Novi zakon donosi oštrije kazne za neprijavljene radnike: Višestruki prekršitelji plaćat će i do 8000 eura

Za poslodavce za koje se tri puta u tri godine ustanovi da imaju neprijavljene radnike, kazne dosežu 8000 eura, jedna je od novosti izmjena Zakona o suzbijanju neprijavljenog rada koji sutra kreće u javno savjetovanje, a s primjenom bi trebao krenuti polovicom lipnja.

U Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne skrbi predstavljene su izmjene i dopune Zakona o neprijavljenom radu, koje osim većih novčanih kazni za poslodavce koji imaju neprijavljene radnike, donosi promjene i kod prijava na mirovinsko osiguranje.

Prema Prijedlogu Zakona strože će se kažnjavati poslodavci koji opetovano koriste neprijavljeni rad, pa uz postojeće sankcije od 2650 i 6630 eura, nova sankcija od 8000 eura po neprijavljenom radniku propisuje se onom poslodavcu za kojega se treći put u tri godine utvrdi neprijavljeni rad. Novost je i to da ako je netko prijavljen na pola radnog vremena kod jednog poslodavca i drugi poslodavac kod kojeg radnik radi neprijavljeno mora ga prijaviti do punog radnog vremena.

Izmjene uoči turističke sezone

Ministar Alen Ružić istaknuo je kako se novi Zakon donosi s ciljem poboljšanja suzbijanja neprijavljenog rada u odnosu na postojeći zakon koji je vrijedio posljednje tri godine.

„Ove izmjene donosimo sada uoči turističke sezone, svjesni potreba za radnom snagom koja je pojačana, ali ostvarujemo i težnju kojom želimo zaštititi radnike”, rekao je ministar naglašavajući da su izmjene Zakona komplementarne s novim Zakonom o strancima.

Kada je riječ o popisu poslodavaca kod kojih je utvrđen neprijavljeni rad novost je da se skraćuje razdoblje javne objave na jednu godinu uz pooštravanje posljedica koje „crna lista” proizvodi u drugim područjima. Poslodavac koji ne plati kaznu po neprijavljenom radniku odmah se upisuje na „crnu listu”. Također, poslodavci na „crnoj listi” nemaju mogućnost koristiti mjere aktivne politike zapošljavanja.

„Cilj nam je zaštiti radnika i radna mjesta te spriječiti nelojalnu konkurenciju. S ova dva komplementarna rješenja želimo dodatno uvesti red na tržište rada”, rekao je Ružić.

Više od 5,4 milijuna ispisanih kazni
Dodao je kako je u turizmu i ugostiteljstvu potrebno oko 65 tisuća sezonskih radnika, od čega su njih 37 tisuća strani radnici. Dosad je Državni inspektorat donio 1197 rješenja s nalogom za prijavu, plaćanje kazne i isplatu plaće. U 1168 rješenja utvrđeno je da je riječ o neprijavljenom radu prvi puta, zatečeno je 1953 radnika, od kojih je 911 stranaca koji rade neprijavljeno.

Poslodavcima je također naloženo da plate gotovo 5 milijuna i 400 tisuća eura kazni, od kojih je 3,4 milijuna dobrovoljno uplaćeno u državni proračun, a ostalo poslano na prisilnu naplatu. Na popisu je 676 poslodavaca kod kojih je utvrđen neprijavljeni rad.

„Morate znati da to nisu samo poslodavci koji nisu prijavili radnike, već su tu i poslodavci koji koriste rad radnika za koje nemaju dozvolu za boravak i rad”, istaknula je v.d ravnateljica Uprave za rad i zaštitu na radu Anita Zirdum.

Sustav JEER
Zirdum je istaknula i sustav Jedinstvene elektroničke evidencije rada tzv. JEER sustav u kojem se uz platforme, evidentiraju i svi agregatori koji rade u Hrvatskoj s platformama.

„Na taj način smo omogućili inspekciji da ima uvid u to tko su agregatori, kako posluju, tko za njih radi i koliko posluju. Sada smo odredbe malo doradili kako bismo otvorili put mogućem korištenju tog sustava na nekim drugim područjima gdje imate nestalna radna mjesta, kao što je to primjerice u građevini”, rekla je Zirdum.

Izmjenama Zakona brišu se i tzv. bijele liste odnosno evidencija poslodavaca kod kojih nije utvrđen neprijavljeni rad. Kako je pojasnila Zirdum, možete imati poslodavce koji je isplatio minimalne plaće, koji je prijavio radnika kojem možda nije dao da koristi godišnji odmor, nije mu evidentirao prekovremene sate.

Na novinarsko pitanje što je s onim poslodavcima koji su „ponavljači” u neprijavljenom radu, pa gase postojeće i osnivaju nove tvrtke, Zirdum je odgovorila da to nije baš učestala praksa i da je od 676 poslodavaca kod njih 12 primijećena takva praksa.

Državni tajnik Ivan Vidiš naglasio je kako ne stoji argumentacija poslodavaca da završavaju na „crnoj listi” zbog nepravovremenih prijava Državnog inspektorata i nakon što im se ne pruži prilika da pokažu je li riječ doista o nekoj grešci.

„Argumenti da su to nekakve sitne pogreške ne stoje. Imati radnu dozvolu je ozbiljna stvar jer to podrazumijeva i sigurnosnu provjeru, provjeru kompetencija i svih ostalih komponenti koje su važne da strani radnik ima prije dolaska u Hrvatsku. Neprijavljeni rad višestruko je štetan za naše tržište rada, a i za poslodavce koji uredno izvršavaju svoje obveze”, istaknuo je Vidiš.

Pritisak za veće plaće zbog inflacije
Novinari su ministra Ružića pitali i kako komentira sve veće pritiske za veće plaće uslijed rasta inflacije. Rekao je kako je vlada na jutrošnjoj sjednici donijela odluku o korekciji cijena goriva što pridonosi ekonomskoj stabilizaciji građana i gospodarstva. Tu je i 55 milijuna eura u mjerama za najosjetljivije skupine, rekao je ministar.

„Ovo je možda i nepopularno što ću reći, ali je realno. Inflatorni pritisci nisu snažniji od realnog rasta plaća. Željeli bismo da naši građani žive još bolje, da je kvaliteta života i sigurnost na najvišoj razini. Oni rastu kontinuiran i nastavit će rasti zahvaljujući gospodarskoj stabilnosti koju osiguravamo kao Vlada. Perspektiva definitivno nije pesimistična, dapače. Ide turistička sezona, čini se sve da bude dobra i uspješna”, poručio je Ružić.