruma (WEF) u Davosu.

Hrvatska u deficitu
Za trgovinski deficit koji ljuti Trumpa nije i ne može biti odgovorna Hrvatska jer smo u deficitu mi! Prema podacima iz 2023. godine, koji su posljednji poznati podaci, SAD je u Hrvatsku izvezao robe i usluga u vrijednosti od 1,2 milijarde dolara, a Hrvatska je u SAD izvezla robe vrijedne 901 milijun dolara.

U Hrvatsku se iz SAD-a najviše uvoze energenti, ponajviše zbog LNG terminala, što bi trebalo malo udobrovoljiti novog, starog američkog predsjednika, barem kad je naša zemlja u pitanju. Hrvatska je tako 2023. godine uvezla iz SAD-a energenata u vrijednosti od 470 milijuna dolara. Slijede minerali i rude u vrijednosti od 266 milijuna dolara, kemikalije od 54 milijuna dolara te strojevi u vrijednosti od 41 milijun dolara, kao i oprema za transport, čija je vrijednost oko 39 milijuna dolara. Hrvatska u SAD pak najviše izvozi kemikalije, i to u vrijednosti od 349 milijuna dolara, izvezli smo na američko tržište i strojeve vrijedne 109 milijuna dolara, metalne proizvode iste vrijednosti, barem kada je 2023. godina u pitanju, te 100 milijuna dolara vrijedne električne uređaje te oko 93 milijuna eura vrijedne prerađene hrane.

Za neke hrvatske tvrtke američko je tržište presudno i dođe li do uvođenja carina poslovanje bi im moglo biti ozbiljno ugroženo. Jedna od takvih kompanija je karlovački HS Produkt. Željko Pavlin, predsjednik Uprave, za Lider jasno ističe da je SAD za HS Produkt vodeće tržište i da bi za njih uvođenje carina značilo da bi morali korigirati cijene. Kako bi zbog povećanja cijena na američkom tržištu vjerojatno postali skuplji od konkurencije, posebice američke, prodaja bi vjerojatno pala i to bi se u konačnici itekako odrazilo na njihovo poslovanje.

- Moramo još malo pričekati da vidimo što će biti s carinama, ali dođe li do njih posljedice za HS Produkt će biti dalekosežne – upozorio je Pavlin.

Na američko tržište dosta izvozi i Končar, premda, kako su naveli u kompaniji u odgovoru za Lider još u prosincu, to tržište u cjelini ne predstavlja značajan dio u poslovanju. U SAD je izvezeno roba u iznosu od 7,4 milijuna eura, što u ukupnim prihodima predstavlja udio od jedan posto.

- Ugovori za SAD vezani su uz nekoliko energetskih kompanija, a riječ je o isporuci visokonaponskih transformatora koji će imati važnu ulogu u projektu Greenlink Nevada čiji je cilj povezivanje postojeće mreže od 525 kV s novim prijenosnim mrežama u sjevernim i zapadnim dijelovima Nevade. Navedeno će omogućiti povećanje pouzdanosti mreže i olakšati preuzimanje energije iz obnovljivih izvora – poručuju iz Končara koje je na američkom tržištu prisutno kroz zajedničku joint venture tvrtku KONČAR – Energetski transformatori (KPT) u suvlasništvu sa Siemens Energyjem društvo, u kojoj KONČAR posjeduje vlasnički udio od 49 posto. Društvo je u 2023. godini ostvarilo ukupni prihod od 179,6 milijuna eura, što je za 24 posto više od ostvarenja u 2022., a pri čemu je 46 posto prihoda ostvareno upravo na tržištu SAD-a.

- Kao europski proizvođač dosad nismo imali problema vezanih uz geopolitiku, carine i trgovinske ratove, a ostaje za vidjeti hoće li se situacija promijeniti s obzirom na rezultate nedavnih američkih predsjedničkih izbora – odgovorili su Lideru iz te kompanije u prosincu.

Već dvije godine na američkom su tržištu i to preko Walmart robne kuće pristune i edukacijske STEM igračke iz pogona CircuitMess-a koji je pokrenuo Albert Gajšak. Njegove igračke prodaju se u Walmartovim podružnicama Sam‘s Club koje imaju 589 trgovina diljem SAD-a, a do te je suradnje došlo nakon što je Gajšak prve igračke preko bare isporučio za Warner Bros s kojima je radio na projektu Batmobile.