Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

08 Kol 2014

Novi ZOR: Troškovi godišnjeg ravnomjernije će se plaćati

Izvor: liderpress.hr · Autor: Marija Zuber  

Novi ZOR: Troškovi godišnjeg ravnomjernije će se plaćati

Stupanje na snagu novog Zakona o radu baš u špici korištenja godišnjih odmora (očekivano, potkraj srpnja 2014.) neće ugroziti prava radnika koji su počeli koristiti godišnji odmor za 2014. godinu.

U novom su Zakonu izmijenjena neka pravila ostvarivanja prava na godišnji odmor, ali većina zaposlenih u Hrvatskoj neće osjetiti učinak tih novosti, barem ne pri korištenju godišnjeg odmora za 2014. godinu.
Najkraći godišnji odmor i nadalje iznosi četiri tjedna, a najduži nije ograničen zakonom, ali se može ograničiti drugim izvorima radnog prava. Ta se mogućnost u pravilu i koristi, pa se u pravilnicima o radu i kolektivnim ugovorima najduži godišnji odmor gotovo bez iznimke ograničava na 30 dana (povoljnije se uređuje samo za radnike koji rade na radnim mjestima sa štetnim uvjetima rada). Pravo na godišnji odmor u trajanju dužem od zakonom propisanog minimuma uređuje se pravilnicima i kolektivnim ugovorima, tako da većina zaposlenih u Hrvatskoj ostvaruje pravo na godišnji odmor u rasponu od minimalno četiri tjedna do 30 radnih dana.

Promjene za manjinu Za radnike koji rade cijelu godinu to se neće promijeniti. Novouvedena pravila određivanja dužine godišnjeg odmora odnose se na radnike koji tijekom godine mijenjaju poslodavca i na one koji ne rade cijelu godinu, bilo da su tijekom kalendarske godine zasnovali ili prekinuli radni odnos. Oni prema novom Zakonu ostvaruju pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora u trajanju 1/12 za svaki navršeni mjesec rada u toj godini. Pri tome razdoblja rada duža od polovine mjeseca zaokružuju se na cijeli broj, a ako je riječ o polovini mjeseca s parnim brojem dana, obveza se odnosi na poslodavca kod kojega je radnik zaposlen do 15. u tom mjesecu. Na primjer, ako je radnik zaposlen od siječnja do kraja listopada, poslodavac mu duguje 10/12 godišnjeg odmora za tu godinu, ako je zaposlen od 1. srpnja do 15. rujna, dužan mu je osigurati godišnji odmor u trajanju od 3/12 (za srpanj, kolovoz i rujan). Promijeni li radnik poslodavca tijekom godine, novi poslodavac mu osigurava pravo za onaj dio godine koji je kod njega radio.
Omogući li poslodavac radniku korištenje punoga godišnjeg odmora, a radniku nakon toga prije proteka godine prestane radni odnos, poslodavac nema pravo tražiti povrat isplaćene naknade za godišnji odmor. To će se u pravilu događati ako poslodavac nema saznanja da će radniku prestati radni odnos, ali ako ima informaciju da će radniku prestati radni odnos npr. istekom ugovora na određeno vrijeme, sporazumom ili na drugi način, poslodavac će o tome voditi računa i radniku osigurati pravo samo na razmjerni dio godišnjeg odmora.

Učinak na poslodavce Dosadašnja pravila bila su drugačija. Radnik je ostvarivao pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora ako mu je radni odnos prestao prije 1. srpnja. Teret financiranja prava na godišnji odmor u cijelosti je snosio poslodavac kod kojeg je radnik radio u prvoj polovini godine, ali duže od šest mjeseci. Novim pravilima određivanja prava na razmjerni dio godišnjeg odmora ravnomjernije se raspoređuju troškovi financiranja godišnjeg odmora između poslodavaca kod kojih radnik radi u istoj godini.
Poslodavci su do kraja lipnja 2014. već donijeli raspored korištenja godišnjih odmora za 2014. godinu, a radnicima kojima je radni odnos prestao tijekom srpnja osigurali su pravo na puni godišnji odmor, kako je nalagao raniji Zakon o radu. Novouvedena pravila određivanja razmjernog dijela godišnjeg odmora obvezivat će i poslodavce kod kojih je radnik prešao na rad u drugoj polovini 2014. godine, nakon što novi Zakon stupi na snagu, pa je šteta što zakonodavac nije barem u prijelaznim odredbama, barem za 2014. godinu, zadržao odredbu prema kojoj radnik koji tijekom godine mijenja poslodavca kod svih poslodavaca zajedno za tu godinu ima pravo na puni godišnji odmor.

Povoljnije za roditelje Povoljnije se uređuje pravo radnika koji u prethodnoj godini zbog korištenja prava prema osnovi roditeljstva nije iskoristio godišnji odmor za prošlu godinu. Do sada je radnik imao pravo koristiti godišnji odmor iz prethodne godine ako se vratio na rad u prvoj polovini godine, dovoljno rano da godišnji odmor za prošlu godinu iskoristi do 30. lipnja. Prema novom Zakonu, ima ga pravo koristiti sve do kraja tekuće godine. Na primjer, radnik koji nije u 2013. godinu zbog korištenja prava prema osnovi roditeljstva iskoristio puni ili dio godišnjeg odmora za 2013., ima pravo do 31. prosinca 2014. iskoristiti godišnji odmor za 2013. Dakako, ima pravo i na puni godišnji odmor za 2014. godinu.
Radnik koji zbog bolesti nije iskoristio godišnji odmor za prethodnu godinu, i prema novom Zakonu ima pravo iskoristiti taj stari godišnji odmor do 30. lipnja tekuće godine.
Promjene su i u vezi s korištenjem godišnjeg odmora u dijelovima. Do sada je bez iznimke radnik koji koristi godišnji odmor u dva ili u više dijelova morao u kalendarskoj godini za koju koristi pravo najmanje dva tjedna iskoristiti odjednom i to u godini u kojoj je stečeno pravo. Novi Zakon omogućava da se poslodavac i radnik i drugačije dogovore.
Najveću novost u vezi s pravom na godišnji odmor sadrže odredbe novog Zakona o radu kojima se uređuje otkaz ugovora o radu. Naime, otkazni rok teče i u razdoblju korištenja godišnjeg odmora.


Komentari članka

Vezani članci

Obrtnička zanimanja postaju sve poželjnija, a umjetna inteligencija mijenja pravila igre za visokoobrazovane

11.06.2026.

Hrvatsko tržište rada bilježi snažnu potražnju za kvalificiranom radnom snagom, a obrtnička zanimanja sve se jasnije pozicioniraju među najtraženija i najdeficitarnija u zemlji. Potražnja za majstorima danas višestruko nadmašuje raspoloživu ponudu, upozor

‘Na prvom poslu otišao sam na ručak i nisam se vratio. Griješite, učite, fokus je ključan’

08.06.2026.

Ista prostorija, oko 30 godina kasnije, mjesto – Fakultet elektrotehnike i računarstva. Možda jedni od dva najpoznatija FER-ovca, ovaj put ne sjede u klupama, već pred auditorijem i stotinjak studenata.

Vladavina nesposobnih je patologija koja se zrcali u cijelom društvu

08.06.2026.

Na ovogodišnji 'Adria Business Forum', koji se 16. lipnja održava u Zagrebu, dolazi vrlo zanimljiv i ugledan gost. Riječ je o Jamesu Robinsonu, dobitniku Nobelove nagrade za ekonomiju 2024. za dugogodišnje istraživanje o tome zašto su neke zemlje manje, a

Paušalac ili d.o.o.: što se više isplati nakon reforme

07.06.2026.

Računica pokazuje da kod prihoda od 60 tisuća eura d.o.o. postaje povoljniji tek ako stvarni godišnji troškovi prijeđu oko 36.600 eura

Kako tvrtke preko Revoluta mogu izbjeći blokade, ovrhe i stečaj u Hrvatskoj

28.05.2026.

Zakonski nije regulirano da pravna osoba mora imati aktivan račun u RH, pa se postavlja pitanje kako prisilno naplatiti od nje potraživanje

Tag cloud

  1. 2868 članka imaju tag turizam
  2. 1505 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  3. 2715 članka imaju tag hrvatska
  4. 1814 članka imaju tag svijet
  5. 1399 članka imaju tag ict
  6. 1578 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2006 članka imaju tag financije
  8. 541 članka imaju tag krediti
  9. 1658 članka imaju tag izvoz
  10. 1320 članka imaju tag trgovina
  11. 1347 članka imaju tag industrija
  12. 1254 članka imaju tag investicije
  13. 1083 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1084 članka imaju tag menadžment
  15. 698 članka imaju tag tehnologija
  16. 1184 članka imaju tag EU
  17. 872 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 692 članka imaju tag opg
  19. 462 članka imaju tag BDP
  20. 363 članka imaju tag kompanije
  21. 793 članka imaju tag maloprodaja
  22. 558 članka imaju tag poticaji
  23. 710 članka imaju tag marketing
  24. 408 članka imaju tag potpore
  25. 521 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 458 članka imaju tag koronavirus
  27. 454 članka imaju tag start up
  28. 539 članka imaju tag porezi
  29. 368 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  30. 516 članka imaju tag eu fondovi
  31. 965 članka imaju tag kriza
  32. 492 članka imaju tag gospodarstvo
  33. 531 članka imaju tag obrazovanje
  34. 437 članka imaju tag osijek
  35. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  36. 513 članka imaju tag dzs
  37. 453 članka imaju tag energetika
  38. 418 članka imaju tag hnb
  39. 429 članka imaju tag vlada
  40. 346 članka imaju tag hgk