Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

27 Stu 2025

Novi trendovi tržišta: Više od 60 posto Hrvata koristi neki oblik fleksibilnog rada

Izvor: n1info.hr · Autor: Hina  

Novi trendovi tržišta: Više od 60 posto Hrvata koristi neki oblik fleksibilnog rada

Umjesto strogo propisanog rasporeda, sve više radnika bira "klizno" radno vrijeme, rad na daljinu i prilagodljive rasporede u kojima sami određuju kada će, i odakle, raditi, a prema istraživanju koje je objavio portal MojPosao, u Hrvatskoj 66 posto muškaraca i 60 posto žena koristi neki oblik fleksibilnog rada.

Istraživanje o trendovima fleksibilnog rada su na više od 300 ispitanika proveli Alma Career Croatia i CESI - Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje. a pokazalo je da 50 posto muškaraca i 52 posto žena zaposlenih u Hrvatskoj i dalje radi “klasičnih” osam sati dnevno.

No, muškarci u većoj mjeri produžuju radni dan, pa tako 41 posto radi duže od osam sati, dok to čini 37 posto žena. S druge strane, žene nešto češće rade kraće od uobičajenog radnog vremena, što je potvrdilo 11 posto ispitanica, u usporedbi s devet posto muškaraca. Ovi obrasci mogu upućivati na drukčije radne navike, ali i na drugačije obiteljske ili profesionalne obveze, napominje se.

Rezultati pokazuju i da 66 posto muškaraca i 60 posto žena koristi neki oblik fleksibilnog rada, primjerice "klizno" radno vrijeme, rad od kuće ili odabir početka i završetka radnog dana.

Muškarci i žene ne koriste iste modele fleksibilnosti
Iako fleksibilni oblici rada postaju sve uobičajeniji, istraživanje pokazuje da muškarci i žene ne koriste iste modele fleksibilnosti.

Ženama su tako najvažniji oblici fleksibilnosti oni koji im olakšavaju usklađivanje posla i privatnih obaveza. Najpopularniji među njima su "klizni" dolasci i odlasci na posao, koje koristi 42 posto žena, u usporedbi s 34 posto muškaraca. Slično je i s radom na daljinu - trećina žena radi od kuće barem dio vremena, dok to čini četvrtina muškaraca.

S druge strane, muškarci nešto češće koriste fleksibilne modele koji im daju veću autonomiju tijekom dana. Gotovo petina njih radi bez strogo definiranog radnog vremena i fokusira se isključivo na zadatke i rokove, dok je takav pristup znatno rjeđi među ženama, koje ga koriste u samo sedam posto slučajeva. Muškarci za nijansu češće sami određuju i ritam kroz dan ili tjedan, iako su razlike ovdje manje izražene, navodi se.

Zanimljivo je, primjećuju istraživači, i to što gotovo nitko, čak 98 posto ispitanika, ne koristi zakonski omogućene fleksibilne oblike rada zbog brige o djeci mlađoj od osam godina ili zbog pružanja osobne skrbi.

Na pitanje koji su im oblici fleksibilnog rada najpoželjniji, odnosno da smatraju da bi im najviše koristili, "klizni" dolasci i odlasci s posla te rad na daljinu ili od kuće uvjerljivo su na vrhu liste i kod žena i kod muškaraca, iako oba modela u većoj mjeri preferiraju žene.

Od odgovora se izdvaja i četverodnevni radni tjedan uz osmosatno radno vrijeme, koji priželjkuje 50 posto žena i 47 posto muškaraca. No "skraćeni petak" nešto je popularniji kod muškaraca, s 45 posto, nego kod žena, s 39 posto.


Komentari članka

Vezani članci

Kraći radni tjedan još uvijek nije realna opcija

17.04.2026.

Puno radno vrijeme u Hrvatskoj iznosi 40 sati tjedno, najčešće raspoređenih na osam sati dnevno tijekom pet radnih dana, navodi Zakon o radu. Po broju stvarno odrađenih sati Hrvatska se redovito svrstava u sam vrh Europske unije, no pojedine zemlje biljež

Tržište rada traži nove vještine, nužno povezati obrazovanje i gospodarstvo

20.03.2026.

Zbog sve izraženijeg nedostatka radnika, osobito kvalificiranih, nužno je snažnije povezivanje obrazovnog sustava i gospodarstva te veća ulaganja u razvoj vještina koje odgovaraju stvarnim potrebama tržišta, pokazali su rezultati istraživanja Hrvatske gos

Novo istraživanje: Zaposleni u državnim firmama sretniji od kolega koji rade za privatnika

04.09.2025.

Među radnicima u Hrvatskoj najsretniji su oni koji primaju velike plaće, rade u državnim tvrtkama, u djelatnostima marketinga, PR-a i ljudskih potencijala te oni koji žive u Istri i na Kvarneru, pokazalo je istraživanje koje je u četvrtak objavio portal M

Hrvatska bez majstora, konobara i liječnika, spas u uvozu radnika

18.08.2025.

Nedostatak mladih kadrova jedan je od ključnih razloga koji je doveo do kroničnog manjka radnika u Hrvatskoj. Lani ih je najviše nedostajalo u zdravstvu, graditeljstvu i turizmu, a sve je više sektora koji ne bi opstali bez stranih radnika. No, nije to sl

Vodič za freelancere: kako uredno plaćati porez u Hrvatskoj

31.07.2025.

Iako sve to zvuči idealno, važno je znati da rad od kuće ne znači da ste oslobođeni poreznih obveza. Freelanceri u Hrvatskoj i dalje moraju uredno regulirati svoje prihode prema zakonima Republike Hrvatske. U nastavku donosimo pregled ključnih poreznih ob

Tag cloud

  1. 2865 članka imaju tag turizam
  2. 1503 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  3. 2714 članka imaju tag hrvatska
  4. 1813 članka imaju tag svijet
  5. 1399 članka imaju tag ict
  6. 2006 članka imaju tag financije
  7. 1573 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 541 članka imaju tag krediti
  9. 1658 članka imaju tag izvoz
  10. 1320 članka imaju tag trgovina
  11. 1346 članka imaju tag industrija
  12. 1252 članka imaju tag investicije
  13. 1081 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1081 članka imaju tag menadžment
  15. 696 članka imaju tag tehnologija
  16. 1184 članka imaju tag EU
  17. 871 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 691 članka imaju tag opg
  19. 462 članka imaju tag BDP
  20. 362 članka imaju tag kompanije
  21. 793 članka imaju tag maloprodaja
  22. 556 članka imaju tag poticaji
  23. 710 članka imaju tag marketing
  24. 408 članka imaju tag potpore
  25. 520 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 458 članka imaju tag koronavirus
  27. 453 članka imaju tag start up
  28. 516 članka imaju tag eu fondovi
  29. 539 članka imaju tag porezi
  30. 965 članka imaju tag kriza
  31. 492 članka imaju tag gospodarstvo
  32. 365 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  33. 437 članka imaju tag osijek
  34. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  35. 529 članka imaju tag obrazovanje
  36. 513 članka imaju tag dzs
  37. 453 članka imaju tag energetika
  38. 429 članka imaju tag vlada
  39. 418 članka imaju tag hnb
  40. 346 članka imaju tag hgk